Razlike u povlaštenim mirovinama za žene: Pojedine kategorije ne nude nikakvu ravnopravnost u trećoj dobi
Povodom Međunarodnog dana žena istražili smo kolike su razlike u povlaštenim mirovinama između muškaraca i žena. Unatoč najavama o povratu davno oduzetih 10 posto, alarmantno je primijetiti kako su u većini kategorija obiteljske mirovine niže za žene, nego za muškarce. Dio problema leži u odrađenom stažu i plaćenim doprinosima, a dio i u propisima.
Ilustracija: Pixabay
Premijer Andrej Plenković krajem siječnja je obznanio kako će ispraviti dugogodišnju nepravdu prema dijelu umirovljenika po posebnim propisima te najavio povrat dijela od 10 posto povlaštenih mirovina iznad 3.500 kuna (464,53 eura) koje je u paketu kriznih mjera 2010. godine uzela tadašnja premijerka Jadranka Kosor.
Već je krenulo javno savjetovanje o izmjenama Zakona o smanjenju mirovina po posebnim propisima, kojima se planira vratiti dva puta po pet posto 1. srpnja ove i 1. siječnja sljedeće godine. Već ranije smo istražili koliko su povlaštene mirovine rasle u proteklih pet godina, a i kako se kreće broj umirovljenika po posebnim propisima, što možete vidjeti ovdje.
Povodom Međunarodnog dana žena, osim što smo napravili usporedbu mirovina po redovnim propisima za muškarce i žene, o čemu možete čitati ovdje, istražili smo i koliko je umirovljenica po posebnim propisima, kolike su im mirovine i u kojim kategorijama su najzastupljenije. Jasno, treba navesti kako sve kategorije povlaštenih mirovina podrazumijevaju starosne, invalidske i obiteljske mirovine, pa ćemo posebnu pažnju posvetiti i usporedbi tih vrsta mirovina po kategorijama. Za ovu analizu uzeli smo podatke za siječanj ove godine, dostupne u Statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Velike razlike u braniteljskim mirovinama
Mirovinu po posebnim propisima su u siječnju primile ukupno 184.564 osobe. Najviše ih je bilo u kategoriji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (71.365). Po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR), umirovilo se i 15.337 žena. One tako čine 21,49 posto ukupno umirovljenih u ovoj kategoriji. Prosječna mirovina im iznosi 986,23 eura, a prosječni ostvareni staž je 15 godina i 29 dana.
Korisnici braniteljskih mirovina po spolu, stažu i vrstama mirovina | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Najviše su mirovine obiteljske, koje iznose u prosjeku 1.006,71 euro, a prima ih 14.120 žena. Svega 986 muškaraca prima obiteljsku mirovinu, ali je njima prosjek 1.082,47 eura. Zanimljivo je da su obiteljske umirovljenice u ovoj kategoriji ostvarile pet godina staža više od muškaraca. S druge strane, najniže su mirovine one koje su tako i nazvane po članku 49., stavku 3. ZOHBDR-a. Njih prima 149 žena, a u prosjeku im mirovine iznose 465,69 eura. S druge strane 2.241 muškarac prima najnižu mirovinu u prosječnom iznosu od 456,94 eura, iako su u prosjeku odradili osam mjeseci više od žena.
Druga kategorija braniteljskih mirovina su one priznate prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a određene prema ZOHBDR-u. Takve je mirovine u siječnju primilo 57.013 osoba, od kojih je 11.311 (19,84 posto) žena. Njihova je prosječna mirovina iznosila 380,67 eura, dok je kod muškaraca zabilježen prosjek od 451,31 euro.
