Polugodišnja statistika: Na jednom mjestu donosimo sve brojke o mirovinama i umirovljenicima u prvih 6 mjeseci
Mirovine su u prvih šest mjeseci ove godine doživjele neke značajnije promjene, uzrokovane izmjenama zakona, ali i zbivanjima na financijskom tržištu. U pravilu je to rezultiralo većim prosječnim iznosima i oporavkom fondova. U polugodišnjoj statistici donosimo vam sve osnovne podatke s početka godine, nakon usklađivanja i u lipnju. Osim o mirovinama, pažnju smo posvetili i umirovljenicima, njihovu broju, prosječnom stažu i dobi.
Ova je godina po pitanju mirovina od svog početka prilično turbulentna. Najprije je s 1. siječnjem na snagu stupila odredba kojom su obiteljske mirovine povećane za 10 posto, a uvedena je i mogućnost primanja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, koja je u punoj snazi zaživjela tek u posljednja dva mjeseca. Uz to, najniže su mirovine povećane za tri posto, a vraćen je i dodatak po mjesecu duljeg rada za dugogodišnje osiguranike.
Uz to, usklađivanje od 5,37 posto jedno je od većih otkako je ova metoda obračuna uvedena, a veći dio primatelja mirovina po posebnim propisima moći će računati i na povrat oduzetog dijela svojih mirovina. Mirovinski su fondovi, pak, imali težak zadatak nadoknaditi sve dubioze nastale u prošloj godini. Sudeći prema rezultatima, to su u prvom polugodištu 2023. i u većoj mjeri uspjeli.
Javni mirovinski sustav
Kako su se kretale mirovine u prvih šest mjeseci ove godine otkrivamo vam u pojednostavljenoj polugodišnjoj statistici.
Siječanj
Najprije ćemo započeti s mirovinama stečenima po redovitim propisima. Da bi nam bilo jednostavnije, u obzir ćemo uzeti sve mirovine, uključujući i one po međunarodnim ugovorima, koje HZMO iz prikupljenih doprinosa isplaćuje u inozemstvo, strancima koji su radili u Hrvatskoj ili hrvatskim državljanima koji su dio svog radnog vijeka proveli ovdje, a dio vani.
Tako je prosječna mirovina stečena po Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) za siječanj iznosila 388,22 eura. Prosječna starosna mirovina, u kojoj su ubrojene i mirovine za dugogodišnje osiguranike, one prevedene iz invalidske u starosne te one dobivene zbog stečaja poslodavca iznosila je 410,38 eura.
Mirovine po redovitim propisima u siječnju 2023. | Foto: HZMO
Obiteljske su mirovine početkom ove godine bile na razini od prosječnih 336,34 eura, a invalidske na 311,89 eura. Kao i ranije, tijekom cijele ove godine odnos mirovina, u smislu da su starosne iznad prosjeka, a da invalidske i obiteljske taj prosjek snižavaju, ostat će isti.
Najniža mirovina temeljem ZOMO-a u siječnju je iznosila 267,79 eura, dok je s druge strane, najviša mirovina bila na 1.106,71 euro. Uz sitne razlike, koje ovise o broju primatelja i njihovu stečenom stažu, tako će ostati sve do travnja kad su na račune umirovljenika stigle usklađene mirovine za ožujak, ali i zaostaci za siječanj i veljaču.
Ožujak
U prosjeku su sve mirovine za ožujak iznosile 408,57 eura, odnosno bile su za 20,35 eura veće nego u siječnju. Starosne su mirovine dosegle razinu od 432,35 eura (21,97 eura više), dok su obiteljske dosegle razinu od prosječnih 349,08 eura (12,74 eura više), a invalidske 329,15 eura (17,26 eura više).
Mirovine po redovitim propisima u ožujku 2023. | Foto: HZMO
Usklađivanjem su se najniže mirovine popele na prosječnih 284,81 euro (17,02 eura više), dok su najviše postale još više s prosječnih 1.145,95 eura (39,24 eura).
Lipanj
Mirovine za lipanj za nekoliko su eura u svim kategorijama više negoli u ožujku. No, tome nije uzrok usklađivanje, već broj umirovljenika, njihov staž, uplaćeni doprinosi i svi drugi faktori koji ulaze u izračun mirovine. Tako je prosječna mirovina za lipanj iznosila 413,99 eura (5,42 eura više). Starosne su mirovine na prosječnoj razini od 439,07 eura (6,72 eura), obiteljske su na 348,53 eura (55 centi manje), a invalidske na 329,88 eura (73 centa više).
