Čitajte portal mirovina.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 19 d 01.06.2026

Imovinske kartice Sabor | Ilustracija mirovina.hr
Dužnosnici iz ministarstava, državnih tijela, saborski zastupnici, a i svi ostali moraju jednom godišnje unijeti izmjene u imovinskim karticama. Podatke o promjenama vrijednosti nekretnina pa tako i u štednjama, moraju navoditi sa zadnjim danom prethodne godine. To u praksi znači da zastupnik koji je povećao ili smanjio svoju štednju, mora navesti točan iznos na 31. prosinca 2025..
Zastupnici moraju navoditi podatke o III. dobrovoljnom mirovinskom stupu kao obliku štednje. Isto vrijedi i za kapitaliziranu vrijednost životnog osiguranja, kao i druge oblike kapitalizirane štednje. Ono što eksplicitno ne moraju, prema važećem obrascu imovinske kartice, jest posebno iskazivati stanje u II. stupu, navoditi fond u kojem se nalazi njihova ulaganja niti kategoriju rizičnosti (A,B,C).
– Iako je riječ o obliku obvezne individualne štednje, doprinosi za II. mirovinski stup sastavni su dio bruto plaće obveznika. Naime, Pravilnikom o imovinskoj kartici (Narodne novine, broj 8/2022) propisano je da podaci o prihodima obuhvaćaju, između ostalog, podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika, unutar kojih su sadržane i uplate u obvezne mirovinske stupove, objašnjavaju iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, krajem prošle godine je u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica, a prethodno tome je bila v.d. istog tijela.
To što se iskazuje bruto I iznos plaće je dovoljno za izračunati koliko se uplaćuje u II. stup. Međutim, na drugi stup se obračunavaju prinosi, ovisno o različitim rezultatima pojedinih fondova. Koji fondovi su imali najveće prinose, nedavno je objavila HANFA, a iste možete proučiti ovdje. Uz to, dužnosnici u većini slučajeva već dolaze na pozicije s nekim određenim iznosima u II. stupu, a te iznose je nemoguće znati iz postojeće plaće dužnosnika.
Također, postoji pitanje sukoba interesa ako ne znamo u kojem fondu su koji dužnosnici. Primjerice, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili ministar financija po prirodi svojeg posla imaju odnose s dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, a javnost ne zna u kojem fondu i u kojoj kategoriji imaju svoje mirovinske štednje.
Navedenu argumentaciju smo poslali Povjerenstvu s dodatnim pitanjem bi li se podaci o imenu fonda, kategoriji i iznosu štednje trebali pojavljivati u imovinskim karticama, jednako kao što se ostali oblici štednje moraju navoditi.
– Povjerenstvo se u svom radu vodi važećim zakonskim i podzakonskim okvirom, a svaka izmjena obrasca ili obveze izvještavanja zahtijevala bi prethodnu analizu postojećih propisa i njihove svrhe. Vaše primjedbe i pitanja mogu se promatrati kao doprinos raspravi o mogućim unaprjeđenjima sustava imovinskih kartica, te ih u tom smislu smatramo vrijednim razmatranja u širem normativnom kontekstu, odgovorili su za naš portal.
Napomenimo kako je ovlast izmjene obrasca za ispunjavanje imovinskih kartica u rukama samog Povjerenstva. Iz samog odgovora Povjerenstva može se iščitati kako je argumentacija o potrebi uvrštavanja fonda, kategorija i stanja vrijedna rasprave pa će portal mirovina.hr pratiti razvoj iste.