Braniteljske mirovine određene prema ZOMO-u | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Gledajući vrste mirovina najviše su starosne koje prima 1.814 žena i 32.980 muškaraca. Kod žena je prosjek tih mirovina 462,50 eura, što je tri eura manje od muškaraca. Najniže su, pak, obiteljske mirovine koje prima 9.096 žena i 773 muškarca. One u prosjeku iznose 332,62 eura i za otprilike osam eura su niže od obiteljskih mirovina muškaraca u ovoj kategoriji. No, razlike bi ovdje mogle biti uvjetovane ostvarenim stažem, s obzirom na to da su žene u prosjeku odradile četiri godine manje od muškaraca.
Nastavljamo dalje s povlaštenim mirovinama koje imaju veze s vojskom. U siječnju je 6.755 bivših pripadnika HVO-a primilo u prosjeku 508,21 euro. Među njima je i 1.057 žena s prosječnih 484,49 eura mirovine i odrađenih pet godina, tri mjeseca i 11 dana staža. U ovoj kategoriji se isplaćuju svega dvije vrste mirovina, s time da su obiteljske veće od invalidskih. No, gledajući po spolu, muškarci imaju stotinjak eura više mirovine.
Podaci za umirovljene pripadnike HVO-a | Foto: Statističke informacije HZMO-a br.1/2023.
Umirovljenice iz bivše države primaju manje
Ako se vratimo u povijest, imamo još tri kategorije vojnih mirovina. Krenut ćemo s onima za pripadnike JNA, koje u prosjeku iznose 511,07 eura. Takve je mirovine primilo 2.324 žena i 1.544 muškaraca. Prosjek mirovina koje su ostvarile žene iznosi 480,76 eura te je za sedamdesetak eura niži od prosjeka kojeg ostvaruju muški pripadnici JNA. Nažalost, u ovoj statistici nema podataka o ostvarenom stažu pa je teško utvrditi kriterij koji je uzrokovao takvu razliku.
Korisnici mirovina JNA | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br.1/2023.
Ovdje su sve vrste mirovina kod žena više nego kod muškaraca. Najviše su invalidske mirovine koje primaju svega 32 umirovljenice. Svakog mjeseca im na račun sjedne 593,14 eura, što je sedamdesetak eura više od onoga što primaju 623 muškarca s invalidninama JNA. Najniže su mirovine u ovoj kategoriji, pak, obiteljske. Njih prima 2.276 žena u prosječnom iznosu od 478,64 eura. Obiteljskih umirovljenika je 69 i oni primaju u prosjeku 484,99 eura.
Mirovine boraca NOR-a prima 5.347 umirovljenika. Ovdje brojčano dominiraju žene, ali i po mirovinama, osim starosne. Naime, među umirovljenim NOR-ovcima je 4.595 žena koje u prosjeku primaju 467,32 eura. Najviše mirovine u ovoj kategoriji su invalidske koje iznose u prosjeku 527,91 za 53 umirovljenice. Umirovljenih invalida NOR-a je 62 s mirovinama nižima devet eura u prosjeku. Najniže su, pak, obiteljske mirovine koje za 4.319 žena iznose 463,62 eura. Razlike u mirovinama su ovdje vjerojatno uvjetovane radnim stažem, s obzirom na to da su žene prikupile 10 mjeseci više od muškaraca.
Mirovine pripadnika NOR-a | Foto: Statističke informacije HZMO-a br.1/2023.
Još su nam preostale mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske kojih je ukupno 2.091, od čega je 1.855 žena. U ovoj je kategoriji zanimljivo da niti jedna žena ne prima starosnu mirovinu te da samo jedna prima invalidsku u iznosu od 381,69 eura, što je daleko manje od prosječne invalidnine za muškarce (441,56 eura). No, zato su obiteljske mirovine veće za žene, negoli za muškarce. Još jedan kuriozitet je i da se muškarci i žene u ovoj kategoriji povlaštenih mirovina po stažu razlikuju u svega nekoliko mjeseci.
Mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Administracija računa po stažu
Jedna od kategorija povlaštenih umirovljenika su i bivši djelatnici saveznih tijela SFRJ. Njih je svega 19, od čega 16 žena. Zanimljivo, po tri muškarca i žene primaju starosne mirovine, a razlika među njima je gotovo 80 eura u korist muškaraca. Zbog čega? Ne znamo, jer podaci o stažu nisu niti ovdje navedeni. No, zato znamo da 13 žena prima obiteljsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 594 eura.
Mirovine djelatnika saveznih tijela SFRJ | Foto: Statističke informacije HZMO, br. 1/2023.
Političkih zatvorenika bivšeg sustava je ipak mnogo više. Iako su prominentniji u javnosti bili muškarci, na platnoj listi HZMO-a je više žena. Tako od 2.165 primatelja mirovina u ovoj kategoriji, njih 1.293 su žene. Ipak, njihova je prosječna mirovina niža za 39 eura od muškaraca, iako su odradile pet mjeseci više.
U ovoj kategoriji najviše su invalidske mirovine koje za devet umirovljenica iznose u prosjeku 765,34 eura. Sto i devedeset muškaraca prima invalidnine koje su za otprilike 180 eura niže! Najmanje su mirovine obiteljske, koje prima 1.225 žena, a prosjek njihovih mirovina je također viši od prosjeka obiteljskih mirovina udovaca.
Mirovine političkih zatvorenika | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Administrativno umirovljenih javnih službenika je ukupno 68, od kojih je 41 žena i 27 muškaraca. Mirovine ovdje izgleda ovise o stažu, jer žene primaju u prosjeku 514,02 eura za 28 godina, šest mjeseci i 23 dana. Muškarci, pak, primaju u prosjeku 577,08 eura za 30 godina, dva mjeseca i osam dana staža. Zanimljivo, u ovoj kategoriji nema nijedne invalidske mirovine.
Mirovine administrativno umirovljenih djelatnika | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Razlike ovise i o propisima
Jedna od brojnijih kategorija su umirovljene djelatne vojne osobe i ovlaštene osobe u resorima unutarnjih poslova i pravosuđa. Njih je u siječnju ove godine bilo 17.229, od čega je svega 4.519 žena, čija je prosječna mirovina 599,03 eura. No, razlika u stažu je svega šest mjeseci u korist muškaraca.
Najviše mirovine u ovoj kategoriji su starosne koje za 1.143 žene iznose 691,51 euro. No, kako je ovdje razlika u stažu minimalno na strani žena, tako je i s visinom starosnih mirovina. Najniže su mirovine u ovoj skupini obiteljske, koje iznose 565,87 eura u prosjeku za 3.245 žena.
Primatelji mirovina za DVO, PS i OSO | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Kad smo već kod djelatnih vojnih osoba, postoji i posebna kategorija po kojoj mirovinu prima ukupno 16.076 osoba, od čega je 2.031 žena. Mirovine žena u ovoj kategoriji su za pet eura niže od muškaraca te za 4,38 eura niže od prosjeka kategorije. No, razlika u stažu je manja od dva mjeseca, stoga razlika u mirovinama ne čudi.
U ovoj su kategoriji najviše starosne mirovine, koje prima 417 žena. Za njih prosječna mirovina iznosi 623,45 eura, dok 6.365 muškaraca prima prosječnu starosnu mirovinu u iznosu od 654,33 eura. Najniže su, pak, invalidske mirovine, koje za 507 žena u prosjeku iznose 487,33 eura, a za 7.550 muškaraca 541,26 eura. Iako je razlika među primateljima invalidskih mirovina u ovoj kategoriji svega 13 dana, mnogo toga ovisi i o stupnju invaliditeta, odnosno radne sposobnosti.
Mirovine djelatnih vojnih osoba | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Saborske zastupnice i akademkinje s nižim mirovinama
No, svakako su svima najzanimljivije mirovine saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora. Takvih je ukupno 685, od kojih je 218 žena. Njihove su mirovine za dvjestotinjak eura niže od njihovih kolega, iako su u prosjeku odradile skoro godinu dana više.
