Ponzijeva shema u Europarlamentu: Njihovom mirovinskom fondu nedostaje 308 milijuna eura
Posebnom mirovinskom fondu za bivše zastupnike u Europskom parlamentu nedostaje 308 milijuna eura za isplatu mirovina. Posljedica je to velikih prava koja europarlamentarci imaju kod odlaska u mirovinu, ali i činjenice da je fond od 2009. prestao primati nove članove i uplate doprinosa. Europski parlament razmatra tri opcije za spašavanje fonda, od kojih jedna uključuje i prelijevanje obveza na sve porezne obveznike u Europskoj uniji.
Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu Foto: Pixabay
Interni dokumenti Europskog parlamenta sugeriraju kako bi mirovinski fond koji služi bivšim europarlamentarcima uskoro mogao ostati bez kapitala te da je već sada suočen s “dramatičnom financijskom situacijom”. Prošloga ponedjeljka europarlamentarci su se sastali u Strasbourgu iza zatvorenih vrata. Glasnogovornik Parlamenta je za Politico potvrdio da je isključena opcija da se ne učini ništa po tom pitanju.
Glavni tajnik Parlamenta, Alessandro Chiocchetti za potrebe sastanka pripremio je dokument koji predviđa tri opcije za upravljanje fondom. Prva je opcija ne učiniti ništa, što bi značilo propast fonda. U tom bi slučaju ugovorene obveze za isplatu bile oko 23 milijuna eura godišnje, a podmirivao bi ih Europski parlament, što znači i porezni obveznici svih članica Europske unije.
Druga opcija je likvidacija fonda i paušalna isplata novca na račune 914 bivših članova parlamenta ili živućih članova njihovih obitelji. Treća opcija je zasad najizglednija, jer je sud EU nakon žalbi predstavnika i dijela članova fonda u ožujku donio presudu po kojoj Ured EP ima pravo smanjivati prava korisnika.
Ponzijeva shema na visokoj razini
Upravo je ovdje i nastao problem. Naime, fond je od 1990. do 2009. godine primao nove članove, umirovljene parlamentarne zastupnike. Tad je to bio dopunski mirovinski sustav, no s reformom 2009. on je objedinjen sa svim drugim opcijama. S time je prestala i uplata doprinosa, a s obzirom na to da je koncipiran tako da članovi imaju veća prava ako su dulje vrijeme bili članovi parlamenta, odnosno uplaćivali doprinose dok se to moglo, u fondu je nastala rupa od 308 milijuna eura.
– Zbog prestanka plaćanja doprinosa od strane članova i Parlamenta, nedovoljnog povrata ulaganja i učinaka uzastopnih financijskih kriza, kao i geopolitičke nestabilnosti, situacija u fondu se od 2009. naglo pogoršala. Trenutni iznos je nedostatan za ispunjavanje budućih obveza isplate mirovina, stoji u dokumentu tajnika Chiocchettija.
Na računu je svega 55 od potrebnih 363 milijuna eura, koliko bi bilo potrebno isplatiti nakon 2074. godine. Predviđa se da bi fond zbog prestanka uplate doprinosa mogao ostati bez novca već sljedeće godine. Ulaganjima fonda ne upravlja Europski parlament, već posebna tvrtka iz Luksemburga.
– Mislim da se novac poreznih obveznika više ne bi trebao rasipati na strukturu koja je postavljena pomalo poput Ponzijeve sheme. Ovo graniči s kriminalnom djelatnošću, ustvrdio je europarlamentarni zastupnik Zelenih Daniel Freund.
Financijsko iscrpljivanje
Inače, Ponzijeve sheme su oblik lažnog ulaganja koji može opstati samo dovođenjem novih članova. Ponovit ćemo da su novi članovi, kao i njihovi doprinosi, u fond prestali stizati prije 14 godina. Predsjednik fonda i bivši europarlamentarac Stephen Hughes, pak, drži da bi EP trebao nastaviti podmirivati obveze prema bivšim zastupnicima.
– Parlament je ušao u ovo širom otvorenih očiju i mislim da su nepravedni. Ti su članovi godinama lojalno služili Europskom parlamentu i osjećaju se povrijeđenima zato što se s njima postupa na ovakav način, ustvrdio je Hughes i dodao da je fondom vrlo dobro upravljano, ali i da je morao funkcionirati bez dotoka novih sredstava nakon 2009. godine.
O problemima u fondu počelo se više pisati nakon što je u prosincu prošle godine otkriveno da visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell povrh više od 20.000 eura plaće bez dodatnih beneficija, prima i mirovinu koju mu isplaćuje upravo taj fond, a o čemu smo više pisali ovdje. Otada je EP podigao dobnu granicu za umirovljenje te pooštrio brojne druge odredbe kako bi spriječio daljnje financijsko iscrpljivanje. Prosječna mirovina člana tog fonda iznosi 2.206 eura.
