Raste broj korisnika najniže mirovine: Evo što je s ostalima u zadnjih pet godina
Nakon što smo usporedili rast mirovina u proteklih pet godina, odlučili smo u istom razdoblju analizirati i broj umirovljenika, ali i njihov ostvaren staž, prosječnu dob i trajanje korištenja mirovina. Iz podataka HZMO-a može se zaključiti kako nam ukupni broj umirovljenika pada, osim kad je riječ o primateljima najnižih mirovina, ali da, s druge strane, raste prosječni ostvareni staž, trajanje korištenja mirovine i dob umirovljenika.
Foto: Unsplash
U posljednjih pet godina svašta se događalo unutar mirovinskog sustava. Od većih izmjena svakako treba izdvojiti promjene iz 2019. godine, povećani broj onih koji rade uz mirovinu, ali i nedavnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju omogućen porast obiteljskih mirovina za 10 posto i najnižih mirovina za tri posto.
Nakon što smo usporedili koliko su rasle redovite, ali i povlaštene mirovine u posljednjih pet godina, vrijeme je da provjerimo i je li bilo kakvih promjena među umirovljeničkim korpusom. Kako smo to već učinili s umirovljenima po posebnim propisima, o čemu možete čitati ovdje, odlučili smo istražiti koliko umirovljenika prima starosne, obiteljske, invalidske te najviše i najniže mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO); dakle, bez primatelja “povlaštenih mirovina”.
Generalno pada broj umirovljenika
Iz podataka koje je HZMO prikupljao od 2017. do 2022., primjetno je da je ukupan broj umirovljenika pao za nešto više od 6.200. Naime, u prosincu 2017. ih je bilo 1.139.663, a u prosincu 2022. godine 1.133.405. No, čak niti to nije realan pokazatelj pada broja umirovljenika, jer je u prosincu 2019. zabilježeno čak 1.147.439 primatelja mirovina po ZOMO-u, što znači da je broj umirovljenika realno pao za 14.034 osobe.
Razlozi za to su, prije svega, epidemija koronavirusa koja je najviše pogodila starije osobe, zatim smanjena dostupnost zdravstvene zaštite upravo zbog epidemije. Umirovljeničke udruge često ističu i nizak životni standard te siromaštvo kao vrlo čest uzrok smanjenja starije populacije.
Pad broja umirovljenika statistike HZMO-a bilježe još u predepidemijskom razdoblju, kad je riječ o primateljima obiteljskih i invalidskih mirovina. Broj udovica i udovaca od 2017. godine, kad ih je bilo 224.845, u konstantnom je padu. Tako je posljednjeg mjeseca prošle godine zabilježeno 211.079 primatelja obiteljske mirovine. Možemo očekivati porast tog broja, s obzirom na veliki broj zahtjeva koje je HZMO primio nakon najave o povećanju obiteljskih mirovina, ali i uvođenja mogućnosti primanja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, o čemu smo više pisali ovdje.
Što se tiče invalidskih mirovina, broj primatelja je sa 125.900, koliko ih je bilo u prosincu 2017. godine, pao na 96.878. Razlika u svega pet godina je tako 29.022 osobe, što je najveća negativna razlika u svim promatranim kategorijama.
Broj korisnika mirovina od 2017. do 2022. prema podacima HZMO-a | Foto: Mirovina.hr
U svega pet godina, što je vidljivo i iz naše tablice, broj primatelja starosnih umirovljenika pao je za 5.805 osoba. Razloge za to smo nabrojili već ranije, a oni se uklapaju u prosječna kretanja broja umirovljenika, jer s obzirom na brojnost, oni ih uvelike i definiraju.
Raste broj primatelja najnižih mirovina
Najmanja razlika je, pak, među primateljima najviših mirovina, kojih ionako ima najmanje. Broj korisnika tih mirovina varirao je između 1.750 i 1.760 sve do prošle godine, kad je ipak zabilježen pad broja korisnika tih mirovina na 1.729 osoba.
Jedini rast je, pak, zabilježen među primateljima najnižih mirovina. Njih je od 2017. do 2022. godine čak 41.892 više, što odudara od svih kategorija umirovljenika. Razlozi zbog kojih se smanjuje broj primatelja drugih vrsta umirovljenika, u ovom slučaju uopće nisu relevantni.
