Prosječna mirovina u travnju prvi put prešla 500 eura: Razliku je već odavno ‘pojela’ inflacija
Prosječna mirovina svih oko 1,2 milijuna umirovljenika u travnju je prvi put prešla iznos od 500 eura. Sada iznosi 513 eura, a povećanje od 18 eura u prosjeku, kao rezultat siječanjskog usklađivanja, građanima je već odavno pojela inflacija. Uz to se očekuje ponovni pad udjela mirovine u prosječnoj plaći koja će rasti zbog povećanja plaća u državnim i javni službama, dok će mirovine stagnirati sve do idućeg usklađivanja u srpnju s isplatom tek u rujnu.
Umirovljenicima su u travnju isplaćene 4,19 posto veće mirovine kao rezultat siječanjskog usklađivanja prema rastu potrošačkih cijena i plaća. Ipak, mirovine su realno povećane za 4,16 posto, jer se nova aktualna vrijednost mirovine ne računa na četiri decimale, nego samo na dvije, o čemu smo pisali ovdje. Prosječna mirovina tako je prvi put prešla iznos od 500 eura te sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima su i umirovljeni prema posebnim propisima, iznosi 513 eura. Aktualna vrijednost mirovine po godini staža sada iznosi 12,26 eura.
Isplata razlike sa zakašnjenjem od devet mjeseci
Prosječna mirovina u odnosu na ožujak rasla je tako za 18 eura, kada je iznosila 495,53 eura. Samim time rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći, i to s 44,9 na 46,3 posto. Najveći je to udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina. Međutim, sasvim sigurno je da tako neće ostati. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1.248 eura, što je ujedno i posljednji podatak Državnog zavoda za statistiku. Ona za ožujak sasvim će sigurno biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je realno udio mirovine u prosječnoj plaći već sada manji od navedenog, što će pokazati službeni podaci tek u svibnju.
Jednako tako, ovih 18 eura više već je odavno ‘pojela’ inflacija, jer se mirovine od 1. siječnja usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Kako je isplata tek u travnju, umirovljenicima razlika realno kasni devet mjeseci. Zbog toga umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje, o čemu smo pisali ovdje.
Hrvatska isplaćuje i 186.547 mirovina prema međunarodnim ugovorima. Riječ je o korisnicima koji su tek dio radnog staža odradili u Hrvatskoj, a danas uglavnom žive u inozemstvu. Njihova prosječna mirovina iznosi svega 158 eura, ali uz nju dobivaju mirovinu koji su zaradili u inozemstvu.
Dio obiteljske mirovine uz vlastitu podiže prosjek
Starosne mirovine, među kojima su i one za dugogodišnje osiguranike te prevedene iz invalidske, prima više od polovine umirovljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Bez isplata u inozemstvo ih je 520.820 s prosjekom primanja od 581 euro. U prijevremenoj starosnoj mirovini je dodatnih 176.580 građana s primanjima od 531 euro. Zbog stečaja poslodavca prijevremenu mirovinu prima i 379 umirovljenika.
Hrvatska ima i 160.665 građana u obiteljskoj mirovini s prosjekom od 448 eura, dok je 87.849 invalidskih mirovina koje iznose svega 390 eura. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura.
Svaki četvrti umirovljenik živi u teškoj bijedi
Najmanje mirovine ima 265.930 građana s onim najnižima koje se računaju samo prema godinama radnog staža. Svaki četvrti umirovljenik nalazi se u ovom nezavidnom položaju, preživljavajući sa svega 365 eura u prosjeku. Ipak, HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.
Lagano raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Njih sad već gotovo 17.000 iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još dodaje i mirovina iz drugog stupa. U pravilu je riječ o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog mirovinskog stupa, a njihove su mirovine osim usklađivanjem, rasle i kroz povećanje dodatka, o čemu više možete pročitati ovdje.