Premijer se hvali da su mirovine rasle za čak 200 eura, ali malo je ‘nabrijao’ brojke
Premijer Andrej Plenković se hvali da su mirovine od početka mandata ove Vlade rasle za 200 eura, a plaće za čak 429 eura, ističući da je prosječna mirovina danas 550 eura, a prosječna plaća 1.178 eura. Sporno je što premijer tvrdi kako je prosječna mirovina u drugoj polovini 2020. godine iznosila svega 350 eura, pri čemu uspoređuje najmanji prosjek s najvećim kako bi prikazao povoljniji rast. Brojke mu ne štimaju ni za prosječnu plaću.
Premijer Andrej Plenković | Foto: Mirovina.hr/Screenshot
Hrvatska Vlada hvali se rastom mirovina i plaća u ovom mandatu, i to za 200 eura kada su u pitanju mirovine te za čak 429 eura prosječne plaće. Već na prvi pogled jasno je da takva računica nije za hvaliti, jer su mirovine prema tvrdnjama premijera Andreja Plenkovića rasle više nego dvostruko u odnosu na plaće, što bi značilo da one udjelom zaostaju, no i tu se Vlada hvali da udio mirovina u plaćama raste, o čemu smo pisali ovdje. Na drugi pak pogled, premijer očigledno ‘nabrijava’ brojke kako bi prikazao što veći uspjeh.
Blaga manipulacija korištenjem najvećeg prosjeka
– Prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura, a danas je 550 eura. Prosječna plaća na početku mandata ove Vlade bila je 749 eura, a danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura, rekao je, između ostaloga, Plenković u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’, a Vlada objavila na svojim službenim stranicama.
Ako vam ove brojke izgledaju predobro da bi bile istinite, onda je to zato što jesu. Doduše, točan je podatak za prosječnu plaću koja doista prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi 1.178 eura. Podatak je to za listopad, a za očekivati je daljnji rast. Točan je i podatak od 550 eura prosječne mirovine, ali tu je riječ o blagoj manipulaciji, s obzirom na to da premijer navodi najpovoljniju moguću kategoriju koja postoji u podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Premijer navodi manje brojke s početka mandata
Tko ima mirovinu 550 eura? Točan odgovor je svi hrvatski umirovljenici, među kojima su i oni ‘povlašteni’, ali bez mirovina koje Hrvatska isplaćuje prema međunarodnim ugovorima. Takvih umirovljenika je 1.041.052, među njima su i branitelji, vojnici, policajci, a u prosincu im je isplaćeno preciznih 549,44 eura. Ako gledamo sve korisnike, njih više od 1,22 milijuna, onda je prosječna mirovina koju prikazuje HZMO znatno nižih 489,41 eura. Gledamo li pak samo umirovljenike prema općim propisima, prosječna mirovina dodatno pada na 450,87 eura za 1,13 milijuna umirovljenika, a raste opet kada na stranu stavimo mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima na 509,38 eura.
Ipak, recimo da je premijer u ove dvije brojke bio točan. Ondje gdje nije bio točan je kada govori o prosječnim plaćama i mirovinama s početka mandata ove Vlade, u čemu ga demantiraju podaci HZMO-a. Tako je u listopadu 2020. godine, kada je Vlada počela s radom, prosječna mirovina u najvišoj kategoriji koju premijer spominje kao referentnu točku (svi umirovljenici bez MU) bila 3.102 kuna, odnosno 411 eura, dakle 61 euro više nego što premijer navodi. Za početnu brojku od koje mjeri rast premijer očito navodi ono što mu je povoljnije, a to je kategorija umirovljenika s nižim prosjekom, dok kod rasta gleda najveći prosjek.
Udio mirovine u prosječnoj plaći opet pada
Što se tiče prosječne plaće, ona je za kolovoz 2020. godine prema podacima HZMO-a iznosila 6.723 kuna, što je 892 eura pa nije jasno od kuda premijeru podatak od 749 eura. Ipak, očito je da umanjuje početne iznose kako bi prikazao veći rast.
Da zbog rasta prosječne plaće udio mirovina u njima blago pada, pokazuju i najnoviji podaci o isplati mirovina u prosincu. Naime, udio prosječne mirovine umirovljenih prema općim propisima, bez isplata prema međunarodnim ugovorima, iznosi 509,38 eura, što čini 43,24 posto udjela u prosječnoj plaći od 1.178 eura. Blagi je to pad u odnosu na prošli mjesec kada je prosječna plaća bila nižih 1.156 eura, a udio mirovine 44 posto. Kod novih umirovljenika u 2023. godini udio je pao s 45 na 44 posto u samo mjesec dana.
Nakon svakog usklađivanja mirovina, posebno rekordnog posljednjeg, udio mirovina u plaći naglo naraste. Međutim, kako plaće rastu gotovo na mjesečnoj razini, a mirovine se usklađuju samo dvaput godišnje, njihov udio ponovno pada.