Zanimljivo, u ovoj kategoriji nijedna žena ne prima invalidsku mirovinu, pa razlika između mirovina muškaraca i žena umnogome ovisi i o ovome faktoru. Ipak, obiteljske mirovine kod žena su više negoli kod muškaraca, i iznose 1.302,87 eura. No, 67 bivših zastupnica, sutkinja, ministrica i revizorica prima pedesetak eura nižu starosnu mirovinu od 455 svojih kolega.
Mirovine saborskih zastupnika, članova vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Jako su visoke mirovine i umirovljenih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 127 umirovljenih, 64 su žene, ali razlike u mirovinama su puno veće. Tako jedan primatelj obiteljske mirovine ima 98 eura višu mirovinu od prosjeka kojeg imaju 54 obiteljske umirovljenice u toj kategoriji. S druge strane, 10 starosnih umirovljenica prima u prosjeku 2,62 eura manje od 62 svojih muških kolega.
Mirovine članova HAZU-a | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Velike razlike na teškim poslovima
Preostale su nam kategorije povlaštenih umirovljenika koji su nekoć radili na teškim i opasnim poslovima. Krenimo najprije s najnovijom kategorijom, uvedenom prije nekoliko godina. Riječ je o umirovljenim vatrogascima.
U ovoj je kategoriji umirovljeno svega pet žena, koje su prema nepotpunoj statistici u prosjeku odradile tri i pol godine manje od svojih muških kolega. Stoga ne čudi i velika razlika u mirovinama, naročito starosnima.
Mirovine vatrogasaca | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Umirovljeni bivši radnici Istarskih ugljenokopa Tupljak za svoj su naporan i opasan rad dobili su u prosjeku 590,21 euro mirovine. Među 248 umirovljenih radnika, 32 su žene i sve primaju obiteljsku mirovinu koja iznosi u prosjeku 488,79 eura. Usporedbu s muškarcima je teško napraviti, jer niti jedan ne prima obiteljsku mirovinu, no jasno je da su invalidske i starosne mirovine u ovoj kategoriji puno više od obiteljskih.
Mirovine radnika ugljenokopa Tupljak | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Radnici koji su rukovali s azbestom primaju u prosjeku 484,37 eura. Žena je 353 i primaju u prosjeku 460,15 eura za 26 godina i 27 dana staža. Muškaraca je 473 i primaju 502,45 eura za 29 godina i mjesec dana rada. Obiteljske su mirovine kod žena nešto veće, iako ih u ovoj kategoriji prima samo jedan muškarac, no žene po starosnim mirovinama zaostaju, vjerojatno zbog manjeg staža.
Umirovljeni radnici s azbestom | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Posljednja kategorija su članovi posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi. Njih je 201, od čega šest žena koje su u obiteljskoj mirovini koja u prosjeku iznosi 235,11 eura. Starosnu mirovinu prima 195 muškaraca, a ona u prosjeku iznosi 322,13 eura.
Mirovine članova posade brodova | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Da zaključimo, više umirovljenica po povlaštenim propisima prima obiteljske mirovine. Općenito govoreći u većini kategorija mirovine žena su niže, što ponegdje ovisi o stažu, ali mnogo je veći problem diskrepancija kod muškaraca i žena s približnim trajanjem staža.
Najočitije su razlike među braniteljskim mirovinama, iako ne treba zanemariti ni razlike od stotinjak i više eura među saborskim umirovljenicima i umirovljenicama. Siromaštvo kojem su umirovljenice izloženije u cjelini, ne može biti riješeno omogućavanjem rada na pola radnog vremena uz mirovinu, što je omogućeno nekim kategorijama. Prije svega treba napraviti sveobuhvatan zaokret u plaćanju žena na onim zanimanjima koja još uvijek podliježu posebnim mirovinskim propisima.
