Samostalni umjetnici imaju drastično manje mirovine, u Saboru odbili povećanje, a iz Ministarstva najavljuju promjene
Nedavno je kazališna, televizijska i filmska glumica te saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin u Saboru podnijela Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i to iz jednostavnog razloga. Naime, profesionalni samostalni umjetnici kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa iznosi 0,8, što znači da ti isti umjetnici u mirovinu odlaze sa samo 1.700 kuna. Ovaj zahtjev nije odobren, a pitali smo i Ministarstvo kulture o cijelom slučaju. Rekli su nam kako u sljedećoj godini Ministarstvo planira okupiti strukovne udruge i nastaviti rad na cjelovitoj reformi sustava potpore umjetnicima, ali i kako im je već pružena određena financijska pomoć u obliku potpora te kako su pomogli ukupno 751 nezavisnom profesionalcu u 2020. i 742 u 2021. godini.
umjetnici | foto: Pexels, Pixabay
Saznali smo detalje tko su uopće profesionalni samostalni umjetnici, kako ostvaruju uvjete za odlazak u mirovinu, ali i koliko dugo je na snazi ovaj koeficijent, te kako funkcioniraju mirovine kazališnih glumaca. Isto je bila i tema emisije NU2 u kojoj je gošća bila spisateljica Silvije Šesto, ali i komentar Ministarstva kulture.
Tko su profesionalni samostalni umjetnici?
Prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničnog stvaralaštva, samostalni umjetnici su osobe koje su izvan radnog odnosa, a koje zarađuju od svojeg rada i kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje. Ovdje spadaju razna područja umjetničkog stvaralaštva kao što su: književno, književno-prijevodno, kazališno, filmsko, glazbeno, glazbeno-scensko, baletno, plesno, uključujući umjetničko izvođenje autorskih djela u tim područjima, likovno i primijenjeno likovno (slikarsko, kiparsko, arhitektonsko), umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografija, multimedijalno stvaralaštvo i slično.
Samostalnim umjetnicima se mogu doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati iz sredstava proračuna Republike Hrvatske. O tome odlučuje Stručno povjerenstvo uz naknadno odobrenje ministra kulture, u postupku i prema uvjetima propisanim Pravilnikom iz Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Koji su uvjeti za uplaćivanje doprinosa iz državnog proračuna?
Pravo na uplaćivanje doprinosa iz državnog proračuna određuje Stručno povjerenstvo kojeg čine po jedan predstavnik Ministarstva kulture i udruge samostalnih umjetnika te tri člana, od kojih je jedan samostalni umjetnik, što ih kao predstavnike iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjev. Priznavanje prava na uplatu doprinosa iz proračuna države osigurava se umjetnicima koji udovolje određene kriterije.
Podnositelj zahtjeva za priznavanje prava na uplatu doprinosa mora imati najmanje pet godina profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja. Umjetnik koji ima završenu odgovarajuću akademiju ili fakultet, u primarnom području umjetničkog stvaralaštva, ne mora imati određeni broj godina profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja, već može, nakon završetka akademije ili fakulteta, podnijeti zahtjev za priznavanje prava na uplatu doprinosa, dok baletni i plesni umjetnik ne mora imati određeni broj godina profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja. Osim toga, njegovo umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje po kvaliteti, originalnosti, kreativnosti i stručnom dostignuću mora predstavljati zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Zahtjev za priznavanje prava na uplatu doprinosa podnosi se Stručnom povjerenstvu, pri Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU), u vremenu od 1. do 15. ožujka tekuće godine.
Kazališni glumci, s druge strane, ne spadaju u ovu kategoriju jer oni rade u javnim kazalištima na ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Također, za usporedbu, glumci, kostimografi, scenografi, redatelji,… imaju koeficijente propisane Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, a koeficijent im iznosi 1,8.
Kako profesionalni samostalni umjetnici ostvaruju pravo na mirovinu?
Iz HZMO-a nam kažu da baš kao i svi drugi umjetnici, ali i građani i samostalni umjetnici ostvaruju pravo na mirovinu važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Odnosno, pravo na mirovinu stječu kada navrše 65 godina života i 15 godina staža, odnosno kada žene navrše 63 godine i 15 godina staža, dok će osobe koje rade i nakon 65 godine, prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju imati veći mjesečni mirovinski faktor za izračun mirovina, o čemu smo pisali ovdje.
