Plenković za 2025. najavio više novca za mirovine: Evo što će dobiti umirovljenici
Proračun za 2025. godinu donosi više novca za mirovine, najavio je premijer Andrej Plenković, a planirano je 8,846 milijardi eura. Na povećanje rashoda utjecat će nova formula usklađivanja, dodatni staž za majke i veća bonifikacija za odgađanje mirovine. Trajni dodatak na mirovinu planiran je tek za 2026. godinu, kada će rashodi za mirovine prijeći devet milijardi eura. IZ BUZ-a kažu kako realnog rasta mirovina uz ovakav proračunski plan idućih godina neće biti, nego će mirovine samo i dalje sve više zaostajati za plaćama.
Andrej Plenković | Foto: Mirovina.hr/Screenshot Facebook
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je proračun za 2025. godinu. Kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast, jača obrana te ulaganja u budućnost kroz nove mjere, samo su neke od stavki s kojima se premijer pohvalio na jučerašnjoj sjednici. Vlada predviđa da će rast BDP-a biti 3,2 posto. Planirani prihodi za 2025. su 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura. Zanimljivo je pritom vidjeti stanje s mirovinama u idućoj godini.
Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovine tek 2026.
– Cilj ovoga proračuna jest osigurati bolji standard građanima, što će se, osim u rastu plaća, reflektirati u rastu mirovina uslijed redovnog usklađivanja i očekivanog stupanja na snagu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se poboljšati formula usklađivanja mirovina i uvesti godišnji dodatak, rekao je Andrej Plenković.
Za mirovinski sustav u 2025. planirano je 8,846 milijardi eura, vidljivo je iz proračunskih projekcija. Usporedbe radi, do kraja ove godine ti rashodi iznose nešto manjih 8,067 milijardi, a projekcije za 2026. godinu skaču na 9,438 milijardi eura. Na to će utjecati nekoliko faktora. Nova formula usklađivanja, veći dodatni staž po djetetu, ali i povećanje bonifikacije za dulji ostanak u svijetu rada do mirovine, utjecat će na rast rashoda za mirovine iduće godine, navedeno je u prijedlogu proračuna. Međutim, godišnji dodatak kojeg spominje premijer, odnosno takozvana trinaesta mirovina, prema objavljenom dokumentu planiran je tek za 2026. godinu, o čemu smo već pisali ovdje.
Manja inflacija znači i manji rast mirovina
Kada je riječ o dodatnom stažu za svako dijete, planirano je povećanje sa šest na 12 mjeseci, ali još nije jasno tko će sve ostvariti to pravo, no vrlo vjerojatno će se ono odnositi samo na nove umirovljenike. Formula usklađivanja povećat će se pak sa 70:30 na 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta cijena ili plaća. Sindikat umirovljenika Hrvatske ima drugačije prijedloge koje žele raspraviti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, o čemu više pročitajte ovdje.
Premijer je istaknuo da će ove godine inflacija biti maksimalno 3 posto, a izglednije 2,9 posto, a dogodine oko 2,7 posto, čime se i dalje nastavlja ublažavanje inflatornih pritisaka. Međutim, manja inflacija znači i manji rast mirovina pa nova formula usklađivanja tu neće dati značajne pomake, jer se ne očekuje ni drastični rast plaća. Očekuje se pak i rast zaposlenosti od 2,9 posto.
Proračunske rashode za mirovine komentirali su i iz stranke ‘Blok umirovljenici zajedno’ koja je nedavno organizirala prosvjede protiv siromaštva i za veće mirovine u Zagrebu i Rijeci. Od povećanja mirovina, pročuju, neće biti ništa.
BUZ: ‘Mirovine će i dalje sve više zaostajati za plaćama’
– Nažalost, za više od dvije trećine umirovljenika, posebno za umirovljenike s radničkim mirovinama koji trpe štetu od samog dana umirovljenja zbog loše formule za izračun mirovine, a onda kao dodatak navedenom zlu i lošom formulom za redovito polugodišnje usklađivanje, zaostajanje prosječne mirovine za prosječnom plaćom će se i dalje samo povećavati, poručuju iz BUZ-a Milivoja Špike.
Vlada, ističu, novom metodologijom prikazuje prosječnu mirovinu od 623 eura. Rast bi u 2025. godini uz novu formulu usklađivanja, redefiniranje bonifikacije i dodatni staž po djetetu iznosio svega 23 eura, a u 2026. godini uz sve navedeno i uvođenje godišnjeg dodatka za 44 eura. Tako će, smatraju iz BUZ-a, padati kupovna moć građana, a mirovina pasti ispod 40 posto prosječne plaće. Također, ukazuju da je Vlada još jednom odgodila uvođenje trajnog dodatka pa je pitanje, smatraju, hoće li to biti provedeno i 2026. godine.
