Pogledajte koliko godina morate raditi da biste imali mirovinu koja čini 61 posto prosječne plaće
Dobro je poznato kako će oni koji rade dulje, imati i veću mirovinu. Iako je teško ostati što dulje u svijetu rada, to se itekako isplati, što dokazuju i statistički podaci. Čini se da su ovo prepoznali i osiguranici pa je u prosincu bilo čak 46.800 dugogodišnjih osiguranika koji primaju starosnu mirovinu bez međunarodnih ugovora. Njihova mirovina u prosjeku iznosi 645,31 euro. Ipak, najveći iznos mirovine, logično, imaju oni s 46 i više godina staža, a mirovina im prosječno iznosi 741,39 eura, što je zapravo 61 posto prosječne plaće.
Euri | Foto: mirovina.hr
Ukupan broj korisnika starosne mirovine u prosincu je bio 406.472, dok im mirovina u prosjeku iznosi 562,97 eura. S druge strane, bilo je 46.800 dugogodišnjih osiguranika koji primaju istu tu starosnu mirovinu, a koji onda imaju i veće iznose mirovina. Može se reći da je, na žalost mnogih, u radu na kraju stvarno spas.
Tko su dugogodišnji osiguranici?
U Hrvatskoj muškarci mogu otići u starosnu mirovinu kada navrše 65 godina i imaju 15 godina staža, dok je za žene dobna granica nešto drugačija. Naime, one od 1. siječnja ove godine mogu otići u starosnu mirovinu kada navrše 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. Ova dob će se svake godine podizati za tri mjeseca, kako bi se 2030. godine izjednačila dob za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, o čemu smo pisali i ovdje.
Ipak, s obzirom na to da visina mirovine ovisi o više faktora, među kojima je glavni radni staž, mnogi ostaju raditi i puno dulje od minimalne dobne granice od 15 godina, odnosno da bi stekli ‘titulu’ dugogodišnjeg osiguranika moraju imati 41 godinu radnog staža. Umirovljenici tako rade i nakon što napune 60 godina života, jer na taj status za dugogodišnje osiguranike imaju pravo sve dok ne steknu uvjete za starosnu mirovinu. U prosincu je bilo ukupno 46.800 korisnika starosne mirovine koji spadaju u kategoriju dugogodišnjih umirovljenika, a mirovina im u prosjeku iznosi 645,31 euro. Točnije, radi se o 53,42 posto udjela u prosječnoj plaći za studeni, koja je iznosila 1.208 eura.
Iako ovo zvuči kao dobra stvar, javljaju se i neki problemi kod dugogodišnjih umirovljenika. Kao prvo, javlja se pitanje zašto se nije pomaknula, odnosno smanjila dob za dugogodišnje osiguranike kod žena, s obzirom na to da one i dalje ranije odlaze u mirovinu. Drugi problem je što dugogodišnji osiguranici nemaju nikakve beneficije kakve imaju oni koji rade dulje od propisane dobi za starosnu mirovinu, o čemu smo pisali i ovdje.
Najbolje stoje oni s najviše staža
Iznosi starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike | Foto: Screenshot HZMO
Ako se gleda po iznosima mirovina, najveću mirovinu imaju dugogodišnji osiguranici s 46 i više radnog staža, što je zapravo i logično. Njih je samo 1.833 u odnosu na 46.800 dugogodišnjih osiguranika, a mirovina im iznosi 741,39 eura, što je udio u prosječnoj plaći visokih 61,37 posto. Najmanje mirovine imaju oni i s najmanje staža, prema tablici je to od 0 do 34 godina staža, a mirovina im iznosi 500,21 euro.
U usporedbi s onima koji primaju mirovinu po posebnim propisima, ovi iznosi su i dalje mali kada se gledaju iznosi koje dobivaju oni s mirovinama prema posebnim propisima. Najviše tako dobivaju zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni revizor, kojima su u studenome novčanici bili puniji za 1.856 eura.
Općenito, osobe koje su u starosnoj mirovini primaju u prosjeku 562,97 eura, što je udio od 46,6 posto u prosječnoj plaći za studeni. Oni u prijevremenoj starosnoj mirovini imaju prosječnu mirovinu od 512,23 eura, što čini udio u plaći od 42,4 posto. Koliku mirovinu imaju umirovljenici u glavnom gradu i što misle kolike bi mirovine trebale biti, možete pogledati u videu ispod:
