Predsjednik Erste plavog fonda Vlaić: Strana ulaganja mirovinskih fondova rastu na 50 posto u narednim godinama
Na otvaranju konferencije ‘Izazov promjene’, pred punom dvoranom, uvodni govor održao je Petar Vlaić, predsjednik uprave Erste Plavi mirovinskog fonda. U svom obraćanju istaknuo je kako trenutačno fondovi ulažu 35 % sredstava u inozemstvo, a da se očekuje kako će taj udio u narednim godinama porasti na 50 %.
Petar Vlaić, predsjednik uprave Erste plavi | foto:press
Konferenciju Izazov promjene organiziraju Zagrebačka burza i Udruga mirovinskih fondova, a bavi se temama važnim za sadašnje i buduće umirovljenike. Trenutačno, obvezni mirovinski fondovi imaju 2,3 milijuna članova i upravljaju imovinom vrijednom gotovo 24 milijarde eura. Ove godine zakonodavni okvir značajno je liberaliziran, čime su proširene mogućnosti ulaganja fondova.
Više od 3 milijardi eura u hrvatskim dionicama
Predsjednik uprave Erste plavog fonda Petar Vlaić istaknuo je kako se u zadnje vrijeme spočitava kako fondovi ulažu samo u Hrvatsku, ali kako to jednostavno nije istina.
– Udio stranih ulaganja porastao je na 35 %, a u sljedećih nekoliko godina očekujemo da će doseći 50 %. To je logično, s obzirom na veličinu Hrvatske. Trenutačno imamo veći udio hrvatskih vrijednosnih papira u našim portfeljima nego što je udio hrvatskog BDP-a u ukupnom europskom i svjetskom BDP-u, rekao je Petar Vlaić.
Istaknuo je kako je samo ulaganje u hrvatske dionice je preko 3 milijardi eura. Toliko su mirovinski fondovi do sada uložili, ali i jedan dio zaradili.
Tek nekoliko posto građana bira svoj fond
– Nastavljamo ulagati, a javljaju se i novi interesenti. Liberalizacija ulaganja i pojava novih equity (rizičnih) fondova otvaraju daljnje prilike. Također, očekujemo nova izdanja korporativnog duga, što povećava interes. No, treba znati da su naši timovi i nadzorni odbori pod sve strožom regulacijom kada je riječ o donošenju odluka o ulaganjima, rekao je Vlaić.
Vlaić se osvrnuo i na sve veću financijsku pismenost građana, za što djelomično zaslugu pripisuje mirovinskim fondovima. Međutim, primijetio je kako tek mali postotak ljudi samostalno bira svoj mirovinski fond, što smatra prostorom za napredak, kako bi građani nastavili pratiti svoja ulaganja.
– Ono što je jako bitno za nas i što će u budućnosti biti sve važnije su dobrovoljni mirovinski fondovi. S 400.000 članova upravljaju s milijardu i 300 milijuna eura. To je značajan iznos, ali mislimo da tu ima jako puno prostora za razvoj. Vjerujemo da na tome moramo svi zajedno raditi, zakonodavci i regulatori, ali i mi mirovinci poticati.
Istaknuo je kako država treba treći stup poticati s poreznim tretmanom i s poticajima tako da na kraju krajeva i poslodavci doprinesu.
Mirovine bez indeksacije bi mogle biti i 25 do 30 posto veće
S vremenom, kako bude rasla imovina, padat će naknade zbog čega će se diversificirati udjeli. Vlaić smatra kako to ide jedno s drugim te da će se s time stvoriti jedan lijep sustav za koji se voli reći da je sustav spojenih posuda. Drugi stup, treći stup, mirovinski osiguravajuća društva, ali i prvi stup.
– Mirovinska osiguravajuća društvo se nam izuzetno bitna. Bez njih nemamo drugog stupa i kombinirane mirovinske štednje. Ono što je bitno, da se promijenila regulacija tako da se osim mirovine s indeksiranih mirovina, ponovno omogućuju i mirovine bez indeksacije. Takav program se još ne nudi, ali po riječima kolega iz mirovinskih osiguravajućih društva, takva mirovina bi u početnoj fazi trebala biti nekakvih 25 % do 30 % veća nego što je mirovina sad, zaključio je Vlaić iz Erste Plavog te dodao kako je za njih jako bitno što je značajno počeo rast broj onih koji ulaze u kombiniranu mirovinu.
