Postoji hrpa prijedloga kako povećati mirovine: Donosimo ih sve na jednom mjestu
Uoči superizborne godine brojne su stranke započele kampanju obećavajući umirovljenicima više mirovine. Pritom su s više ili manje argumenata i brojki obrazložile na koji način to nastoje postići. Ne treba zaboraviti niti dugogodišnje zahtjeve umirovljeničkih udruga koji bi također trebali rezultirati rastom mirovina. Stoga smo vas odlučili pitati na koji način biste vi povećali mirovine, odnosno koji prijedlog smatrate najrealnijim.
Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Preostalo je manje od godinu dana do parlamentarnih izbora. Oni će se održati u superizbornoj 2024. godini, u kojoj nas očekuju još i izbori za Europski parlament, ali i za predsjednika države. Stoga se dio političkih stranaka i pojedinaca već bacio u kampanju, ciljajući prvenstveno na starije osobe, prepoznajući da su one vrlo pouzdano i brojno biračko tijelo.
U protekla dva mjeseca naslušali smo se svakakvih prijedloga i obećanja. Neki od njih zvuče vrlo konkretno. Zanimljivo, svi su dali prijedloge na koje bi načine povećali mirovine. Neki bi ulagali više novca, neki bi mijenjali formulu usklađivanja, neki bi, pak, radili nešto treće. Stoga vam donosimo pregled dosad iznesenih prijedloga i obećanja koja se tiču isključivo rasta mirovina.
Jednostavni prijedlozi HSU-a
Hrvatska stranka umirovljenika predložila je još početkom srpnja podizanje mirovina za 10 posto u sljedeće četiri godine. Smatraju kako će se ovom mjerom mirovine približiti udjelu u plaćama od 50 posto. Uz to bi, umjesto sadašnjeg modela usklađivanja uveli kvartalno usklađivanje sukladno rastu plaća te linearnu isplatu usklađivanja i dodataka na mirovine, o čemu smo više pisali ovdje.
Možemo li povećati mirovine za 10 posto?
Plan stranke Možemo iznesen početkom rujna predviđa povećanje mirovina za 10 posto povrh redovitih usklađivanja. Uz to, zastupnik Damir Bakić predložio je i povećanje aktualne vrijednosti mirovine u sljedeće četiri godine za dva do tri posto po godini, također mimo zakonske odredbe o usklađivanju. Smatra kako to ne bi bilo preveliko opterećenje na državni proračun – svega oko 200 milijuna eura godišnje.
– Kako bismo zaštitili i najugroženiju skupinu umirovljenika, smatramo da je potrebno na jednaki način, uz usklađivanja, podići i najniže mirovine. To bi nakon četiri godine rezultiralo kumulativnim rastom mirovina od 40 posto. Nominalno povećanje je nemoguće obećati jer ne znamo kako će rasti plaće i kolika će biti usklađivanja u sljedeće četiri godine. Ali, sistemsko povećanje je itekako moguće, poručio je Bakić.
Drugačiji model izračuna mirovina
Platforma Umirovljenici zajedno je uz mnoštvo svojih zahtjeva iznijela i prijedlog novog modela izračuna mirovina. Oni bi povećanjem izdvajanja za mirovine temeljem prikupljenih poreza omogućili promjenu izračuna na način da se umjesto dosadašnjeg modela, uvede izračun na bazi 75 do 80 posto neto plaće pojedinca u posljednjih 10 godina prije umirovljenja. Uz to, povećali bi aktualnu vrijednost mirovine sa sadašnjih 11,77 eura na 17 eura po godini staža, čime bi najniža mirovina za 41 godinu staža iznosila 697 eura.
SDP-ov plan protiv siromaštva
U borbu za umirovljenike se uključio i SDP. Oni su 1. rujna predstavili svoj plan za borbu protiv siromaštva starijih osoba, čije detalje možete pročitati ovdje. On počiva na promjeni formule usklađivanja. Izmijenjena bi formula umjesto dosadašnjeg omjera od 70:30 u korist višeg faktora rasta, neovisno radi li se o rastu plaća ili inflacije, u obzir uzimala 100-postotni iznos višeg faktora rasta, također neovisno o tome je li riječ o plaćama ili inflaciji.
– U ovom trenutku, ukupna izdvajanja za mirovine u Hrvatskoj iznose 11 posto BDP-a. Prosjek EU je 13 posto BDP-a. Naš cilj je da s porastom BDP-a i porastom inflacije u četiri godine dođemo do tog iznosa. Ukupan učinak povrh redovitog usklađenja u četvrtoj godini je dva posto BDP-a. Jedan okvirni iznos u prvoj godini s najvećim povećanjem je oko 750 milijuna eura, otkrio je šef stranke Peđa Grbin objašnjavajući otkud novac za takvu promjenu.
Uz to, kako bi ispunili svoj cilj da prosječna starosna mirovina dosegne 750 eura, u SDP-u planiraju i uvođenje trajnog nelinearnog dodatka na mirovine. To znači da bi brže rasle niže mirovine, a sporije one koje su više.
Socijalna dimenzija usklađivanja
Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske već godinama traže promjenu formule usklađivanja na način da se mirovine podižu po 100-postotnoj stopi većeg faktora rasta, neovisno o tome je li riječ o rastu plaća ili inflacije. No, u posljednje su vrijeme taj model odlučili nadograditi kako bi ubrzali rast mirovina i zaštitili najsiromašnije.
Stoga traže uvođenje i dva izvanredna usklađivanja mirovina sve dok udio mirovina u prosječnoj plaći ne dosegne europski prosjek od 58 posto. Uz to, predlažu i uvođenje ‘socijalne dimenzije’, što znači da za umirovljenike s mirovinama do 300 eura usklađivanje bilo izvršeno po stopi od 120 posto povoljnijeg faktora rasta, a onima s mirovinama između 300 i 450 eura, usklađivanje bi bilo obavljeno po stopi od 110 posto. Više detalja o ovom prijedlogu možete pročitati ovdje.
Čačićeva formula
Predsjednik Reformista i koalicijski partner HDZ-a, Radimir Čačić još je ljetos predložio kako bi se mirovine trebale usklađivati po 100-postotnoj stopi rasta. No, ta bi se stopa, za razliku od postojećeg modela i svih prijedloga koji kombiniraju rast plaća i inflacije, temeljila na stopi realne inflacije umirovljeničke potrošačke košarice.
Čačić je spomenuo kako je realna stopa rasta inflacije koju on spominje u 2022. godini iznosila 18 posto te je zatražio da se za toliko povećaju mirovine. No, to je problematično iz dva razloga. Prvi je što se realna stopa inflacije na godišnjoj razini gleda na razini mjeseca što znači da se inflacija u listopadu ove godine uspoređuje s inflacijom u listopadu prošle godine i tako dalje… Uz to, nitko ne računa zbirno inflaciju umirovljeničke potrošačke košarice, jer takva košaricama u analizama ne postoji. Prema Čačićevom prijedlogu, ona bi obuhvaćala cijene hrane, lijekova i troškova stanovanja, što su, pak, statistički zasebne kategorije i njihova se stopa inflacije mjeri, ali ne zbraja posebno.
S obzirom na to da su prijedlozi mnogobrojni i različiti, odlučili smo vas i u anketi pitati koji smatrate najboljim, odnosno najkonkretnijim ili onim kojeg je najrealnije ispuniti. Odgovori u anketi su poredani istim redoslijedom kao što su predstavljeni u tekstu, tako da ne bude zabune.
