Prvi mandat ste naslijedili za vrijeme vlade Zorana Milanovića i ministrovanja Miranda Mrsića. Čega se posebno sjećate iz tog mandata, osim što vjerojatno pamtite da je u tom razdoblju usklađivanje mirovina bilo najniže, pa time i prosječna mirovina?
Bio je to svakako novi izazov. Pokušao sam s ostalim članovima Nacionalnog vijeća iz redova Matice i Sindikata unijeti više kreativnosti u rad Vijeća. Konkretno, nismo samo jadikovali, već smo argumentirano nudili poneka rješenja. Isticali smo nepovoljna rješenja u mirovinskom sustavu, s naglaskom na pogrešnu polaznu poziciju u određivanju mirovina. Ukazivali smo i na činjenicu da sustav usklađivanja mirovina nije primjeren i da stvara daljnje neravnoteže. Ostalo je, međutim, samo na kritici stanja, bez bitnih promjena u sustavu.
Početni pregovori nisu davali rezultate
Na sjednicama Nacionalnog vijeća je znalo biti ‘vruće’, s povišenim glasovima, ali se mora uvažiti da je ministar Mrsić redovito dolazio na sjednice Vijeća i otvoreno raspravljao s predstavnicima umirovljenika. Koja umirovljeničke zahtjeve i koja postignuća iz tog razdoblja posebno pamtite?
Istina, ministar Mrsić je dolazio na svaku sjednicu NV i aktivno je sudjelovao u žustrim raspravama i traženju novih, povoljnijih rješenja. Shvatio je nepovoljan položaj umirovljenika u Hrvatskoj i osobno je uložio velike napore za određene promjene koje nisu vezani samo uz financijske probleme. NV je, prvi put, raspravljalo o zakonskim inicijativama vezane za umirovljeničku problematiku i aktivno sudjelovalo u raspravama o zakonu o mirovinskom osiguranju te o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj. Matica i Sindikat dali su stotinjak primjedbi i prijedloga za realnije opcije, ali bez uspjeha. Bitno je što je ministar Mrsić javno otklonio mogućnost kolapsa mirovinskog sustava, što je u umirovljeničkim krugovima primljeno s olakšanjem, jer se u to vrijeme zastrašivalo narod kako će se prvi stup raspasti.
S Mrsićem dijalog bez učinka
Vrlo često ste na sjednicama postavljali pitanje siromaštva starijih osoba i vrlo niskog udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, od oko 38 posto u to vrijeme. Pamtimo kad ste izjavili na okruglom stolu u Saboru kako se tamo raspravlja i o pticama pjevicama, samo ne o najvećoj skupini ugroženog starijeg stanovništva. Kako ocjenjujete ‘Mrsićev’ mandat?
Nismo prihvaćali da se Sabor oglušuje o nepovoljno stanje umirovljenika i tražili smo tematsku sjednicu Sabora upravo na temu položaja i budućnosti umirovljenika s posebnim naglaskom na sve veće siromaštvo. Jasno, nismo uspjeli u toj inicijativi. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u to doba je bio katastrofalno nizak i neprimjeren ostalim odnosima u društvu, a napadno nepovoljan prema rješenjima u zemljama EU-a kojima smo tada već pripadali. Međutim, unatoč činjenici vrlo niskih mirovina, nailazili smo na blokadu naših legitimnih zahtjeva i snažne otpore u Ministarstvu financija koje je svaki naš prijedlog, a koji normalno ima i svoju financijsku komponentu, jednostavno ignorirao. Za vrijeme rada tadašnjeg NV imali smo opstrukciju tog ministarstva i ni u jednom našem prijedlogu nismo naišli na povoljan odjek. U tom kolopletu želja i mogućnosti ocjenjujem Mršićev mandat pokušajem uspostavljanja konstruktivnog dijaloga, ali objektivno bez većih učinaka.
MUH i SUH bili na distanci
Sjećate li se i početka uvođenja prava na rad umirovljenika, ali samo za starosne umirovljenike, od 1. siječnja 2014. Kako li je u to vrijeme bilo teško progurati čak i ideju o pravu na rad, čemu su se tada protivili i sindikati aktivnih radnika…
Bio je to iskorak u odnosu na birokratski stav koji je prevladavao. Iz te inicijative kasnije se izrodio i zakonski okvir koji omogućuje svim umirovljenicima rad nakon odlaska u mirovinu. Taj se okvir stalno proširuje.
