Radnik koji je 20 godina imao prosječnu plaću zaradit će iz II. stupa gotovo 50 posto uplaćenog
Unatoč gubicima u prošloj godini, prosječni osiguranik koji ima prosječnu plaću i uplaćuje pet posto doprinosa od početka, odnosno 2002. godine, na svom računu ima 6.926,25 eura više nego što je uplatio. Oporavak fondova prvenstveno se veže uz uvođenje eura i kretanja na svjetskim tržištima, iako su prognoze za daljnji rast prinosa oprezne.
Obvezni mirovinski fondovi, sukladno zakonima, već 20 godina prikupljaju po pet posto mirovinskih doprinosa od građana. Iako je prošle godine HANFA obznanila kako su zbog krize fondovi izgubili pet do šest milijardi kuna, ponajviše u kategoriji C, odnosno kod onih koji će uskoro u mirovinu, o čemu smo već pisali, zanimljivo je kako prosječno plaćeni zaposlenik zapravo ostvaruje prinos.
Naime, prema podacima nositelja obveznih mirovinskih fondova, zaposlenik s prosječnom plaćom tijekom svih 20 godina, uplatio je 12.812,14 eura. No, na svom računu u drugom stupu bi, unatoč negativnim lanjskim prinosima, trebao imati 19.738,39 eura, odnosno 35,1 posto više nego što je uplatio.
Prinosi u drugom stupu za osiguranika s prosječnom plaćom | Foto: UMFO
Unatoč tome, 70 posto osiguranika koji su lani stekli uvjete za mirovinu, vratilo se u prvi stup, odnosno u državni mirovinski fond koji ne nudi nikakve prinose. No, njima je to povoljnije s obzirom na to da su mogućnost štednje u drugom stupu dobili tek na polovici svoga radnoga vijeka.
Povratak u prvi stup je sve neizglednija opcija
Na taj se način u državni proračun slila 1,1 milijarda kuna. Čelnici obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj očekuju da će za pet godina broj osiguranika koji će se vratiti u prvi stup pasti na 50 posto, a do 2042. godine će samo 20 posto osiguranika izabrati takvu opciju. No, riječ će biti o onima koji imaju najniže plaće i kojima drugi stup ne može ponuditi financijsku sigurnost. Naravno, ove prognoze su izrečene uz uvjet da u skorijem razdoblju više ne bude financijskih šokova kakvih je bilo lani.
Kako sad stvari stoje, šokova ne bi trebalo biti ponajprije zbog uvođenja eura kao nacionalne valute. To je na fondove imalo stabilizirajući utjecaj, jer su nestali svojevrsni pritisci na kunu koji su bili prisutni tijekom cijele prošle godine. Politički potezi, poput uvođenja eura i ulaska u Schengensku zonu, smatraju u mirovinskim fondovima, rezultirali su jačanjem kreditnog rejtinga Republike Hrvatske u najtežim trenucima. Time je, pak, smanjen valutni i kreditni rizik, a uvođenje eura fondovima je omogućilo dodatna ulaganja.
Oporavak nakon druge najgore godine ikad
I mjesečni izvještaj HANFA-e za veljaču pokazuje blagi oporavak u fondovima, koji više ne gube od četiri do 5,25 posto, kao lani, već ostvaruju i blage prinose. Prinosi obveznih mirovinskih fondova od početka ove godine do kraja veljače su za kategoriju A 3,61 posto, kategoriju B 2,04 posto te kategoriju C -0,29 posto. Kao što vidimo, kategorija C se još nije oporavila, što svakako nije dobra vijest za one koji će u mirovinu u sljedećih pet godina i kojima je obveza odvajanja dijela doprinosa u drugi stup nametnuta na polovici njihova radnoga vijeka.
Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova je 2022. godine iznosila oko 17,55 milijardi eura, odnosno oko 107,4 milijuna eura manje nego 2021. godine, bez obzira na to što je uplaćena 1,1 milijarda kuna doprinosa, a isplaćeno 278,9 milijuna eura što za nasljedstvo, što za mirovine iz drugog stupa, što za povratak štediša u prvi stup. U fondovima priznaju kako im je 2022. bila druga najgora godina otkako posluju, no naglašavaju da se stvari polako vraćaju na svoje mjesto.
Oprezna predviđanja
Predstavnici fondova do ožujka su očekivali daljnji rast prinosa ove godine. Makroekonomski pokazatelji diljem svijeta su bili dobri, a fondovima je u korist išao i snažan rast tržišta rada. Uz to, nastavljen je i trend rasta prinosa obveznica, u koje naši fondovi ipak ulažu u velikoj mjeri.
No, propast nekoliko američkih te jedne švicarske banke upalila je alarme, zbog čega se banke odlučuju na možebitno ranije spuštanje kamatnih stopa. Potražnja za obveznicama je porasla, što je uzrokovalo pad prinosa u toj klasi imovine. Srećom, domaće dioničko tržište je od početka godine ostvarilo prinose od 12 posto, što ipak pokazuje otpornost na ove turbulencije na financijskim tržištima. No, fondovi će i dalje promatrati stvari s oprezom, da im se ne bi dogodio primjer švedskog mirovinskog fonda Alecta, koji je morao otpisati značajan dio svojih ulaganja u jednu od propalih američkih banaka.
