Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 17 h 12.03.2026

Imovinske kartice Sabor | Ilustracija mirovina.hr
Dužnosnici iz ministarstava, državnih tijela, saborski zastupnici, a i svi ostali moraju jednom godišnje unijeti izmjene u imovinskim karticama. Podatke o promjenama vrijednosti nekretnina pa tako i u štednjama, moraju navoditi sa zadnjim danom prethodne godine. To u praksi znači da zastupnik koji je povećao ili smanjio svoju štednju, mora navesti točan iznos na 31. prosinca 2025..
Zastupnici moraju navoditi podatke o III. dobrovoljnom mirovinskom stupu kao obliku štednje. Isto vrijedi i za kapitaliziranu vrijednost životnog osiguranja, kao i druge oblike kapitalizirane štednje. Ono što eksplicitno ne moraju, prema važećem obrascu imovinske kartice, jest posebno iskazivati stanje u II. stupu, navoditi fond u kojem se nalazi njihova ulaganja niti kategoriju rizičnosti (A,B,C).
– Iako je riječ o obliku obvezne individualne štednje, doprinosi za II. mirovinski stup sastavni su dio bruto plaće obveznika. Naime, Pravilnikom o imovinskoj kartici (Narodne novine, broj 8/2022) propisano je da podaci o prihodima obuhvaćaju, između ostalog, podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika, unutar kojih su sadržane i uplate u obvezne mirovinske stupove, objašnjavaju iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, krajem prošle godine je u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica, a prethodno tome je bila v.d. istog tijela.
To što se iskazuje bruto I iznos plaće je dovoljno za izračunati koliko se uplaćuje u II. stup. Međutim, na drugi stup se obračunavaju prinosi, ovisno o različitim rezultatima pojedinih fondova. Koji fondovi su imali najveće prinose, nedavno je objavila HANFA, a iste možete proučiti ovdje. Uz to, dužnosnici u većini slučajeva već dolaze na pozicije s nekim određenim iznosima u II. stupu, a te iznose je nemoguće znati iz postojeće plaće dužnosnika.
Također, postoji pitanje sukoba interesa ako ne znamo u kojem fondu su koji dužnosnici. Primjerice, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili ministar financija po prirodi svojeg posla imaju odnose s dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, a javnost ne zna u kojem fondu i u kojoj kategoriji imaju svoje mirovinske štednje.
Navedenu argumentaciju smo poslali Povjerenstvu s dodatnim pitanjem bi li se podaci o imenu fonda, kategoriji i iznosu štednje trebali pojavljivati u imovinskim karticama, jednako kao što se ostali oblici štednje moraju navoditi.
– Povjerenstvo se u svom radu vodi važećim zakonskim i podzakonskim okvirom, a svaka izmjena obrasca ili obveze izvještavanja zahtijevala bi prethodnu analizu postojećih propisa i njihove svrhe. Vaše primjedbe i pitanja mogu se promatrati kao doprinos raspravi o mogućim unaprjeđenjima sustava imovinskih kartica, te ih u tom smislu smatramo vrijednim razmatranja u širem normativnom kontekstu, odgovorili su za naš portal.
Napomenimo kako je ovlast izmjene obrasca za ispunjavanje imovinskih kartica u rukama samog Povjerenstva. Iz samog odgovora Povjerenstva može se iščitati kako je argumentacija o potrebi uvrštavanja fonda, kategorija i stanja vrijedna rasprave pa će portal mirovina.hr pratiti razvoj iste.
Uz navedeno o II. stupu, obveznici ispunjavanja imovinske kartice moraju navesti i podatke o III. stupu, ali tek u rubrici obaveza, ne kao posebnu izdvojenu kategoriju. I u vezi tog pitanja, Povjerenstvo je istaknulo kako bi eventualna izmjena i stvaranje zasebne rubrika mogla biti predmet budućih razmatranja u kontekstu mogućih promjena obrasca imovinske kartice. Istaknimo kako u Hrvatskoj djeluje osam otvorenih i 21 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Svake godine država uplaćuje poticaje za građane koji se odlučuju za ovakav oblik štednje, a detalje o isplatama u prošloj godini pročitajte ovdje.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., građanima je omogućeno fleksibilnije upravljanje štednjom u II. mirovinskom stupu. Cilj zakonskih promjena je osnažiti ulogu osiguranika u donošenju odluka o načinu ulaganja, uz veću prilagodbu individualnim potrebama, životnoj dobi i sklonosti riziku. Građani mogu zatražiti promjenu obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) ili promjenu kategorije fonda (A, B ili C) podnošenjem zahtjeva u poslovnicama FINA-e ili REGOS-a, kao i elektronički putem sustava e-Građani.
Upravo iz navedenog je jasno kako su tek nedavno zakonskim izmjenama omogućena veća fleksibilnost pa time i veći interes građana za temu štednje u drugom mirovinskom stupu. Stoga nije čudno vidjeti da dužnosnici moraju navesti točne dionice koje imaju u svojem vlasništvu, ali ne moraju imenovati svoj II. i III. fond. Dok je za dionice i druge oblike štednje već godinama postojala regulativa i pravni normativ, situacija za fondove je tek od nedavno drugačija.
Manja osvježenja u obrascu imovinskih kartica u skladu sa zakonskim izmjenama, koje može samostalno donijeti Povjerenstvo, mogla bi odraziti zakonske izmjene i donijeti do veće transparentnosti mirovinske štednje dužnosnika. Naravno, dužnosnici koji to žele, ne moraju čekati Povjerenstvo i mogu na vlastitu inicijativu iznijeti podatke o svojem fondu, kategoriji i stanju na računu, što bi bio hvalevrijedan potez.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 17 h 12.03.2026
Staž za majke ostvarilo 115.000 umirovljenika: Evo koliko su im zbog toga veće mirovine
Staž za majke ukupno je dosad dobilo više od 115.000 umirovljenika. Mirovine su im zbog toga malo veće, a novim se umirovljenicama više isplati.
12:45 21 h 12.03.2026
Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 1 d 11.03.2026
Porez na mirovine: U porezne škare upalo još 15.000 umirovljenika u mjesec dana
Porez na mirovine u ožujku je platilo više od 491.000 umirovljenika, što je čak 15.000 više nego u siječnju. Uplatili su 15,5 milijuna eura.
12:38 1 d 11.03.2026