Povećanje mirovina po Možemo: Otkrili su svoj recept za usklađivanje, a promijenili bi još nešto
Stranka Možemo predstavila je svoj plan za povećanje mirovina. Zastupnik Damir Bakić predložio je usklađivanje po stopi rasta plaća uz dodatnu korekciju aktualne vrijednosti mirovine u sljedeće četiri godine. Naglasio je da treba riješiti pitanje isplata kombiniranih mirovina iz dva stupa te kriterija za umirovljenje dugogodišnjih osiguranica.
Damir Bakić | foto: Tea Ovničević
Kalendarska jesen još nije počela, ali je zato ona politička poprilično burna, barem kad su u pitanju mirovine. Nakon što su na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe predstavljene izmjene u drugom i trećem stupu koje bi, prema navodima iz Vlade, trebale rezultirati povećanjem mirovina temeljem obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, sa svih strana su počele pristizati kritike i prijedlozi što bi zaista trebalo mijenjati u mirovinskom sustavu.
U raspravu su se uključile i oporbene političke stranke. Nakon što je SDP predstavio svoj prijedlog kako povećati mirovine u sljedeće četiri godine, koji možete pročitati ovdje, isto je učinilo i Možemo. Saborski zastupnik Damir Bakić, iznio je četiri prijedloga kojima se dotaknuo svih, a posebice najnižih mirovina, ali i isplata iz drugog stupa. No, najprije se referirao na najnovije, rekordno usklađivanje od 8,42 posto, koje bi umirovljenici trebali već do kraja ovog tjedna vidjeti na svojim računima.
– Od 1999. kad je uveden novi mirovinski sustav i usklađivanje mirovina, nikad nismo imali ovakvu stopu usklađivanja. No, reći ću nešto što možda nije bilo dovoljno jasno. Za ovih 8,42 posto apsolutno nikakve zasluge nema Vlada, niti je to nekakvo marenje Vlade za umirovljenike. To je rezultat slova zakona i činjenice da su potrošačke cijene i plaće rasle tijekom zadanog razdoblja u tom periodu. To dovodi u pitanje način izračuna usklađivanja. Ovih 8,42 posto je rezultat rasta plaća od 10,1 posto i rasta cijena od 3,1 posto u odnosu na prošlo polugodište. Mi svi znamo da je to bilo daleko više troškova i pritisaka od 3,1 posto, poručio je Bakić.
Rast mirovina bez dodataka
Na tragu toga, iznio je nekoliko modela usklađivanja koji su primjenjivi. Jedan model bi bilo usklađivanje mirovina po realnoj stopi inflacije potrošačke košarice umirovljenika, što je još ranije predlagao Radimir Čačić. No, u Možemo smatraju da je potrebno izvršiti usklađivanje mirovina isključivo temeljem stope rasta plaća. Uz to je, naglasio je Bakić, potrebna i intervencija u mirovinskom sustavu.
– To nas dovodi do stava i uvjerenja da trebamo sistemski intervenirati u mirovinski sustav, pored usklađivanja, kako bismo podigli sve mirovine. Dakle, želimo sistemski podići vrijednost svih mirovina putem povećanja aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Ne želimo dodatke, predizborne trikove, dodavanje studiranja u staž i ostalo, želimo podići vrijednost aktualne vrijednosti mirovine, istaknuo je Bakić.
Istaknuo je kako se u javnosti pojavljuje mnogo različitih interpretacija udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koje posljedično dovode do različitih obećanja o podizanju mirovina. Slično kao SDP, Bakić smatra da su jedino pravo mjerilo ‘pune’ starosne mirovine, odnosno one ostvarene za 40 i više godina rada.
Put prema održivosti mirovina?
Udio tih mirovina u plaći je, prema Bakiću, trenutno 44 posto, a usklađivanjem bi se trebao povećati na 48 posto. Istaknuo je kako je riječ o 516.000 umirovljenika, odnosno 44 posto ukupne umirovljeničke populacije, s prosječnim stažem iznad 31 godine i prosječnom mirovinom od 553 eura.