Koliko iznose mirovine profesionalnih samostalnih umjetnika?
Antirecesijskim mjerama koje su donesene 2009. godine profesionalnim samostalnim umjetnicima je kroz izmjene Zakona o doprinosima smanjen koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa s 1,2 posto na 0,8 koji je i dalje aktualan.
Upravo zato se i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika pobunila. Prvo su dopis slali ministru financija za uvećanjem koeficijenta s 0,8 na 1,8, a onda je isto i predloženo u Saboru, ali je 71 saborskih zastupnika na sjednici glasalo protiv povećanja mirovina samostalnih umjetnika, ali za povećanje vlastitih plaća. Samim time će mirovine profesionalnih samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna iznositi najviše 2.500 kuna. Zanimljiv komentar na glasanje u Saboru imala je i glavna urednica stručnog i cijenjenog portala teatar.hr.
Za usporedbu, prema podacima HZMO-a, prosječna starosna mirovina za listopad zajedno s međunarodnim ugovorima iznosila je 2.868,75 kuna. Prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora iznosila je 3.234,95 kuna. Prosječna mirovina za one koji su skupili 40 ili više godina staža u listopadu je iznosila 4.000,48 kuna, dok su mirovine bez međunarodnih ugovora iznosile 4.641,46 kuna.
Iskustvo samostalnih umjetnica
Ova tema je u posljednje vrijeme vrlo aktualna pa su ove nedjelje u emisiji Nedjeljom u 2 gostovale predsjednica Udruge Kamensko Đurđa Grozaj i spisateljica Silvija Šesto koje su otkrile koliko su im male mirovine, ali i kako s njima preživljavaju. Gospođa Grozaj je rekla kako bi se sustav trebao mijenjati, dok je spisateljica otkrila kako je izračunavanje mirovina netransparentno i kako živi od honorara do honorara.
– Život samostalnih umjetnika je naš izbor, naš život, a tretira nas se kao socijalne slučajeve… Mi nemamo božićnicu, nemamo bolovanje, ne mogu si priuštiti 21 dan toplica na koje imam pravo, rekla je Šesto i dodala kako nitko neće biti zakinut ako se podigne koeficijent za izračun mirovine. Jednako tako, Šesto je priznala kako je zabrinuta za mlade umjetnike i njihove mirovine.
Odgovor iz Ministarstva kulture
Glasnogovornica Ministarstva kulture Renata Margaretić Urlić nam je za početak rekla kako nije istinita izjava da se u Saboru glasovalo o prijedlogu za povećanje koeficijenta za mirovine i kako je politička platforma Možemo predložila povećanje stavke u proračunu i taj amandman nije prihvaćen jer u tom trenutku nije niti postojao pravni temelj za takvo povećanje. Dodala je i kako je tijekom mandata HDZ-ove Vlade, ova stavka u proračunu Ministarstva kulture i medija povećana je 30%, odnosno s 35 milijuna na 45 milijuna kuna.
Odgovor Ministarstvo kulture prenosimo u cijelosti:
– Ministarstvo na reformi zakonodavstva vezano uz status samostalnih umjetnika radi već dulje vrijeme u suradnji s Ministarstvom financija i posebno s Poreznom upravom. Ministrica je već više puta istaknula da nikada nije bilo upitno da se samostalnim umjetnicima treba povećati koeficijent za uplatu mirovinskog i zdravstvenog doprinosa koje je SDP-ova Vlada smanjila na 0,35, a HDZ-ova Vlada prvo povećala na 1,2 da bi krizne 2009. godine smanjila na 0,8. Međutim, Ministarstvo je isto tako izvijestilo da je povećanje koeficijenta dio cjelovitog paketa i da je potrebno istovremeno reformirati legislativu koja se odnosi na sve umjetnike uključujući i one koji po sadašnjem modelu ne ostvaruju pravo na uplatu obveznih doprinosa putem Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU).