Naime, najnižu mirovinu primaju svi koji su odradili svoj radni vijek uz maksimalno prosječnu plaću. Na ovaj frapantan porast upozorili su glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igor Knežević te profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i saborski zastupnik Damir Bakić.
– Ako imate, primjerice 30 godina staža i u svakoj godini ste zaradili točno prosječnu plaću u RH, imate 30 vrijednosnih, odnosno osobnih bodova. I vama pripada obračunata mirovina u iznosu 30 aktualnih vrijednosti mirovina, što je točno najniža mirovina. Dakle, ako ste kroz cijelu karijeru primali plaću na razini ili tik ispod državnog prosjeka, vi ste u mirovinskom sustavu socijalni slučaj jer vaša mirovina je jednaka onome što se garantira svima – i onima koji su imali plaću bitno manju od prosječne, ikakvu plaću; samo je potrebno da imaju 15 godina staža, pojasnio je Bakić u jednom od naših ranijih članaka.
Doduše, država je s 1. siječnjem povećala najniže mirovine za tri posto, ali realno rastu i plaće. Prosječna neto plaća je u studenom bila 1.050 eura. Jasan je to pokazatelj kako su nam zapravo umirovljenici sve siromašniji.
Više novih i preminulih umirovljenika
No, da se vratimo na temu, pravi pokazatelj kretanja broja umirovljenika je i broj preminulih, odnosno novih umirovljenika. Tako je broj novih umirovljenika porastao u 2018. godini s 48.634 na 51.075 umirovljenika i otada svake godine varira između 50 i 51 tisuće novih umirovljenika.
Broj novih i preminulih umirovljenika od 2017. do 2022. prema podacima HZMO-a. | Foto: Mirovina.hr
S druge strane, broj preminulih se sve do 2020. godine kretao na oko 48.800, da bi u 2020. porastao na 54.578, a godinu poslije na 60.815. Lani je preminulo 55.059 umirovljenika. Uzrok je tome, kako smo već spomenuli, prvenstveno epidemija koronavirusa.
I drugi parametri sve veći
Što se tiče ostvarenog staža kojim umirovljenici idu u mirovinu, on je u posljednjih pet godina blago porastao u svim kategorijama umirovljenika, osim kod onih koji primaju invalidsku mirovinu. Primatelji starosnih mirovina prošle su godine imali mjesec dana više staža od onih iz 2017. godine. Primateljima obiteljske mirovine prosječni je ostvareni staž porastao za pet mjeseci, novim umirovljenicima za sedam mjeseci, a ukupni je prosjek ostvarenog staža u odnosu na kraj 2017. godine veći za gotovo 10 mjeseci.
Prosječan staž umirovljenika od 2017. do 2022. prema podacima HZMO-a. | Foto: Mirovina.hr
Ipak, kod korisnika invalidske mirovine zabilježen je pad prosječnog ostvarenog staža. Tako su 2017. godine imali u prosjeku odrađene 22 godine, dva mjeseca i pet dana, a u prosincu 2022. je taj prosjek pao na 21 godinu 10 mjeseci i 12 dana. Staž korisnika najniže mirovine kroz cijelo promatrano razdoblje varira za mjesec dana, ali uglavnom se drži prosjeka od 37 i pol godina. Iako je drastično porastao broj umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu, njihov prosječni staž je u posljednjih pet godina porastao za godinu i tri mjeseca.
Što se tiče prosječne dobi korisnika mirovina, oni su, gledajući podatke, sve stariji. Korisnici starosne mirovine prosječno imaju 75 godina, obiteljskih 72 godine i 11 mjeseci, a invalidskih 63 godine. Iako je i u ovoj kategoriji primjetan rast, zabrinjavajuće je što je prosječna dob novih umirovljenika 63 godine i četiri mjeseca. Ukupno, umirovljenici su u prosjeku stari 72 godine i mjesec dana.
Prosječna dob korisnika mirovina od 2017. do 2022., prema podacima HZMO-a. | Foto: Mirovina.hr
Broj godina korištenja mirovine također raste. Tako je s prosječnih 20 godina i 11 mjeseci krajem 2017., prosječan vijek korištenja dobi krajem 2022. narastao na 21 godinu i osam mjeseci. Korisnicima invalidske mirovine se vijek u mirovini povećao za godinu i 10 mjeseci, a korisnicima obiteljske mirovine za šest mjeseci.
Broj godina korištenja mirovine od 2017. do 2022. prema podacima HZMO-a. | Foto: Mirovina.hr
