Radnika sve više, odnos s umirovljenicima i dalje nepovoljan: Plaće rastu brže od mirovina
Hrvatska ima sve više zaposlenih, što je pozitivno. U ožujku ih je bilo 1.665,717, što je 2,73 posto više nego lani te 5,23 posto više nego preklani. Najviše radnika je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju. Kod porasta broja radnika u pojedinim zanimanjima, trendovi su nešto drugačiji pa tako najveći skok novozaposlenih imaju građevina, turizam i trgovina. Odnos radnika i umirovljenika i dalje je nepovoljan, jer na 1,6 milijuna zaposlenih dolazi 1,2 milijuna korisnika mirovina. Jaz se produbljuje većim rastom plaća, nego mirovina.
Hrvatska je krajem ožujka imala 1.665,717 osiguranika. Riječ je o povećanju broja radnika za 2,73 posto, odnosno 44.338 više u odnosu na lanjski ožujak te 5,23 posto, odnosno 82.859 osiguranika više nego u ožujku 2022. godine. U odnosu na 2021. godinu, bilježi se 7,68 posto osiguranika više, odnosno 118.780. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najviše radnika je u prerađivačkoj industriji (251.238), trgovini na veliko i na malo (247.683), građevinarstvu (145.128) i obrazovanju (126.510).
Najveći rast u građevini, ali i turizmu i trgovini
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u građevinarstvu (11.250), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.100), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5.747) te trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (4.607).
Ako se brojke usporede s onima iz ožujka 2022., sada je 15.175 osiguranika više u građevinarstvu, odnosno 19.513 više nego u 2021. godini. Pozitivan rast bilježi se i u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je 12.873 osiguranika više nego u 2022. i 18.207 više nego u 2021. godini. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima imamo 11.835 osiguranika više nego u 2022. i 16.703 osiguranika više nego u 2021. godini.
Razlika između radnika i umirovljenika sve je veća
Stavimo li ove brojke u kontekst s umirovljenicima, ukupno imamo 1.226,806 korisnika mirovina, dakle manje nego radnika, ali omjer onih koji uplaćuju doprinose i onih koji od doprinosa žive i dalje je vrlo nepovoljan. Državni zavod za statistiku još uvijek nije objavio podatke o prosječnoj plaći za veljaču, a ona je u siječnju iznosila 1.239 eura. S druge strane, prosječna mirovina svih umirovljenika za veljaču iznosi 556 eura. Ta dva parametra ujedno su i posljednja koje HZMO koristi u javno objavljenim podacima, prema kojima udio ovakve mirovine u prosječnoj plaći iznosi 44 posto, uz napomenu da su među njima i umirovljeni prema posebnim propisima.
Podsjetimo, ovih dana isplaćene su i oko četiri posto veće mirovine prema siječanjskom usklađivanju, o čemu smo pisali ovdje, što će prosječnu mirovinu povećati za oko 22 eura. S druge strane, očekuje se znatno veći rast prosječne plaće za ožujak zbog povećanja plaća u državnim i javnim službama, što će dodatno produbiti jaz između primanja radnika i umirovljenika.
Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade. Krajem veljače bilo ih je više od 28.000, a ta bi brojka tijekom turističke sezone mogla dosegnuti i 30.000 zaposlenih u mirovini.