Predsjednik HANFA-e: ‘Europska tržišta previše se oslanjaju na bankovno kreditiranje’
Tradicionalna regionalna financijska konferencija Izazov promjene, u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, okupila je više od 570 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice.
Ante Žigman HANFA | foto:press
Konferenciju je uvodno pozdravio, putem video poruke, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te Ivan Vidiš, državni tajnik u ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, u svojem je izlaganju istaknuo ključne izazove i prilike za financijska tržišta, s posebnim fokusom na Europsku uniju i Hrvatsku. Naglasio je da smanjenje inflacijskih pritisaka i oporavak europskog gospodarstva u prvoj polovici 2024. pružaju priliku za financijski rast, ali je i upozorio na još uvijek visoku razinu ekonomske neizvjesnosti u Europi. Žigman je upozorio da unatoč oporavku Europa još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u segmentu tržišta kapitala.
– Dok američko tržište dominira globalnom tržišnom kapitalizacijom, europska tržišta i dalje se previše oslanjaju na bankovno kreditiranje, istaknuo je.
Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava naglasio je da mirovinski fondovi u 2024. godini posluju stabilno i s dobrim prinosima. Posebno je istaknuo prinose B kategorije, u kojoj se još uvijek nalazi gotovo 90 % imovine pod upravljanjem mirovinskih fondova. Inače, prinosi B kategorije su od osnivanja veći od realnog rasta BDP-a, što je jedan od zadataka mirovinskih fondova. Kada je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, Vlaić je podcrtao kako ona nema alternative i treba je poticati – od strane države, ali i prema poslodavcima da počnu značajnija sredstva uplaćivati za svoje zaposlenike. U nadolazećem periodu fondovi će nastavit raditi na podizanju financijske pismenosti kako bi građani mogli donijeti informirane odluke važne za njihov život u mirovini.
Iznimno je važno poticati regionalnu suradnju financijskih tržišta kao načina razvoja i unaprjeđenja financijskog sektora, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Naglasila je važnost ulaska u OECD i pozitivan utjecaj koji bi on imao na daljnji razvoj hrvatskog financijskog tržišta. Zaključno, spomenula je i niz pozitivnih faktora kao što je ulazak u Schengenski prostor i euro područje te podizanje investicijskog rejtinga hrvatskog gospodarstva kao prilike za hrvatske građane da se odluče za investiranje u financijske instrumente koje nudi tržište kapitala.
Vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljali su o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova. Pelle Guldborg Hansen, glavni znanstvenik i osnivač danskog instituta iNudgeyou, okupljenima je približio kako primijeniti bihevioralne uvide za poboljšanje donošenja odluka u financijama, odnosno kako financijske institucije i pojedinci mogu donositi bolje odluke u vezi s ulaganjima, štednjom, potrošnjom i upravljanjem rizicima. Na brojim panelima i predavanjima raspravljene su teme poput makroekonomskih trendova i primjene umjetne inteligencije u izazovima s kojima se susreću mirovinski fondovi.
