Saborske mirovine: Doznajemo nasljeđuju li ih supružnici i djeca zastupnika
Hrvatska plaća 680 mirovina nekadašnjih saborskih zastupnika i članova Vlade. One danas iznose gotovo 1.900 eura, a više od 150 ih je obiteljskih. Provjerili smo kako ih mogu naslijediti supružnici i djeca, dok se novi saborski zastupnici ne mogu nadati takvoj mirovini jer je ona ukinuta još 2011. godine.
Saborske mirovine desetljećima su kontroverzna tema u javnosti, a po svojim iznosima svakako iskaču i unutar samog mirovinskog sustava. Iako su već odavno ukinute, njihov broj ne pada. Dva su razloga za to. Prvi je da na ‘saborsku mirovinu’ pravo i dalje imaju oni zastupnici i ministri koji su odradili barem polovinu mandata do kraja 2011. godine. Takvih i dalje ima, a drugi je razlog što se u saborsku mirovinu nekad moglo ići već sa 55 godina (žene svojevremeno sa 50) pa se samim time produljuje vrijeme korištenja ovakve povlaštene mirovine.
Jednaka prava kao i na svaku drugu obiteljsku mirovinu
Slijedom toga dolazimo i do pitanja nasljeđivanja saborskih mirovina kao trećeg mogućeg razloga za njihovu brojku koja se kontinuirano drži. Nasljeđuju li se one kao i neke druge povlaštene mirovine, poput onih boraca iz 40-ih godina prošloga stoljeća? Odgovor je nedvojbeno da, ali prilikom nasljeđivanja ne postoje neke posebne povlastice. Naime, kao i sve ostale mirovine, i one sabornika i ministara nasljeđuju se prema aktualnim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Riječ je, zapravo, o uzimanju obiteljske mirovine, jer nasljeđivanje mirovine formalno – ne postoji.
– Iza smrti korisnika mirovine koja je ostvarena prema propisima kojima je uređeno pravo na mirovinu zastupnika u Hrvatskom saboru (Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru ili ZOMO-u) ili osiguranika, član obitelji može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunjava uvjete koji su propisani ZOMO-om za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu, kažu nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nekad su mogli imati čak dvije najviše mirovine
A koliko iznosi najviša saborska mirovina? Na to pitanje nismo dobili odgovor, jer se, kažu iz Mirovinskog, takva statistika ne vodi po kategorijama mirovina, već samo kroz sam institut najviše mirovine. Također, to ovisi i koje su zakonske odredbe bile na snazi u trenutku kada je primjerice bivši sabornik u mirovinu i odlazio.
Recimo, prije 20 godina, najviša mirovina saborskog zastupnika mogla je po iznosu biti do dvije najviše mirovine za 40 godina staža. Tako primjerice danas najviša mirovina u prosjeku iznosi čak 1.201 euro. Da ta povlastica nije ukinuta s početkom 2012. godine, danas bi bivši sabornik ili ministar imao mirovinu do vrtoglavih 2.402 eura. Od veljače 2012. zastupnik nakon prestanka zastupničkog mandata ostvaruje pravo na mirovinu prema općim propisima koji vrijede za sve.
– Na te saborske zastupnike primjenjuju se odredbe članka 2. Zakona o najvišoj mirovini prema kojem se osobni bodovi utvrđuju na način da se ukupni mirovinski staž osiguranika pomnoži sa 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Stoga je svota najviše mirovine saborskih zastupnika koji pravo na mirovinu ostvaruju prema ZOMO-u drugačija za svakog korisnika budući da svota najviše mirovine ovisi o duljinu njegovog mirovinskog staža – pojašnjavaju iz Mirovinskog.
Mirovina im danas doseže gotovo 1.900 eura
Malo detaljnije u podatke o saborskim mirovinama zavirili smo sami. Prema posljednjim statističkim informacijama HZMO-a, Hrvatska ima 680 povlaštenih mirovina čiji su korisnici saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Njihova prosječna mirovina je 1.723 eura. Već ovoga mjeseca dobili su na taj iznos 145 eura više u prosjeku, kao rezultat usklađivanja mirovina za 8,42 posto. Dakle, njihova mirovina u prosjeku iznosi gotovo 1.870 eura u ovom trenutku. Umirovljeni zastupnici imaju u prosjeku manje od 33 godine staža.
Zanimljiva je i struktura ovih mirovina. Naime, od 680 ukupno starosnih je 515, dok je pet invalidskih. Sve ostale su obiteljske, dakle njih 159. Njih su naslijedile supruge i djeca koje su na to ostvarivale pravo prema onim propisima koji su bili na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva. Danas, za sve vrijede opće odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, premda, kako smo već spomenuli, pravo i dalje ostvaruju oni zastupnici koji su odradili barem polovinu mandata do kraja 2011. godine.