Piletić najavio ukidanje penalizacije: ‘Time će rasti prijevremene mirovine’
Da Vlada nadolazećom mirovinskom reformom planira ukinuti penalizaciju, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava. Marin Piletić kaže da bi penalizacija umirovljenicima koji su otišli u prijevremenu mirovinu bila ukinuta kada napune 70 godina. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donijet će i novi rast najnižih mirovina za tri posto, kao i onih invalidskih.
Ministar Marin Piletić | Mirovina.hr/Canva
Trajni dodatak na mirovine, nova formula usklađivanja, godina dana staža majkama za svako dijete i rast bonifikacije duljeg rada već su od ranije poznati detalji mirovinske reforme. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić sada najavljuje ukidanje penalizacije, ali i još neke važne izmjene koje će donijeti novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Među njima je i rast invalidskih mirovina, ali i najnižih mirovina za tri posto, o čemu smo već pisali ovdje.
Ukidanje penalizacije i rast najnižih mirovina
– Od povoljnije stope usklađivanja, od godišnjeg dodatka, redefiniranja bonifikacije… želimo omogućiti da nakon 70. godine ukinemo i penalizaciju, što će sasvim sigurno doprinijeti porastu mirovina svih onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Sada želimo, nakon što smo povećali u proteklim zakonskim izmjenama obiteljske mirovine i uveli onaj poseban dodatak dio obiteljske mirovine, osnažiti sve one koje koriste invalidsku mirovinu tako da se i te mirovine značajno povećaju, ali isto tako po treći put u ovom mandatu povećati najniže mirovine s dodatnih 3 % povećanja aktualne vrijednosti mirovine, najavio je ministar Piletić u središnjem Dnevniku HTV-a.
Rješenja za ukidanje penalizacije ponudio je još ranije i mirovinski analitičar Željko Šemper, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Jedan od njegovih prijedloga bio je upravo taj da se ona ukine umirovljenicima kada napune 70 godina. Hrvatska u ovom trenutku ima umirovljenike s četiri vrste i osam podvrsta penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu, zbog čestih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Penalizacija se kreće od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja, ovisno o periodu umirovljenja, odnosno zakonu koji je tada bio na snazi. Trenutačno penalizacija iznosi 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu, a najviše 12 posto.
Rast mirovina kroz redovna usklađivanja
Cilj je kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kaže Piletić, povećati mirovine 1,2 milijuna umirovljenika tako da se poveća stopu usklađivanja mirovina. Podsjetio je da je prije 2019. stopa usklađivanja mirovina bila 50:50 u korist povoljnijeg indeksa, sada je 70:30, a bit će 85:15. Predstavnici umirovljenika traže da se mirovine usklađuju sto posto prema povoljnijem parametru, odnosno rastu cijena ili plaća.
– Želeći omogućiti da ovi faktori koji utječu na povećanje mirovina, neovisno koji je faktor povoljniji, ili inflacija ili porast bruto plaća, mi želimo da taj omjer bude povoljniji u korist povoljnijeg indeksa i da on iznosi 85-15. Uz to mi već godinu dana u javnosti pripremajući ovaj zakon, govorimo o takozvanoj 13. mirovini, a zapravo je riječ o godišnjem dodatku, istaknuo je Piletić.
Do kraja mandata rast prosječne mirovine za 175 eura
Podsjetio je da je Vlada pratila sve umirovljenike kroz krizna vremena i pojačanu stopu inflacije s 10 paketa jednokratne pomoći.
– Posljednji je bio u prosincu prošle godine kada je vlada našim svim umirovljenicima isplatila onaj božićni dodatak. Sveukupno kroz ovih 10 paketa preko 700 milijuna eura. I sada želimo uvesti da taj jedan konstantni dodatak bude zapravo pravo, a ne odluka Vlade na način da i to utječe na prosječno povećanje mirovina, dodao je ministar mirovinskog sustava.
Strateški cilj je do kraja mandata ove Vlade sa sadašnjih 625 eura prosječne sveukupne mirovine, ističe Piletić, doći do minimalno 800 eura. Time bi, kaže, ukupni udio mirovine u prosječnoj plaći došao na 50 posto. Ministar se uvodno osvrnuo na inflaciju, zbog koje je i nastao niz mjera prema najugroženijim skupinama, posebice umirovljenicima.
– U 2022. godini imali smo 10,7 % inflacije te smo došli na prošlu godinu nešto manje od 3 %. Iako veseli ovaj podatak da je u veljači inflacija usporila u odnosu na siječanj, to još uvijek smatramo da nije dovoljno. Naš makroekonomski cilj za ovu godinu je značajnije manja stopa inflacije od onih 2,9 % u 2024. godini. Naravno, kad to komentiramo, mi smo i među EU članicama zemlja koja ima već 15. kvartala uzastopno rast BDP-a, a u zadnje dvije, tri godine mi smo i rekorderi po rastu BDP-a, istaknuo je ministar Marin Piletić.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
