Prve reakcije nakon predstavljanja porezne reforme: ‘Bojim se da će to ugroziti buduće mirovine…’
Nakon što je Vlada predstavila šesti krug porezne reforme, stigle su prve reakcije. Dok je Silvano Hrelja podijeljenog stajališta oko predloženih mjera unutar mirovinskog sustava, predsjednica SUH-a Jasna Petrović smatra da bi mogle patiti socijalne usluge na lokalnoj razini, ali i buduće mirovine. Puno oštriji su bili bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) i matematičar Damir Bakić (Možemo).
Hrelja i Petrović komentirali poreznu reformu koja se tiče i mirovinskog sustava. | Foto: N1
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac su konačno predstavili šesti krug porezne reforme. Kao što je bilo i najavljeno, rasterećenje bruto plaće bit će postignuto ukidanjem prireza, povećanjem osobnog odbitka, ali i olakšicama u mirovinskom sustavu, umjesto smanjenja stope mirovinskih doprinosa.
Upravo to je i najvažnija promjena u odnosu na ono što je bilo ranije komunicirano i na što su se, mahom negativno, osvrtali predstavnici umirovljenika, oporbe, ekonomisti i sindikalisti. Najvažnije smjernice predstavljene porezne reforme možete pročitati ovdje.
– Mi nismo odlučili smanjivati stopu doprinosa u mirovinskom osiguranju. Stopa ostaje 15 posto. To bi značilo da će oni s najvećim prihodima opet imati najviše koristi. Mi uvodimo smanjenje osnovice tako da oni s bruto plaćama dajemo fiksnu osnovicu od 300 eura, a s onima do 1.300 eura dajemo postupno smanjenje osnovice do 1.300.01 euro, gdje je olakšica 0. Potom se razlika između iznosa plaće i osnovice množi s 0,5 kako bi se dobio obračun mirovine, pojasnio je ministar Primorac.
Sa uključenim mirovinskim promjenama, oni s plaćom do 700 eura dobili bi 42,90 eura, a onima s plaćama do 1.300 eura plaća bi rasla za 6,72 eura. Da smo povećali osnovicu poreza na dohodak, oni s najnižim dohocima ne bi dobili ništa, pojasnio je ministar. Smanjenje prihoda od doprinosa u prvom stupu, koje će država nadoknaditi iz državnog proračuna iznosit će 329 milijuna eura godišnje.
– Mi procjenjujemo da je oportuno da im mi svojom političkom odlukom povećamo neto plaće i da im istovremeno malo više kompenziramo nego što bismo inače, zaključio je premijer te dodao da će iz doprinosa biti nakon reforme isplaćeno 56,9 posto mirovina.
Delikatna situacija
Kako to obično biva, odmah su uslijedili komentari s raznih strana. Nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja poziva sve da u procesu javnog savjetovanja, kad on bude otvoren, jasno napišu podržavaju li ili ne podržavaju ovakve mjere. On je, pak, podijeljenog mišljenja.
– Moram reći da kao zagovaratelj sve većeg i većeg punjenja mirovinskog fonda doprinosima, iako ovo neće prouzročiti neku štetu za buduće umirovljenike, a obećanja su ni za buduće radnike, ne gledam ovo s nekim velikim simpatijama. Malo je teško biti predstavnik umirovljenika i protiv bilo kojeg dobitka radnicima. To je jedna vrlo delikatna situacija za mene, ali nadam se da ću je izdržati, rekao nam je Hrelja, komentirajući zapravo činjenicu da će država iz proračuna još više uplaćivati u mirovinski sustav.
Utrošak za mirovinsko osiguranje, nakon reforme | Foto: Screenshot: YouTube/Vlada RH
Upozorio je i da bi promjenjive stope smanjenja osnovice u mirovinskom sustavu mogle biti problematične. Ponovit ćemo, svi s bruto plaćama do 700 eura, dobit će osnovicu od 300 eura, koja će postupno padati do iznosa bruto plaće od 1.300 eura.
– Diferencijalne stope bi mogle dovesti do pitanja ustavne nejednakosti građana, jer doprinos, sama riječ kaže da građani moraju doprinositi za svoju budućnost pod jednakim, a ne različitim uvjetima. Ovo je blaža opcija, rekao je Hrelja.
Reforma izvedena ‘preko koljena’
Dodao je kako smo trenutno u povoljnoj ekonomskoj situaciji te da je puno bolja opcija ovakva izmjena, nego rast poreza i doprinosa koji su zaštitni znak recesije. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, objasnila je, pak, kako stope fiksne osnovice rasterećenja zapravo služe kao subvencija države poslodavcu. U prijevodu, osobi koja ima 700 eura plaće, poslodavac će uplaćivati doprinos za iznos od 400 eura, dok će osnovicu pokriti država.