Uz navedeno o II. stupu, obveznici ispunjavanja imovinske kartice moraju navesti i podatke o III. stupu, ali tek u rubrici obaveza, ne kao posebnu izdvojenu kategoriju. I u vezi tog pitanja, Povjerenstvo je istaknulo kako bi eventualna izmjena i stvaranje zasebne rubrika mogla biti predmet budućih razmatranja u kontekstu mogućih promjena obrasca imovinske kartice. Istaknimo kako u Hrvatskoj djeluje osam otvorenih i 21 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Svake godine država uplaćuje poticaje za građane koji se odlučuju za ovakav oblik štednje, a detalje o isplatama u prošloj godini pročitajte ovdje.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., građanima je omogućeno fleksibilnije upravljanje štednjom u II. mirovinskom stupu. Cilj zakonskih promjena je osnažiti ulogu osiguranika u donošenju odluka o načinu ulaganja, uz veću prilagodbu individualnim potrebama, životnoj dobi i sklonosti riziku. Građani mogu zatražiti promjenu obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) ili promjenu kategorije fonda (A, B ili C) podnošenjem zahtjeva u poslovnicama FINA-e ili REGOS-a, kao i elektronički putem sustava e-Građani.
Upravo iz navedenog je jasno kako su tek nedavno zakonskim izmjenama omogućena veća fleksibilnost pa time i veći interes građana za temu štednje u drugom mirovinskom stupu. Stoga nije čudno vidjeti da dužnosnici moraju navesti točne dionice koje imaju u svojem vlasništvu, ali ne moraju imenovati svoj II. i III. fond. Dok je za dionice i druge oblike štednje već godinama postojala regulativa i pravni normativ, situacija za fondove je tek od nedavno drugačija.
Manja osvježenja u obrascu imovinskih kartica u skladu sa zakonskim izmjenama, koje može samostalno donijeti Povjerenstvo, mogla bi odraziti zakonske izmjene i donijeti do veće transparentnosti mirovinske štednje dužnosnika. Naravno, dužnosnici koji to žele, ne moraju čekati Povjerenstvo i mogu na vlastitu inicijativu iznijeti podatke o svojem fondu, kategoriji i stanju na računu, što bi bio hvalevrijedan potez.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte portal mirovina.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 19 d 01.06.2026
Muškarci mirovinu koristili sedam godina kraće: Imaju 80 eura više nego žene
Umrlo je gotovo 15.000 umirovljenika ove godine do isplate svibanjske mirovine. Muškarci kraće koriste mirovinu, ali raspolažu s većim iznosima.
09:59 21 h 20.06.2026
Mnogi radnici izloženi azbestu su oboljeli: Primaju 20 eura nižu mirovinu od prosječne
Posebna skupina umirovljenika su i radnici izloženi azbestu. Svake godine ovih mirovina je sve manje. Muškaraca je više nego žena, čine 55 posto.
09:58 21 h 20.06.2026
Kako brže do mirovine: Zavod za mirovinsko podsjeća na jedan važan korak
Postupak pretkompletiranja podataka o stažu i plaći može se započeti do 12 mjeseci prije predaje zahtjeva za mirovinu. HZMO je objasnio kako.
09:57 21 h 20.06.2026
Mirovine rudara: Posljednji rudnik zatvoren 1999., a evo koliko umirovljenika ih još prima
Proizvodnja je u jami Tupljak prestala 1999., no još uvijek ima radnika koji primaju mirovinu. Brojka se svake godine smanjuje, a sada ih je 242.
16:17 1 d 19.06.2026
Štednja za mirovinu koju tvrtke plaćaju radnicima: U pet godina povećanje preko 60 posto
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi u pet godina su štednju radnika povećali od oko 8 do 60 posto. Većini je vrijednost rasla od 30 do 40 posto.
13:02 1 d 19.06.2026
Kupovna moć umirovljenika: Evo kako stojimo u odnosu na zemlje u okruženju
Kada uspoređujemo hrvatske mirovine sa zemljama iz našeg okruženja, osim iznosa treba gledati i kupovnu moć i BDP. Hrvatska ne stoji baš najbolje.
11:45 1 d 19.06.2026
Mirovine vatrogasaca: Rastu za oko 100 eura godišnje, a primaju ih i žene
Mirovine vatrogasaca nakon siječanjskog usklađivanja veće su za 28 eura. Čak 97 posto korisnika su muškarci. Obiteljsku mirovinu prima 17 supruga.
13:16 2 d 18.06.2026