Rast mirovina usklađivanjem: Evo kako su se ‘povišice’ kretale do danas
Prosječna mirovina u posljednjih godinu dana rasla je za 63 eura. Mirovine uglavnom rastu kroz zakonsko usklađivanje, a ono je najveće bilo u 2023. kada smo imali i rekordnu inflaciju i rekordni rast plaća. Pritom je upravo rast plaća utjecao na veće stope usklađivanja, a ne rast cijena. Bilo je godina kada aktualna vrijednost mirovine uopće nije rasla, jer se ova dva parametra nisu ni mijenjala. Otkako je usklađivanja, vrijednost mirovine porasla je s 4,67 na trenutačnih 13,17 eura.
Umirovljenik | Foto: Pexels / Karolina Grabowska
Usklađivanje mirovina od siječnja umirovljenicima će, prema preliminarnom izračunu, donijeti povećanje za 2,89 posto, a tu je informaciju portal Mirovina.hr prvi jučer donio ovdje. Prilika je to da se podsjetimo koliko su usklađivanja iznosila dosad i jesu li više bila uvjetovana rastom cijena ili plaća te za koliko su u konačnici rasle mirovine. Prosječna mirovina isplaćena ovoga mjeseca iznosila je 554 eura za svih 1,22 milijuna korisnika, dok je lani u siječnju bila 491 eura, što je rast za od 63 eura u prosjeku na godišnjoj razini.
Za rast mirovina više je zaslužan rast plaća, nego cijena
Usklađivanje se često prikazuje kao povećanje mirovina. Ono to na neki način jest, ali isključivo prema zakonskoj obvezi države da mirovine dvaput godišnje uskladi s promjenama u plaćama i potrošačkim cijenama kako one ne bi izgubile na svojoj realnoj vrijednosti. Naime, unatoč rastu mirovina za oko 80 posto u proteklih desetak godina, udio mirovine u plaći stagnira te je čak i manji nego što je bio, o čemu smo pisali ovdje.
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje u omjeru 70:30 prema kretanjima cijena i plaća u prethodnom polugodištu, u odnosu na ranijih šest mjeseci. Ta će formula rasti u korist povoljnijeg faktora, cijena ili plaća, na 85:15, ali ni to neće donijeti nešto posebno umirovljenicima, što je na primjeru prošlog usklađivanja detaljnije ovdje objasnio mirovinski analitičar Željko Šemper.
Ljudi pogrešno misle da je inflacija odredila pravac rekordnog rasta mirovina proteklih godina. To je tek djelomično točno. Naime, može se reći da su plaće rasle zbog inflacije, što je ekonomski isto vrlo nategnuta teza. Jer, upravo su plaće, a ne rast cijena (inflacija) odredile rekordne stope usklađivanja.
Rekordna 2023. donijela umirovljenicima najviše
Upućuje to i na još jedan zaključak, da je metodologija Državnog zavoda za statistiku kojim se računa stopa poskupljenja manjkava, jer svi znamo da su cijene prehrambenih proizvoda išle neusporedivo gore u odnosu na prikazane stope. To je zato što se u stopi inflacije ne računaju samo cijene hrane, nego brojnih drugih proizvoda i usluga od kojih su neki doista i pojeftinili, nekad i intervencijom države, što onda državi ide na ruku s prikazom manje stope inflacije. Ipak, država je toga svjesna pa je svejedno podizala plaće u državnim i javnim službama, što je u konačnici dobro došlo i umirovljenicima. Zašto?
Upravo zato što je rekordna godina bila 2023. kada su mirovine srpanjskim usklađivanjem rasle 8,42 posto, uz ono siječanjsko od 5,37 posto. Stopu od 8,42 odredio je rekordni rast plaća za 10,7 posto te cijena za 3,10 posto. Mirovine se usklađuju od 1999. godine i nikada do tada nisu ni približno toliko rasle. Dapače, najveća stopa usklađivanja dotad je bila samo godinu dana ranije, 2022. kada je drugo usklađivanje donijelo 6,18, a prvo 2,24 posto. Tu su opet u drugom polugodištu više rasle plaće, nego cijene i to u jeku inflacije. Inflacija je pak najveća ikad bila kod prvog usklađivanja 2023. godine, kada je iznosila 6,6 posto, pri čemu je rast plaća bio svega 2,5 posto.
Tri godine umirovljenici nisu dobili ni novčića
Dakle, u povijesti usklađivanja inflacija nikada nije bila veća, niti su mirovine rasle više, a jednako se odnosi i na rast plaća bez kojeg to ne bi bilo ni moguće te rekordne 2023. godine. Valja reći da ni formule usklađivanja nisu uvijek bile jednako povoljne, jer su se mijenjale, a bilo je i godina u kojima usklađivanja nije ni bilo, poput 2010. i 2011. te 2014. jer nije bilo rasta ni cijena ni plaća pa nisu rasle ni mirovine.
Dolazimo tu i do prošle godine, druge po rekordnim usklađivanjima. Mirovine su lani rasle za 4,19 posto u siječnju te za 7,46 posto od srpnja. Upravo se ovdje dogodio drugi najveći skok u plaćama u povijesti usklađivanja za čak 10,4 posto, dakle skoro isto kao i godinu dana ranije. Inflacija je pritom u drugoj polovini 2024. bila svega 0,6 posto.
Usklađivanjem mirovine zapravo ne raste mirovina, nego njezina aktualna vrijednost kao osnovni dio mirovine. Aktualna vrijednost mirovine trenutačno iznosi 13,17 eura, što će se mijenjati onda kada novo siječanjsko usklađivanje stupi na snagu. Usporedbe radi, aktualna vrijednost mirovine 1999. godine iznosila je svega 4,67 eura, dok je 2014. godine bila 8,09 eura. Zašto u konačnici rast mirovine nije identičan postotku usklađivanja njezine aktualne vrijednosti, također je objasnio Željko Šemper, a o tome više pročitajte ovdje.