– Najniži osim nas su Njemačka (20-ak posto), Slovačka (23 posto), Češka (26 posto), Italija (32 posto), sve je to prvi stup. Mi prihvaćamo da država subvencionira sve što hoće, ali kad je riječ o prirezima, izražavamo zabrinutost da bi moglo doći do rezanja socijalnih programa za starije osobe na razini županija i gradova. To su dodaci na mirovinu, a u županijama je pitanje gradnje domova, jer su županije sada ne samo osnivači, nego i vlasnici domova, upozorila je Petrović na dio reforme koji se ne tiče striktno mirovinskog sustava.
Izračun olakšice u mirovinskom sustavu | Foto: Screenshot: YouTube/Vlada RH
Strahuje da će zbog ukidanja prireza, gradovi, općine i županije najprije krenuti rezati troškove socijalnih davanja, poput besplatnog prijevoza za umirovljenike, subvencija boravka u domovima za starije, pučkih kuhinja i drugih naknada i usluga. Smatra da je u tom dijelu reforma izvedena “preko koljena” bez poznatih učinaka.
– Mi smo za veće plaće. Zainteresirani smo jer je to dio formule za usklađivanje mirovina. Dakle, ako su plaće veće, onda će ljudi biti zainteresirani ostati raditi u Hrvatskoj. Ljudi će sa svojim vlastitim plaćama moći financirati doprinose, a istovremeno će mirovine rasti. Mi očekujemo rast mirovina, sukladno usklađivanjima. Ovo je prenaglo, netestirano i bojim se neozbiljno. Doista se bojim da će ugroziti buduće mirovine, jer vjerujem da će poslodavci, koji su se već navikli biti subvencionirani i da država preuzme njihov teret plaća, naći svoju zadovoljštinu i nastaviti sa svojom politikom, a to onda dovodi u pitanje buduće mirovine tih radnika, ističe Petrović.
Iako reformom na kraju doprinosi u mirovinski sustav ipak neće biti smanjeni, predsjednica SUH-a ne isključuje mogućnost prosvjeda. Naime, postoji još stvari koje je potrebno riješiti da bi se umirovljenički standard popravio.
– Ako Primorac nastavi sa soliranjem, što nije bilo dosad uobičajeno, barem ne sa sindikatima i umirovljeničkim udrugama, a vidimo da ni s poslodavcima nije bilo ozbiljnog dijaloga, ne kažem da se ljudi neće buniti i nastaviti tražiti od nas da organiziramo prosvjede. Svi sad šute i čekaju. U ovom trenutku, ako će usklađivanje mirovina biti povoljno, ako postignemo 13. mirovinu, ako postignemo rast mirovina, ako zaustavimo pad udjela u prosječnoj plaći, koji je sad na 35 posto, onda neće biti potrebe za prosvjedima. Ali, kako sada stoje stvari, imamo najniži omjer mirovine u plaći na prostoru cijele bivše Jugoslavije i Europske unije, nezadovoljstvo ljudi je vrlo vjerojatno. Javno molimo da se to više ne kompenzira jednokratnim naknadama koje ne ulaze u prosjek mirovine, zaključila je Petrović.
‘Najveća nepravda dosad’
Među onima koji su komentirali nacrt šestog kruga porezne reforme i ranije je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac. On smatra da se ovime umirovljenicima radi najveća nepravda dosad, jer se već postojeća rupa u mirovinskom sustavu dodatno širi.
– On nije rekao da je to kratkoročna mjera. Radi najveću nepravdu do sada. Do sada je bilo koliko si platio, toliko ćeš imati mirovine. A sad jednom dijelu oni plaćaju mirovine, a drugi dio plaća sam. Ovo je pitanje i za pravne stručnjake, je li ovo normalno i realno, da jedan građanin plaća sam, a drugi ne. U konačnici, ovo je ozbiljan udar na mirovinski sustav. Ovo je kratkoročno i zbog izbora sljedeće godine, a građani će 2024. vidjeti koliko će biti realno povećanje, ustvrdio je Lalovac za N1.
Na gubitak od 329 milijuna eura u mirovinskom sustavu osvrnuo se i matematičar te zagrebački gradski zastupnik Damir Bakić. On smatra da je zadiranje u mirovinske doprinose loš potez, jer će to dodatno opteretiti proračun.
– Sad kad smo saznali sve, možemo reći da smo još nezadovoljniji nego što smo bili proteklih dana, rekao je Bakić za N1.