Mirovine po redovitim propisima u lipnju 2023. | Foto: HZMO
Najniže mirovine su, pak, za lipanj u prosjeku iznosile 290,94 eura (6,13 eura), dok su najviše opet rasle čak i više nego kod usklađivanja, ovog puta na prosječnih 1.190,69 eura (44,74 eura više).
Umirovljenička populacija
Ipak, umirovljenička se populacija mijenja iz mjeseca u mjesec, o čemu ovise i prosječni iznosi mirovina. Naime, svakog mjeseca određen broj ljudi po prvi puta uđe u mirovinu, dok s druge strane dio postojećih umirovljenika premine, pa se u tom slučaju obustavlja isplata trajno ili do određivanja obiteljske mirovine. Strukturu umirovljeničke populacije važno je gledati i kroz njihov prosječni staž te dob.
Siječanj
Tako je u siječnju mirovinu primilo ukupno 1.226.775 umirovljenika, od čega je njih 1.132.579 dobilo mirovinu po ZOMO-u. Njihov prosječni radni staž, a govorimo o ovoj manjoj skupini, bio je 31 godina, mjesec i dva dana, dok im je prosječna dob bila 72 godine i jedan mjesec.
Primatelja starosne mirovine bilo je 825.522, s prosječnih 32 godine, devet mjeseci i 21 danom staža te dobi od točno 73 godine. Obiteljskih umirovljenika bilo je 210.327, a njihov je staž u prosjeku iznosio 28 godina, sedam mjeseci i šest dana. U tom su trenutku imali 72 godine i 11 mjeseci. Invalidskih umirovljenika početkom ove godine bilo je 96.730. Njihov je prosječan staž, iz objektivnih razloga iznosio svega 21 godinu, 10 mjeseci i 11 dana, a dob 63 godine.
Umirovljenika s najnižim mirovinama bilo je 280.331. U prosjeku, oni su odradili 27 godina, sedam mjeseci i 11 dana, a prosječna dob im nije zabilježena, kao ni korisnicima najviših mirovina, kojih je u siječnju bilo 1.725 s odrađenih 37 godina, pet mjeseci i šest dana, odnosno gotovo 10 godina više nego kod primatelja najniže mirovine.
Vrijedi spomenuti kako je u siječnju zabilježeno i 2.170 osoba koje su po prvi puta primile mirovinu. U prosjeku je za ovu skupinu ljudi ona iznosila 342,18 eura te je ostvarena za prosječnu 31 godinu, mjesec i jedan dan staža. Dob novih umirovljenika u siječnju je bila 65 godina i tri mjeseca. S druge strane, zabilježeno je i 2.666 preminulih umirovljenika. Njihove su mirovine u prosjeku iznosile 409,44 eura, odnosno bile su više za 67,26 eura od onih koji su po prvi puta primili mirovinu.
Ožujak
Usklađene mirovine za ožujak, zajedno sa zaostacima primilo je ukupno 1.228.274 umirovljenika (1.499 više nego u siječnju). Mirovine prema ZOMO-u primilo je ukupno 1.134.242 umirovljenika (1.663 više nego u siječnju). Oni su u prosjeku odradili 31 godinu i 22 dana (10 dana manje nego u siječnju), a prosječna dob im je bila ista kao i u siječnju – 72 godine i mjesec dana.
Starosnih umirovljenika u ožujku bilo je 834.552 (9.030 više nego u siječnju). Njihov prosječni staž iznosio je 32 godine, devet mjeseci i 14 dana (sedam dana manje), a dob je ostala u prosjeku na 73 godine. Obiteljskih umirovljenika bilo je 203.028 (7.299 manje nego u siječnju), s prosječnim stažem od 28 godina, četiri mjeseca i 22 dana (tri i pol mjeseca manje) i dobi od 72 godine i devet mjeseci (dva mjeseca manje). Invalidskih umirovljenika bilo je 96.662 (68 manje nego u siječnju). Njihov je prosječni staž iznosio 21 godinu, 10 mjeseci i 13 dana (dva dana više), a dob im je bila 63 godine i tri mjeseca. (tri mjeseca više).
Primatelja najnižih mirovina bilo je 282.759 (2.428 više nego u siječnju). Njihov staž je u prosjeku bio na 27 godina, sedam mjeseci i 13 dana (dva dana više). S druge strane, najviše je mirovine dobilo 1.711 umirovljenika (14 manje) s 37 godina, četiri mjeseca i 25 dana staža (11 dana manje). Razlika od gotovo 1o godina staža između ove dvije skupine ostala je nepromijenjena.