– Naš plan je podići starosne mirovine za 10 posto i to tako da nakon tog povećanja omjer mirovina naspram plaća bude 53 posto, a ne 48 posto. Ne tvrdimo da je to dovoljno, ali je put prema održivosti svih mirovina u sustavu. To bi išlo povrh svih redovitih usklađivanja, za koje smo rekli da bi ih trebalo provesti temeljem rasta plaća, rekao je zastupnik Možemo.
Drži da to nije moguće učiniti odmah i odjednom, već kroz trajanje jednog mandata od četiri godine. Stoga predlaže podizanje AVM-a, povrh usklađivanja, po modelu 3+3+2+2 posto, što bi koštalo oko 200 milijuna eura godišnje. Pritom je istaknuo da se iz prvog stupa godišnje isplaćuje 7,2 milijarde eura mirovina i drugih naknada iz mirovinskog sustava te da takvo povećanje ne bi trebalo predstavljati problem, jer se ionako tri milijarde eura godišnje za mirovine izdvaja iz državnog proračuna.
– Kako bismo zaštitili i najugroženiju skupinu umirovljenika, smatramo da je potrebno na jednaki način, uz usklađivanja, podići i najniže mirovine. To bi nakon četiri godine rezultiralo kumulativnim rastom mirovina od 40 posto. Nominalno povećanje je nemoguće obećati jer ne znamo kako će rasti plaće i kolika će biti usklađivanja u sljedeće četiri godine. Ali, sistemsko povećanje je itekako moguće, poručio je Bakić.
Dolijevanje ulja na drugi stup
Osvrnuo se i na najavljene izmjene u drugom stupu, koje su već naišle na salve kritika. Iako i u Možemo imaju nekih zamjerki, pozdravljaju povećanje dodatka na mirovinu s 20,25 posto na 27 posto, čime se on izjednačuje s mirovinama isplaćenih isključivo iz prvog stupa, te podizanje iznosa koji se odjednom može povući iz mirovinskih fondova s 15 na 20 posto ukupnih uplata.
– Negativnim smatramo da od 2002. mirovinski fondovi smiju ulagati u nekretnine, jer je to u suprotnosti s onim što su mirovinski fondovi trebali postići. Ulaganje u nekretnine ne stvara nove vrijednosti, niti nova radna mjesta. Ovo je dolijevanje bačve ulja na vatru u situaciji kad je rast cijena nekretnina nekontroliran. To nas udaljava od priuštivog stanovanja i isplativosti ulaganja, poručio je Bakić.
Zapitao se što je s 3,7 milijuna eura vrijednom analizom unaprjeđenja mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina, koja se tiče i ulaganja mirovinski te upozorio na grešku u zakonima koji bi uskoro trebali na javno savjetovanje.
– Apeliram na ministra Piletića da ispravi grešku u procjeni mirovine iz prvog stupa. Kad idemo u kombiniranu mirovinu, primamo mirovinu iz prvog i drugog stupa. Oni koji su radili i prije uvođenja drugog stupa, primaju mirovinu iz prvog stupa u dva dijela, kombinirano, ali i osnovnu mirovinu, odnosno mirovinu koja se određuje u razdoblju prije uvođenja fondova. U zakonu piše da se iz prvog stupa isplaćuje samo osnovna mirovina. Apeliramo na izmjene u sva tri zakona kako bi se izbjegao šlamperaj koji će sutra sustavno utjecati na mirovine, upozorio je saborski zastupnik.
Nepravda prema dugogodišnjim osiguranicama
Dodao je i kako treba riješiti nepravdu prema dugogodišnjim osiguranicama, za koje je uvjet odlaska u prijevremenu mirovinu jednak kao i kod muškaraca – dob od 60 godina i 41 godina staža. Istaknuo je kako u svim ostalim kategorijama osiguranika postoji razlika između kriterija za prijevremeno umirovljenje muškaraca i žena te zatražio da isto bude i s dugogodišnjim osiguranicama, odnosno da one ove godine mogu otići u mirovinu s najmanje 58 godina i tri mjeseca života te 33 godine i tri mjeseca staža, uz povećanje za tri mjeseca godišnje do 2030. godine.