Zbog rastućeg siromaštva Sindikat umirovljenika Hrvatske organizirao je 2015. godine potpisivanje peticije ‘Glasam protiv siromaštva starijih osoba’ i prikupio 26.000 potpisa, no Matica, čije ste boje predstavljali u Nacionalnom vijeću, nije podržala tu akciju. Bila je to doista godina s vrlo tankim socijalnim dijalogom.
U to je vrijeme vladala određena napetost u odnosima Matice i Sindikata, čak do inata u provođenju pojedinih aktivnosti. Pokazalo se to neproduktivnim, pa su nesuglasice uglavnom otklonjene. ‘Zajedno smo jači’ danas nije samo slogan, već realnost.
Plenkovićeva Vlada ispočetka ignorirala umirovljenike
Nakon što je 1. veljače 2017. godine s premijerom Andrejom Plenkovićem potpisan novi Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. održana je konstituirajuća sjednica, a za predsjednika Nacionalnog vijeća izabrani ste po drugi put. Kako ste doživjeli taj novi izbor pod novom vlašću? Što mislite zašto se tako dugo čekalo na obnovu rada Nacionalnog vijeća?
Očito je da Vlada u to vrijeme (još) nije prihvaćala inicijative NV i nije joj odgovaralo što smo argumentirano ukazivali na manjkavosti mirovinskog sustava. Jednostavno, nisu bili naviknuti na razna mišljenja, konkretne prijedloge i borbu protiv prevlasti birokracije u kreiranju suštinskih zakonskih okvira.
U više navrata ste javno iskazivali kako je rad Nacionalnog vijeća koristan, jer je to tijelo gdje se sva otvorena pitanja mogu staviti na dnevni red, o njima argumentirano raspravljati i, barem donekle, utjecati na konačna rješenja. Da li i danas mislite tako?
Da, nisam promijenio mišljenje. Vjerujem da je NV ipak značajno pridonijelo drukčijoj percepciji o položaju umirovljenika i prisililo vladajuće garniture da se prema njihovim zahtjevima drukčije odnose. NV se i dalje zadržava samo na preporukama, ali se glas umirovljenika danas čuje dalje. Mislim da je otvaranje sjednica NV za medije također pridonijelo takvom odnosu.
Nebriga o ‘trećoj dobi’
Sigurno pamtite da 2017. nije bilo prave aktivnosti Vijeća. Tek nakon prosvjeda u organizaciji SUH-a u šest hrvatskih gradova Nacionalno vijeće, koje je do tada praktički godinu dana mirovalo, započelo je s radom. Prva radna sjednica održana je tjedan dana nakon prosvjeda, a prvi ozbiljniji zahtjevi s umirovljeničke strane su bili vezani uz poboljšanje formule usklađivanja mirovina. Vi ste zagovarali uvođenje stopostotne formule prema rastu plaća, te uvođenje minimalne mirovine u vrijednosti 50 posto bruto plaće u prethodnoj godini. Još i danas u 2024. godini smo daleko od toga.
Iz tog primjera se vidi da smo bili na pravom putu. Zahtjev da se usklađuje prema formuli 100:0 ni danas ne prolazi. Političari namjerno miješaju pojmove usklađivanja i rasta mirovina. Usklađivanje prema dosadašnjoj (a i budućoj) formuli stvara samo novi, veći jaz prema plaćama zaposlenika. Pogledajmo što se na području plaća događalo u dva mandata ove Vlade: u razdoblju od 2016. do 2023. plaće u javnoj upravi rasle su 70 posto, obrazovanju 58, zdravstvu 68 i ostalim djelatnostima 54 posto. Dodamo li tome i novi porast plaća u svim navedenim djelatnostima i to usporedimo s rastom mirovina dobivamo vrlo lošu sliku društva koje ipak u nedovoljnoj mjeri vodi brigu o ljudima ‘treće dobi’.