Broj novih korisnika mirovine u 2023. je do ožujka narastao na 10.569, što znači da je samo tijekom veljače i ožujka u mirovinu otišlo 8.399 osoba. Njihova je prosječna mirovina 351,49 eura (9,31 eura više), a ostvarena je za 30 godina, 10 mjeseci i tri dana staža (gotovo tri mjeseca manje), a dob novih umirovljenika je 67 godina i mjesec dana (godinu i 10 mjeseci više nego u siječnju). Razlog ovakvim razlikama u odnosu na siječanj može biti i veći broj umirovljenika koji rade. S druge strane, mirovinu je zbog smrti prestalo dobivati 11.298 osoba, a u prosjeku im je ona iznosila 455 eura, dakle gotovo 100 eura više nego novim umirovljenicima.
Lipanj
U lipnju je mirovine primilo ukupno 1.225.280 ljudi (2.994 ljudi manje nego u ožujku). Od toga je mirovinu određenu ZOMO-om dobilo 1.131.237 osoba (3.005 osoba manje nego u ožujku). Najviše je opet bilo starosnih umirovljenika, njih 837.541 (2.989 više nego u ožujku). Prosječni staž kojeg su odradili iznosio je 32 godine, devet mjeseci i 26 dana (12 dana više), dok je dob primatelja te mirovine 73 godine i mjesec dana (mjesec dana više).
Obiteljskih umirovljenika bilo je u lipnju 198.300 (4.728 manje nego u ožujku). Njihov je prosječni staž iznosio 28 godina, tri mjeseca i 24 dana (28 dana manje), a dob 72 godine i devet mjeseci. Razlika u broju starosnih i obiteljskih umirovljenika, koja je vidljiva još od siječnja može biti prouzročena mogućnošću da umirovljenici uz vlastitu primaju i dio obiteljske mirovine, pogotovo u slučaju ako im je to povoljnije samo od obiteljske mirovine. Invalidskih umirovljenika u lipnju je bilo 95.396 (1.266 manje). Njihov je prosječni staž 21 godina, 10 mjeseci i 14 dana (jedan dan više), a prosječna dob 63 godine i četiri mjeseca (mjesec dana više).
Korisnika najniže mirovine je po prvi puta u lipnju bilo više od 300.000. Točnije, bilo ih je 305.045, odnosno 22.286 više nego u ožujku. Razlog tome je obračun najniže mirovine svima koji su primali manje od tog iznosa, o čemu smo već pisali. Njihov staž je u prosjeku iznosio 28 godina i četiri dana (četiri mjeseca i 21 dan više). Broj korisnika najviših mirovina u lipnju nije se puno mijenjao. Njih je bilo 1.700 (11 manje), a prosječni staž 37 godina, četiri mjeseca i 11 dana (14 dana manje nego u ožujku).
Novih umirovljenika u lipnju je zabilježeno 18.417, odnosno gotovo 8.000 više nego u ožujku. Njihova je prosječna mirovina 410,07 eura (58,58 eura više). No, ipak treba reći da su ovdje sve primatelji usklađenih mirovina. Prosječni staž bio 32 godine, osam mjeseci i tri dana (godinu i osam mjeseci više). Njihova prosječna dob je opet pala na 63 godine i dva mjeseca. Broj onih kojima je obustavljena isplata mirovine zbog smrti popeo se na 21.255 (9.957 više nego u ožujku). Njihova je prosječna mirovina bila 402,39 eura (52,61 euro manje nego u ožujku).
Mirovine po posebnim propisima
Što se tiče mirovina po posebnim propisima, broj kategorija, te njihov međusobni odnos po broju umirovljenika te njihovim visinama mirovina i stažu nije se puno mijenjao tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Doduše treba reći kako ukupan broj “povlaštenih” umirovljenika pada, naročito u kategorijama koje su naslijeđene iz bivše države. Da ne bismo komplicirali, izdvojit ćemo samo one najbrojnije, odnosno najmanje brojne skupine te one s prosječno najvišim, odnosno najnižim mirovinama.
