[PODCAST] Igor Knežević iz SUH-a otkrio kako izgleda borba za umirovljenike: ‘Nekad zovu i pitaju zašto to radimo za sve’
Da je umirovljenička situacija teža od one koju pokazuju brojke i medijski napisi u podcastu Mirovina.hr otkrio je glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igor Knežević. Otkrio je i na koje se načine Sindikat bori za prava umirovljenika te odbacio teze da služe samo vlastitim interesima. Negirao je i da su njihovi potezi politikantstvo te objasnio kako su Vladu natjerali na izmjene obiteljskih mirovina i isplatu dodataka.
Umirovljenička situacija u Hrvatskoj je teška. To potvrđuju statistike, ali i brojni napisi te zahtjevi umirovljenika za povećanjem mirovina. No, koliko je zapravo umirovljenicima teško u Hrvatskoj i kako se izboriti za njihove zahtjeve otkrio nam je u podcastu Mirovina.hr glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igor Knežević.
Iako je mlad, već tri godine se bavi mirovinskim pitanjima. S obzirom na to pitali smo ga je li i sam u mirovini, no on nam je poručio da formalno nije, ali jednim dijelom jest, jer kao zaposlenik uplaćuje doprinose u mirovinski sustav iz kojih se isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima.
– Puno puta sam naišao na članove Sindikata koji su govorili da su znali da će imati ovako niske mirovine, sigurno bi nešto poduzeli u mladosti, kad su radili, na drukčiji način bi možda raspoređivali novac, štedjeli ili kupovali nekretnine da su bili u mogućnosti. Većina je nezadovoljna svojim iznosima mirovina, koje su danas mizerne.
Mirovine će u budućnosti biti još i niže
Stoga je logično da bi se i današnje mlađe generacije trebale pobrinuti za svoje mirovine. No, ako 98 posto novih zaposlenika, primjerice, ne odabere svoj obvezni mirovinski fond (drugi stup), onda je vjerojatno riječ o neznanju ili nemaru. Knežević je potvrdio da mnogi razmišljaju kako mirovina u budućnosti neće biti i da je mirovinski sustav u kolapsu. Objasnio je zašto bi mladi već sada trebali voditi računa o mirovinama.
– Uvijek će biti novca za mirovine, samo je pitanje koliko će one iznositi. Prema zadnjim podacima, 40 posto novih umirovljenika prima najnižu mirovinu. Njihove godine staža i doprinosi nisu bili dovoljni da pokriju taj minimum koji država jamči. Oni bi imali još niže da se gledaju samo doprinosi. Još alarmantnije je što će taj postotak rasti i doći do 50 posto. Svaki drugi današnji zaposlenik u budućnosti će primati najnižu mirovinu. Ona se računa tako da se godine staža pomnože s aktualnom vrijednošću mirovine koja iznosi 77,65 kuna. Ako je netko radio 30 godina, pomnožite to sa 77,65 kuna i dobit će oko 2.300 kuna, objasnio je Knežević i dodao da bi svi oni koji imaju dvadesetak ili više posto manju plaću od prosječne, ulazili u institut najniže mirovine.
No, mirovine su već sad niske, pa se sve više umirovljenika odlučuje na rad uz mirovinu. Knežević je otkrio kako je krajem rujna na pola radnog vremena radilo gotovo 24.000 umirovljenika. S druge strane, država je omogućila rad i nakon 65. godine, ali uz dogovor s poslodavcem. Stoga je za umirovljenje nakon 65. ukinula otpremninu, ali je povećala mjesečnu bonifikaciju za 0,45 posto, a u pripremi je i mogućnost da bolovanja idu na teret HZZO-a za građane do 70. godine života. Knežević ipak uvjerava da se neće raditi do smrti.
Paradoksalan rad umirovljenika
No, sindikati su se prije nekoliko godina izborili da se dob za odlazak u mirovinu ne podiže na 67 godina, ali su, pomalo paradoksalno, za dogovorni rad dali svoju podršku. Što ako poslodavac želi zadržati svog starijeg radnika, koji, pak, ne želi ostati raditi iz različitih razloga?
– Mora postojati dogovor da će netko raditi dulje, a ne da radi do 70., a onda umre, pa ispadne da je radio do smrti. Naravno da prije treba dati prednost nekome tko je radio 30, 35, 40 godina da ode sa 65 godina u mirovinu, ako to odluči napraviti, rezolutan je Knežević.
No, s većim angažmanom umirovljenika, pojavljuje se problem “ageizma”, odnosno diskriminacije pri zapošljavanju po dobi. Naime, u Hrvatskoj je teško naći posao nakon 50. godine života, a to na mirovine utječe dvojako, jer se iz plaća tih osoba ne uplaćuju doprinosi za mirovine, niti te osobe mogu računati na dostojnu mirovinu u starosti. Štoviše, neke uopće ne mogu računati na mirovinu, već samo na nacionalnu naknadu. Iako postoje programi zapošljavanja ljudi srednje dobi, poput programa “Zaželi”, to još nije dovoljno da bi udobrovoljilo poslodavce, koji se radije okreću umirovljenicima kao radnoj snazi.
– Nekakvo je iskustvo da poslodavci idu na zapošljavanje studenata ili umirovljenika na kraće radno vrijeme ili po potrebi. Zanimljiv je podatak kojeg je iznijela Pučka pravobraniteljica u svome izvješću za 2021. Proveli su istraživanje zašto se umirovljenici zapošljavaju i 74 posto njih je reklo zbog teške materijalne situacije. Većina umirovljenika je primorana raditi, zaključio je Knežević.
