PEPP krenuo u Hrvatskoj: Europske mirovine odsad su dostupne svim građanima, jamče se veći prinosi
Danas je službeno predstavljen paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). Ovo je svojevrsna konkurencija dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kojima štedi oko 420.000 građana. Osim Slovačke, Hrvatska je jedina zemlja u kojoj je PEPP dostupan građanima zahvaljujući ovlaštenom ponuđaču, investicijskom društvu Finax. Vodstvo Finaxa, ali i ekonomistkinja Vedrana Pribičević i matematičar Toni Milun uvjeravaju da će ulaganja mirovinske štednje biti transparentna, a prinosi veći nego u trećem stupu.
Predstavljanje PEPP-a u Zagrebu | Foto: PR
Nakon što je država 1. siječnja zakonski definirala novi oblik mirovinske štednje, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao prvog ponuditelja ovlastila slovačko investicijsko društvo Finax, danas je i službeno predstavljen paneuropski osobni mirovinski proizvod, odnosno europska mirovina ili još kraće – PEPP.
Koliko je stvar nova govori činjenica kako je Finax prvo društvo koje nudi PEPP u Europskoj uniji. Konkretnije, u rujnu su započeli s nuđenjem svog modela mirovinske štednje u Slovačkoj, a u Hrvatskoj to čine tek od danas, iako su već dobili 1.500 klijenata. Neke od prednosti PEPP-a, a o kojima smo već ranije pisali, su prenosivost, stabilnost i transparentnost.
– Glavne prednosti PEPP-a su prenosivost, ali i to što je maksimalna naknada ograničena na jedan posto. Zakonodavstvo je jedinstveno, što je dobro pogotovo u šumi propisa jer prenosite mirovinu iz zemlje u zemlju, što je svakako benefit. S vremenom će se to još više unificirati, jer lokalne vlasti donose zakone u smislu PEPP-a. Transparentnost je još jedna od stvari koje moram naglasiti.
Ako gledamo fondove trećeg stupa, transparentnost im nije najveća prednost. Klijenti i štediše teže tome da ulože tamo gdje je jeftinije, tako da mislim da će EU pomoći da konkurencija sruši trenutne cijene naknada i time oslobodi još više prostora za ulaganja. Uz to, naknade su oslobođene plaćanja poreza, pa je PEPP s te strane jednak trećem stupu. Mi smo se odlučili ponuditi jedinstvenu europsku mirovinu jer smo bili svjesni da trenutne mirovinske sheme ne zadovoljavaju klijente te da štediše žele nešto novo, drugačije i pristupačnije. Na kraju krajeva, svjesni su da danas postoji puno boljih mogućnosti, puno više diverzificiranih ulaganja koja mogu dobiti na jeftin i lagan način, objasnila je menadžerica Finaxa za Hrvatsku, Tamara Vrhovec Sekáč.
Automatizirani proces
Cijeli proces prijave na PEPP, uplata i praćenja ulaganja je automatiziran. Svodi se na mobilnu aplikaciju na kojoj je za prijavu dovoljno izdvojiti 10 minuta. Uz to, minimalni ulog je 10 eura, s time da se ne treba uplaćivati svakog mjeseca. No, Finax će svakog tjedna nuditi klijentima pregled ulaganja. Stoga je prilagođen prvenstveno mladima, ali ne nužno samo njima.
– PEPP je namijenjen prvenstveno svakom koga zanima sve o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i tko želi što jeftinije ulagati. Primarno su to zaposlenici multinacionalnih kompanija koji se često sele iz jedne u drugu državu, strani zaposlenici koji dolaze u Hrvatsku, poduzećima koja vode računa o mirovinama svojih zaposlenika i žele zadržati svoju radnu snagu i naravno, mladim ljudima s visokom mobilnošću, poručila je Vrhovec Sekáč.
Dva modela štednje
Finax će na hrvatskom tržištu pružati dva modela PEPP-a. Prvi se oslanja na isključivo ulaganje u ETF-ove, odnosno fondove čijim se dionicama trguje na burzi. Pritom se biraju dionice koje su zaštićene od inflatornih rizika. Drugi model se oslanja na 80-postotno ulaganje u dionice te 20-postotno u obveznice, s time da, za razliku od dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup), to nije ograničeno na Hrvatsku. Pred kraj radnog vijeka, odnosno netom prije odlaska u mirovinu, omjer ulaganja u dionice i obveznice bit će 60:40.