Podsjećamo kako je u dva navrata Ministarstvo kulture predlagalo novi Zakon o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti koji je imao za cilj unaprijediti zastarjeli sustav koji u osnovnim crtama datira još iz vremena bivše države, te ga uskladiti s postojećim zakonodavstvom. Među glavnim ciljevima bilo je i usklađivanje sa Zakonom o doprinosima, odnosno podizanje koeficijenta za izračun doprinosa. Iako smo vodili vrlo široku raspravu sa svim strukovnim udrugama, od kojih je većina podržavala promjene, tadašnje vodstvo HZSU-a se protivilo reformi. Napominjemo da je sadašnji sustav potrebno unaprijediti te sagledati cjelovito rješenje za sve umjetnika, a ne samo za članove HZSU-a.
Naime, upravo je COVID kriza pokazala sve manjkavosti važeće legislative, prvenstveno u nepostojanju registra umjetnika zbog čega je bilo jako teško obuhvatiti umjetnike izravnim potporama. Na kraju smo našli rješenje i osigurali pomoć svim samostalnim umjetnicima zahvaljujući angažmanu strukovnih udruga, na čemu im zahvaljujemo. Oni su pomogli identificirati one umjetnike koji samostalno obavljaju djelatnost, a nisu članovi HZSU i nemaju riješen status.
Nacrt Zakona bio je pripremljen za javnu raspravu u veljači 2020. godine. Kao i u slučaju ostalih zakona, suočeni s COVID krizom, reformu smo stavili na čekanje dok se nisu ukinula pandemijska ograničenja. Tijekom pripreme novog Zakona prihvatili smo većinu primjedbi i prijedloga strukovnih udruga na sadašnji model, te je slijedom toga, Ministarstvo predviđalo unaprjeđenja i izmjene u području kriterija, rada povjerenstava, uvjeta za ostvarivanje prava, pitanja povremenog obavljanja umjetničke djelatnosti, upisnika, pitanje drugog dohotka, uvjeta za osnivanje umjetničkih organizacija, uvođenje stručnjaka u kulturi, pitanja poticanja mladih umjetnika, poreznih olakšica, povlastice za kupoprodaju umjetnina, i drugo. Primjerice uvođenjem Upisnika samostalnih umjetnika i stručnjaka u kulturi riješilo bi se pitanje obavljanje umjetničke djelatnosti kao registrirane djelatnosti, što je preduvjet za izmjenu poreznih politika prema umjetnicima. U sljedećoj godini, Ministarstvo planira okupiti strukovne udruge i nastaviti rad na cjelovitoj reformi sustava potpore umjetnicima.
Što se tiče politike ove Vlade prema kulturi i umjetnosti slobodni smo podsjetiti da su u mandatu ove Vlade kontinuirano rasla programska sredstva namijenjena kulturi i da je s naslijeđenih 0.56 % državnog proračuna proračun Ministarstva kulture dosegnuo 1,37% u ukupnom državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu. Napominjemo da su za vrijeme mandata ministrice Obuljen Koržinek uvedene prvi put ikad dodijeljene izravne potpore vizualnim i plesnim umjetnicima, povećale su se stimulacije za književnike i književne prevoditelje, za sljedeću godinu se udvostručuju sredstva za isplatu prava na javnu posudbu. Tijekom COVID krize Ministarstvo je osiguralo izravne potpore samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima, ali i otvorilo nove programe financiranja online sadržaja.
Pomogli smo 751 nezavisnog profesionalca u 2020. i 742 u 2021. godini. Naime, u okviru COVID potpora za 2020. godinu kada se prijavila 31 umjetnička strukovna udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice, Javnim pozivom za dodjelu namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama odobrena su im sredstva u ukupnom iznosu od 6.715.000,00 kuna za isplatu jednokratne potpore za 751 njihovog člana. U 2021. godini, navedenim Javnim pozivom odobrena su namjenska sredstva za 30 umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda su se ostvarile porezne olakšice u ukupnom iznosu od 5.936.000,00 kuna za isplatu jednokratne potpore za 742 njihovih članova koji su udovoljili osnovnim i stručnim kriterijima za dobivanje jednokratne potpore, rekla nam je Margaretić Urlić iz Ministarstva kulture.
Za izjavu smo pitali i Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika, a njihov odgovor još čekamo.