Kad birokrati vladaju
U ono ste vrijeme bili sve kritičniji, pa pamtimo Vaše riječi kako ono što ponekad frustrira je priprema novih zakonskih rješenja, jer njih pripremaju nadležne službe, a utjecaj umirovljeničkih udruga je gotovo neznatan. Birokracija tu ima posljednju riječ, i to često nije u skladu s interesima umirovljenika, izjavili ste u jednom od intervjua. Ipak se u međuvremenu postiglo nemalo zakonskih promjena. Ide li ipak na bolje?
Inicijative i konkretni prijedlozi NV (tu mislim na pripadnike Sindikata i Matice) utjecale su na povećani utjecaj umirovljeničkih udruga. Najbolnija saznanja vučem iz rasprava o Zakonu o mirovinskom osiguranju, gdje uglavnom stvari određuju birokratske strukture, što je objektivno neprihvatljivo. Stvari se ipak kreću na bolje. Mišljenja i stavovi umirovljenika više se uvažavaju.
Prvog ožujka 2019. godine na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe podnijeli ste ostavku, dijelom zbog zdravstvenih razloga, ali i, kako ste rekli, zbog nelagode nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva o Nacrtu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada su brojne predstavnice medicine rada bile gotovo uvredljivo diskriminatorne spram starijih osoba. Možete li to pojasniti?
Moja ostavka sadržavala je tri komponente. Navršio sam 85 godina i smatrao da je uputno da me zamijeni netko mlađi s više energije i s novim idejama. Druga se odnosi na dosta nepovoljno zdravstveno stanje. No, pravi otponac moje ostavke je bila frustracija zbog odbijanja utemeljenih i provedivih rješenja gdje nismo uspijevali uskladiti zahtjeve i rješenja. Incident koji je prevagnuo u mojoj odluci odnosi se na sastanak s predstavnicima Mirovinskog zavoda za osiguranje (u Ministarstvu zdravstva), gdje smo na naše vrlo razumne prijedloge naišli na neočekivani napad, nipodoštavanje i izrazito nepovoljne reakcije birokratskih struktura unutar HZMO-a. Diskriminatoran odnos prema umirovljenicima, osobito onima starije dobi, bio je šokantan i neprihvatljiv. Sam sebi sam rekao: DOSTA!
Pomaci vidljivi, ali spori
Kako ocjenjujete današnje promjene u mirovinskom sustavu: pravo izbora povratka u mirovinu iz prvog stupa u prigodi umirovljenja, uvođenje nacionalne naknade, poboljšane obiteljske mirovine i uvođenje obiteljskog dodatka, ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa, omogućavanje rada uz mirovinu svim umirovljenicima itd. Nakon što su Matica i Sindikat umirovljenika uspostavili blisku suradnju i zajednički nastupali u svim zahtjevima, došlo je do nekih poboljšanja. Slažete li se?
Već sam ranije spomenuo da zajednički stavovi i nastupi u javnosti, a ne samo na NV, jačaju svaku inicijativu i konkretan prijedlog. U tom smislu pozdravljam svaki napredak. Stvari se odvijaju po mom mišljenju sporo, ali su pomaci vidljivi. Imam, međutim, osjećaj da pritisak umirovljeničkih udruga kroz aktivnosti NV postupno opada, a vidimo pokušaje političkih stranaka umirovljenika da koriste izborena prava (kroz NV) za svoje sitne politikantske interese i okvire. Štetno za umirovljenike.
Što biste Vi danas predložili za prioritete unapređenja mirovinskog sustava?
Vlada je pokazala ponešto više razumijevanja za zahtjeve, a zahvaljujući i izdašnim fondovima te prikupljenim sredstvima na osnovi PDV-a, raspolaže i s više sredstava što omogućava izdašnije intervencije. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Samo usklađivanje, čak i da se prihvati formula koju zastupaju Matica i Sindikat, ne rješava problem, samo ga ublažava. Vlada mora donijeti političku odluku o jednokratnom ozbiljnijem povećanju mirovina što bi, uz redovno usklađivanje, moglo pomoći da se veći dio umirovljenika izvuče izvan zone siromaštva. Sredstva? Ima ih za sve zahtjeve pa bi se racionalnijom preraspodjelom društvenih sredstava sigurno pronašlo potrebna sredstva za takav iskorak. Nema više čekanja: treba podići mirovine!