Siječanj
U siječnju su “povlaštene” mirovine primile ukupno 184.564 osobe (15,04 posto ukupne umirovljeničke populacije). Najviše ih je bilo u kategoriji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (71.365 ili 38,67 posto svih umirovljenika po posebnim propisima). Njihove su mirovine u prosjeku iznosile 886,94 eura, a ostvareni staž 18 godina, osam mjeseci i 16 dana. Najmanje “povlaštenih umirovljenika”, njih 19 zabilježeno je u kategoriji bivših službenika u saveznim tijelima SFRJ umirovljenih po članku 38. ZOMO-a. Njihova je prosječna mirovina u siječnju iznosila 596,20 eura. S obzirom na to da je riječ o mirovinama naslijeđenima iz bivše države, podatka o prosječnom stažu nema.
Mirovine po posebnim propisima u siječnju 2023. | Foto: HZMO
Što se, pak, tiče najviših isplaćenih mirovina po posebnim propisima, one tradicionalno pripadaju zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima Vlade, ustavnim sucima i glavnom državnom revizoru. Njih je u siječnju bilo 685, a na račune im je stiglo u prosjeku 1.520,17 eura za prosječno odrađenih 32 godine, 10 mjeseci i jedan dan staža. Najniže je mirovine u prvom mjesecu primio 201 član posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Njima je na račun sjelo u prosjeku 319,53 eura, ostvarenih za prosječno 28 godina, 11 mjeseci i 11 dana staža.
Ožujak
Usklađene mirovine za ožujak, uz zaostatke za siječanj i veljaču primilo je ukupno 183.762 umirovljenika po posebnim propisima (14,96 posto ukupne umirovljeničke populacije, odnosno 802 umirovljenika ili 0,43 posto manje nego u siječnju). Braniteljska je populacija i tada bila najveća sa 71.276 umirovljenika (89 manje nego u siječnju). Njima je prosječna mirovina tada iznosila 930,03 eura (43,09 eura više) za prosječnih 18 godina, osam mjeseci i 10 dana staža (šest dana manje). Najmanje brojna je ponovno bila populacija umirovljenih bivših službenika u saveznim tijelima SFRJ, koja je u međuvremenu izgubila jednog člana, tako da je njih 18 u prosjeku dobilo 610,12 eura (13,92 eura više nego u siječnju).
Mirovine po posebnim propisima u ožujku 2023. | Foto: HZMO
Najviše su ponovno bile “saborske” mirovine, a one su za ožujak iznosile 1.577,60 eura (57,43 eura više nego u siječnju). Broj umirovljenih u ovoj kategoriji je pao na 682, a odradili su u prosjeku 32 godine, devet mjeseci i 22 dana (devet dana manje nego u siječnju). Najniže su mirovine ponovno bile one umirovljenih pomoraca, kojih je u ožujku bilo 202, odnosno jedan više nego u siječnju. Njihova je prosječna mirovina iznosila 336,92 eura (17,39 eura više), a ostvarena je za 29 godina i 11 dana staža (mjesec dana više).
Lipanj
Mirovine po posebnim propisima za lipanj primilo je 184.009 umirovljenika (15,02 posto ukupnog broja umirovljenika, odnosno 247 umirovljenika ili 1,34 posto više nego u ožujku). Branitelji su ponovno bili najveća populacija sa 71.271 umirovljenikom (pet manje nego u ožujku) koji je primio u prosjeku 931,10 eura (1,07 eura više nego u ožujku), za prosječno odrađenih 18 godina, osam mjeseci i 11 dana (jedan dan više) staža. Najmanje je ponovno bilo umirovljenih službenika u tijelima SFRJ. Njih 17 (jedan manje nego u ožujku) dobilo je u prosjeku 606,10 eura (4,02 eura manje).
Mirovine po posebnim propisima u lipnju 2023. | Foto: HZMO
Saborske su mirovine ponovno i u lipnju bile najveće s prosječnim iznosom od 1.643,01 euro (65,41 euro više), a dobilo ih je 679 bivših zastupnika, članova Vlade i ostalih koji spadaju u tu skupinu (tri manje nego u ožujku). Prosječni staž kojeg su ostvarili bio je 32 godine, devet mjeseci i 10 dana (12 dana manje nego u ožujku). S druge strane, umirovljeni pomorci, njih 204 (dva više nego u ožujku), dobili su u prosjeku 335,88 eura (1,04 eura manje) za prosječno odrađenih 28 godina, 10 mjeseci i sedam dana (dva mjeseca i četiri dana manje).
