Radili ste za dinare i druge stare valute? Evo kako se to odražava na vašu mirovinu
Ako se pitate utječu li jugoslavenski i hrvatski dinari, kune, euri i ostale valute na izračun mirovine, imamo odgovor. Naime, umirovljenici u preračunavanjima ne gube vrijednost svoga rada, objasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a isto nam potvrđuje i ekonomski stručnjak za mirovine, Željko Šemper. Mirovina ovisi o dva faktora koja su iskazana u istoj valuti.
Foto: Unsplash
Današnji umirovljenici radili su za jugoslavenske dinare, zatim za hrvatske dinare, potom i hrvatske kune, a sada primaju mirovinu u eurima. Zanimalo nas je kako se plaće, zarađene prije tri desetljeća i više, u bivšim valutama pretvaraju u mirovine. Gubimo li što u tim preračunavanjima, pitali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ali i i ekonomskog stručnjaka za mirovine, Željka Šempera.
Dinari i kune ne utječu na visinu vrijednosnog boda
– Činjenica jesu li plaće iskazane u dinarima, hrvatskim dinarima ili kunama ne utječe na visinu vrijednosnog boda kod izračuna mirovine za pojedinu kalendarsku godinu. Naime, u skladu s Odlukom o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja na teritoriju Hrvatske 1991. godine, zamjena novčanica i kovanog novca koji glase na dinare SR Jugoslavije za novčanice hrvatskog dinara obavljala se u omjeru 1:1, kazali su nam iz HZMO-a.
Isto tako, od 30. svibnja 1994. sredstvo plaćanja je kuna. Odlukom Vlade RH propisano je da se svi iznosi navedeni u hrvatskim dinarima u upravnim aktima, čekovima, uplatnicama i ostalim nalozima platnog prometa i drugim dokumentima smatraju kao da su navedeni u kunama, s tim da se ti iznosi dijele s 1.000.
Plaće u eurima zasada ne ulaze u izračun mirovine
– Propisano je da će obveznici podnošenja prijave podataka o stažu osiguranja, plaći, osnovici osiguranja i naknadama plaće, a koji nisu dostavili podatke za osiguranike u razdoblju od 1. siječnja 1970. pa nadalje, te podatke dostaviti HZMO-u na tiskanici MPP-1. Na tiskanici MPP-1 svote plaće, osnovice osiguranja i naknada plaće do 31. prosinca 1990. iskazuju se u dinarima i parama, za 1991. i 1992. u hrvatskim dinarima na način da se na mjestu upisa para upišu dvije ništice (»00«), za 1993. u hrvatskim dinarima bez para (HRD), a za 1994. i dalje u kunama i lipama, dodali su na naš upit iz Mirovinskog.
A što je s malim plaćama u tim bivšim valutama, ruše li one prosjek mirovine? Iz HZMO-a kažu da se prilikom izračuna mirovine plaće ostvarene tijekom radnog vijeka uspoređuju s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za kalendarsku godinu u kojoj je ostvarena plaća, a ne s prosječnom plaćom u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
Na kraju dolazimo i do eura. Plaće ostvarene u 2023. godini (u eurima, otkako su prilično porasle, opa. a) ne uzimaju se u obzir prilikom izračuna mirovina ostvarenih u 2023. godini, kažu iz HZMO-a. Naime, plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini, o čemu smo pisali ovdje.
Šemper: Kompariraju se podaci u istoj valuti
Naš stručnjak za mirovine, Željko Šemper pojasnio nam je valute na primjeru svoje mirovine.
– Iako imam staž od 1963. svima se uzimaju plaće od 1970., a godine staža od početka radnog vijeka. U tom izračunu se kompariraju godišnje bruto plaće budućeg umirovljenika i prosječne godišnje bruto plaće u RH, koje su u istoj valuti i dobiva se vrijednosni bod za svaku godinu. Vrijednosni bod 1,0000 znači da je korisnik u cijelom radnom vijeku imao bruto plaću u visini prosječne godišnje hrvatske bruto plaće. Prema tome, u tom izračunu se ništa ne gubi, jer su obadva podatka u istoj valuti, bitan je vrijednosni bod. Od 1.1.1999. po novom ZOMO-u se u izračun uzima cijeli radni vijek. Pojedinačni vrijednosni bod se množi s godinama radnog staža, mirovinskim i polaznim faktorom i dobiju se osobni bodovi, koji se množe s aktualnom vrijednosti mirovine, kazao nam je Šemper.