Sve veće siromaštvo
Glavni tajnik SUH-a je istaknuo kako je udio mirovina u plaćama drastično pao, a da su podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali kako imamo najgore siromaštvo osoba starijih od 65 godina u Europi. Stopa siromaštva za starije osobe iznosi 32,4 posto u 2021., a iznosila je 31 posto u 2020. Starijim samcima je još gore, jer je stopa siromaštva s 52 posto narasla na 55,3 posto u 2021. godini. Procjena je da je linija siromaštva postavljena na 3.200 kuna.
– Linija siromaštva za samca u 2021. iznosi 3.038 kuna, a mi smo u 2022. gdje se dogodio toliki porast cijena i inflacija da je naša procjena da je barem 3.200 kuna trenutna realna linija siromaštva. 65,8 posto dobiva prema ZOMO-u mirovine niže od tog iznosa. Kad izbacimo one koji su dio staža odradili i vani i u Hrvatskoj, onda je opet velika brojka, 58 posto onih koji su ostvarili isključivo staž u Hrvatskoj, imaju mirovine ispod linije siromaštva. Većina umirovljenika može samo sanjati da ima mirovinu iznad hrvatske linije siromaštva, upozorio je Knežević.
Istaknuo je kako bi umirovljeničke udruge, pa tako i SUH bile sretne da umirovljenici ne moraju raditi i da imaju veće mirovine. SUH to nastoji postići već 30 godina. Prikupili smo mnogobrojne negativne komentare na vijesti o njihovom djelovanju, što ih, priznaje Knežević, ponekad i razljuti. Stoga je odlučio otkriti kako to izgleda “iznutra”.
Pogled iznutra
– Većina osoba koje su u sindikatu ne dobivaju nikakvu naknadu, oni koji odrade gomilu posla ponekad dobiju nešto, godišnje imamo jednu do dvije zaposlene osobe, od toga je jedna jedina osoba u stalnom radnom odnosu. To su ispodprosječne plaće. Nemamo praktički nikakvu korist. Većina članova to radi iz humanitarne i dobre pobude da pomognu drugima, rekao je Knežević i dodao da su dva ovogodišnja jednokratna dodatka i lanjski covid dodatak zahtjevi umirovljeničkih udruga koje je Vlada prihvatila.
Umirovljeničke je zahtjeve najlakše ispuniti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, tvrdi Igor Knežević iz SUH-a. | Foto: mirovina.hr
– 2019. smo ishodili šest mjeseci dodanog staža po djetetu, lani je prihvaćena naša inicijativa da se vlasništvo nad domovima za starije osobe prebaci sa HZMO-a na županije, čime smo omogućili poboljšanje usluge i proširenje kapaciteta domova. Da radimo ovo za sebe, ne bismo imali toliko uspjeha. Sve što radimo, radimo za sve, a onda i naš dio članstva ima dio koristi. Čak i dio našeg članstva se pita zbog čega mi to radimo za sve, a ne samo za njih. Toliko energije potrošimo, objasnio je.
Sve što su dosad postigli, omogućilo im je sudjelovanje u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, gdje uz predstavnike Matice umirovljenika imaju direktan kontakt s predstavnicima resornih ministarstava, HZMO-a, HZZO-a i drugih institucija.
– Mi direktno šaljemo svoje inicijative Vladi, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ali ponekad je preko Nacionalnog vijeća bilo puno toga lakše progurati. Očito je ta komunikacija kroz Nacionalno vijeće, očito sa strane Vlade puno više uvaženo, rekao je Knežević.
Ujedinjenje umirovljenika je moć
Naravno, SUH ima još inicijativa. Prije svega, to je povećanje svih mirovina za 10 posto, ukidanje kriznog poreza Jadranke Kosor, usklađivanje mirovina po 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, pa čak i više od toga za najugroženije umirovljenike. Prema njihovu prijedlogu otprije nekoliko mjeseci, mirovine do 2.000 kuna bi se usklađivale po stopi od 120 posto povoljnijeg indeksa rasta, dok bi mirovine od 2.000 do 4.000 kuna bile usklađene po stopi od 110 posto. Naglasio je da je njihov jedini interes borba za umirovljenike. Stoga su se udružili s Maticom umirovljenika, ali su pristupili i inicijativi Umirovljenici zajedno.
– U kontaktu smo stalno s Maticom i kad raspravljamo o nekim idejama. Normalna je stvar da se što više udruga skupi. Jači smo po članstvu, a kad imate više članova, onda to ima jednu interesno-političku moć, jer prije će vas slušati netko ako izađete na prosvjed sa 100.000 ljudi, a ne s 10.000 ili ako imate 100.000 članova, a ne 20.000. Suradnja s Maticom je utjecala i na povećanje cenzusa za HZZO, uvođenej nacionalne mirovine, covid dodatke i energetske dodatke, rekao je Knežević i dodao da se SUH-u sviđa ideja da se svi umirovljenički predstavnici nađu na jednom mjestu i rasprave kako poboljšati standard umirovljenika.
Potom je opisao i jednu utopističku viziju, a to je dostojanstven i kvalitetan život umirovljenika u Hrvatskoj.
– Prvo i osnovno je povećati mirovine. Kad imaš novac, možeš si priuštiti putovanje ili zdravstveni pregled. Što se tiče smještaja u domovima, važno je da svi koji se ne mogu brinuti za sebe dobiju smještaj, a ne da moraju čekati po šest ili osam godina i na kraju ne dočekati. Puno toga je što bi se trebalo napraviti. Novca nikad nema dovoljno, ali ga ima, samo je pitanje kako će se raspodijeliti. Stoga se zalažemo za reviziju svih mirovina, a pogotovo mirovina po posebnim propisima. Tu je i tema drugog mirovinskog stupa, koji je po nekim stručnjacima već napravio ogromnu štetu državi, zaključio je Knežević dodavši da za stvaranje idealne umirovljeničke slike nema vremena.