Održivost mirovinskog sustava
No, da ne bismo samo secirali tko je koliko dobio, posvetili smo pažnju i važnijim parametrima koji puno više govore o održivosti našeg javnog mirovinskog sustava. Za početak, pozabavit ćemo se omjerom prosječnih mirovina u prosječnim plaćama. Ovdje moramo dati dva upozorenja. Iako HZMO redovito navodi omjere mirovina u plaćama, čini to samo za mirovine bez međunarodnih ugovora i to s jednim mjesecom zakašnjenja, s obzirom na to da statistički podaci za plaće stižu nešto kasnije nego za mirovine. To ćemo ispraviti, s obzirom na to da se plaće i mirovine isplaćuju uglavnom u prvih 10 dana svakog mjeseca, a obuhvatit ćemo i mirovine s međunarodnim ugovorima, jer se i one isplaćuju iz iste blagajne.
Stanje u mirovinskom sustavu u siječnju 2023. | Foto: HZMO
Dakle, u siječnju je prosječna mirovina, rekli smo, bila 388,22 eura, dok je prosječna plaća 1.094 eura. To daje udio mirovine u plaći od 35,49 posto. U ožujku, nakon usklađivanja prosječna je mirovina bila na 408,57 eura, dok je prosječna plaća bila 1.130 eura, što daje udio mirovina od 36,16 posto, dok podaci o plaći za lipanj nisu došli, pa ćemo se poslužiti HZMO-ovom metodom i usporediti prosječnu mirovinu za lipanj koja je iznosila 413,99 eura i prosječnu plaću za svibanj koja je bila na 1.133 eura i dobiti udio mirovine u plaći od 36,54 posto. Dakle, umirovljenici u prosjeku dobiju nešto malo više od trećine plaće koju su ostvarivali tijekom radnog vijeka.
To se doduše ne odnosi na “saborske mirovine” čiji je udio u plaći u siječnju iznosio 138,96 posto, u ožujku 139,61 posto, a u lipnju 145,01 posto. Dakle, njihove su mirovine veće od prosječne plaće, a uz to još i rastu.
Stanje u mirovinskom sustavu u ožujku 2023. | Foto: HZMO
Drugi važan parametar je odnos broja umirovljenika i osiguranika, odnosno radnika, koji daje sliku o tome koliko je sustav održiv. U siječnju je tako zabilježeno 1.604.163 osiguranika i 1.226.775 umirovljenika, što daje omjer od jednog umirovljenika na 1,31 radnika. U ožujku statistike bilježe 1.621.379 osiguranika i 1.228.274 umirovljenika, što je omjer od jednog umirovljenika na 1,32 radnika. U lipnju je, pak, zabilježeno 1.680.814 osiguranika i 1.225.280 umirovljenika, što daje omjer od jednog umirovljenika na 1,37 radnika. Ovo poboljšanje omjera znači veću uplatu doprinosa, a uzrokovano je turističkom sezonom i potrebom za velikim brojem sezonskih radnika, ali i činjenicom da u Hrvatsku dolazi sve više stranih radnika.
Stanje u mirovinskom sustavu u lipnju 2023. | Foto: HZMO
Posljednji važan parametar su ukupna izdvajanja za mirovine. Prema podacima HZMO-a u prvih šest mjeseci ove godine je za mirovien izdvojeno 3,4 milijarde eura (najviše u travnju s isplatama mirovina za ožujak zbog usklađivanja). No, ako se gleda usporedba s 2022. godinom, vidljivo je da su u svim mjesecima porasli iznosi za isplatu mirovina. Jasno, to je zbog stalnih usklađivanja te povećanja obiteljskih i najnižih mirovina, pa je i s te strane svakako dobrodošao veći upliv doprinosa, odnosno više zabilježenih osiguranika.
Izdvajanja za mirovine | Foto: HZMO
Mirovinski fondovi
Što se, pak, mirovinskih fondova tiče, usporedit ćemo samo stanje u siječnju i u lipnju. Obvezni mirovinski fondovi (OMF) su u siječnju imali 2.183.840 članova, dok su dobrovoljni (DMF) imali 423.282 člana. Najviše se članova OMF-ova, njih čak 85,2 posto nalazi u kategoriji B, koja obuhvaća sve koji rade dulje od 10 godina i nisu pred mirovinom. U kategoriji A zabilježeno je 11 posto novozaposlenih, a u kategoriji C, 3,9 posto onih koji su pred mirovinu.
U lipnju su OMF-ovi zabilježili 2.203.918 članova (20.078 članova ili 0,91 posto više nego u siječnju), dok su DMF-ovi imali 430.783 člana (7.501 člana ili 1,74 posto više). Kod OMF-ova, u kategoriji B nalazilo se 83,6 posto, u kategoriji A 12,8 posto te u kategoriji C 4,4 posto članova.
U siječnju je u OMF-ovima zabilježeno 5.986 novih članova, a za njih 97,6 posto REGOS je automatski odabrao fond. U lipnju je broj novih članova bio 6.463, a REGOS ih je 98,2 posto automatizmom preraspodijelio po fondovima, što je znak da građani i dalje ne znaju da sami mogu birati mirovinski fond u kojem će se uplaćivati pet posto njihovih mirovinskih doprinosa.
Uplate i isplate
U siječnju je čak 90,1 milijun eura uplaćeno u OMF-ove temeljem doprinosa, dok je u lipnju taj iznos bio 103,5 milijuna eura. DMF-ovi su u siječnju zabilježili 10 milijuna eura uplata, dok je u lipnju ta brojka iznosila 8,5 milijuna eura, što je pad od milijun i pol eura, odnosno 15 posto.
Što se tiče isplata, iz OMF-ova je u siječnju isplaćeno 16,8 milijuna eura, a u lipnju 30,9 milijuna eura, što je povećanje od 45,63 posto. Kad je riječ o dobrovoljnim fondovima, isplate su u siječnju iznosile 4,8 milijuna eura, a u lipnju 3,4 milijuna eura, što je smanjenje od 29,17 posto. Najčešći razlog isplata u DMF-ovima u više od 70 posto slučajeva je odlazak u mirovinu. Jednokratno je u siječnju isplaćeno 1,2 milijuna eura, u mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ove) je otišao isti iznos, a milijun eura je isplaćeno putem DMF-ova. U lipnju je, pak, 1,1 milijun eura isplaćeno putem fondova, 700.000 eura jednokratno, a 600.000 eura je transferirano u MOD-ove.
Neto imovina fondova
Neto imovina OMF-ova na kraju siječnja iznosila je 17,9 milijardi eura. Nominalni mjesečni prinosi Mirexa iznosili su 2,8 posto za kategoriju A, 1,8 posto za kategoriju B i 0,3 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi Mirexa iznosili su -1,4 posto za kategoriju A, -3,1 posto za kategoriju B i -4,6 posto za kategoriju C. Neto imovina OMF-ova na kraju lipnja iznosila je 18,9 milijardi eura. U odnosu na početak godine neto imovina svih OMF-ova porasla je za 1,4 milijarde eura (7,6 posto), a polugodišnji rast neto imovine po kategorijama iznosi za kategoriju A 70.9 milijuna eura (27,7 posto), za kategoriju B milijardu eura (6,6 posto) i kategoriju C 230,9 milijuna eura (16,1 posto). Time je u cijelosti nadoknađen pad vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova iz prethodne godine, priopćila je HANFA. Na kraju lipnja nominalni mjesečni prinosi Mirexa iznosili su 2,1 posto za kategoriju A, 1,5 posto za kategoriju B i 0,2 posto za kategoriju C. Promatrajući od početka 2023. godine, polugodišnji prinos za kategoriju A iznosio je 8,4 posto, za kategoriju B 5,2 posto i za kategoriju C 1,1 posto.
Što se, pak, tiče DMF-ova, u siječnju je njihova imovina iznosila 1,1 milijardu eura. Mjesečni nominalni prinosi DMF-ova u siječnju su se kretali od 0,3 do 3,1 posto, a prinosi na godišnjoj razini od -8,2 do -1,6 posto. Neto imovina DMF-ova u lipnju iznosila je 1,13 milijardi eura. Od početka 2023. godine ukupna neto imovina DMF-ova povećala se za 193,4 milijuna eura odnosno 14,0 posto. Mjesečni nominalni prinosi DMF-ova u lipnju su se kretali od -1,2 do 2,5 posto, a prinosi na godišnjoj razini od -10 do 9,4 posto. Promatrajući od početka godine, polugodišnji prinosi DMF-ova kretali su se od -10,0 do 7.6 posto. Dakle, dobrovoljna štednja još uvijek pati zbog prošlogodišnje krize te se oporavlja sporije od obvezne.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kao zasebnog investicijskog fonda na kraju siječnja iznosila je 131,75 milijun eura (uz mjesečni rast od 3,9 posto), pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio 3,1 posto. U lipnju je, pak, neto imovina Fonda HB iznosila 140,4 milijuna eura (8,65 milijuna eura ili 6,16 posto više nego u siječnju), uz mjesečni prinos od 1,4 posto.