Finax je zasad jedini ponuditelj PEPP-a u cijeloj Europi. Razlog tomu je i iznimno striktna regulativa kojoj je cilj da ulozi u mirovinsku štednju ne propadnu kao u svakog krizi, kao što se to dogodilo lani u domaćim mirovinskim fondovima, o čemu smo već pisali. Istaknuto je kako je Finax morao dokazati da će 80 posto njihovog portfelja moći anulirati inflaciju dugoročno.
– Tvrtka na tržištu postoji pet godina i ovaj naš proizvod koristimo u drugim tipovima investiranja i ondje nam je donio prinose od 6,1 posto po godini, što uključuje i covid-krizu i energetsku krizu. Prosječni proizvod trećeg stupa je dao 1,6 posto prinosa po godini u Hrvatskoj, započeo je usporedbu PEPP-a i trećeg stupa osnivač Finaxa, Juraj Hrbatý.
Direktna konkurencija trećem stupu
Naime, PEPP je direktna konkurencija domaćim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, i to, čini se, opasna konkurencija. Osim nekih dodatnih mogućnost koje treći stup ne nudi, PEPP prema projekcijama puno brže raste, odnosno ostvaruje veće prinose.
– Kad smo započinjali analizu, uspoređivali smo koliko su dobrovoljni mirovinski fondovi uprihodili u posljednjih 10 godina. Čini mi se da je to bilo 3,4 posto. Naš proizvod u zadnjih 10 godina, jer isti model koristimo i u redovitom ulaganju, ostvario je 9,7 posto prinosa. To je velika razlika u malom razdoblju. Više od šest posto čini razliku koja bi se u 20, 30 ili 40 godina mogla udvostručiti ili čak utrostručiti, rekao je Hrbatý.
Jedan od prvih članova PEPP-a, poznati matematičar i predavač Toni Milun objasnio je koliko su mirovine niske. Uz prosječnu neto plaću za siječanj od 1.094 eura te medijalnu od 930 eura, strašan je podatak da je prosječna starosna mirovina za ljude koji su se umirovili ove godine svega 411,33 eura. Stoga je zaključio da će sadašnji radnici imati tešku starost ako se ne pobrinu sami za sebe.
– Napravit ću kalkulator čisto da osoba može vidjeti, kakav bi rezultat bio u zadnjih 10 godina od ulaganja u Finaxov PEPP i u dobrovoljne mirovinske fondove. Tako će svatko moći vidjeti koliki je gdje bio prinos i uz državne poticaje pa da se usporedi kolika bi bila mirovina u oba slučaja. Ja smatram u principu da je i dobrovoljna mirovinska štednja dobra, nisam rekao da je loša. Samo ću napraviti kalkulator da će svatko moći vidjeti je li bolji PEPP ili dobrovoljna mirovinska štednja. Možda je štednja bolja, ali smatram da je potrebno nešto ulagati, rekao je Milun.
‘Gdje je novac?’
Još jedna klijentica Finaxa, inače profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i predsjednica Udruge obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Vedrana Pribičević naglasila je da ljudi ne štede za mirovinu zbog nepovjerenja. Istaknula je da joj se građani često obraćaju s pitanjem – gdje je novac?
– Smatram da je to zbog toga što je već obvezni mirovinski sustav, odnosno njegova ideja jest da je on koncentriran na Hrvatsku. Rekla bih da je to politički proizvod i da je ideja bila zašto naše novce dati tamo nekima izvan Hrvatske da oni to ulažu u inozemstvu? Problem je u tome što je Hrvatska jako mala zemlja. Nadam se da će se i druge tvrtke pridružiti ovom “pokretu”. Zašto “pokretu”? Mogu vam reći zašto ljudi ne investiraju u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Često dobivamo mailom upite, a zajednički im je nazivnik pitanje – gdje je novac? Velikom dijelu ljudi smeta netransparentnost koja je posljedica regulacije, ali i toga što su zapravo regulatorni pragovi ulaska u industriju visoki. Generacija Z i milenijalci ne vole stvari koje su nepravedne. Jako ih smeta kad se osjećaju da ih netko vara, da im uzima nešto i mislim da je dobar način da dobijete njihovo povjerenje da inzistirate na transparentnosti, rekla je Pribičević i dodala da se nada da će aktiviranje Finaxa potaknuti konkurenciju.
Upravo to bi, smatraju svi, trebalo potaknuti i mirovinske fondove da se promijene. Iako je krajem prošle godine bilo najava o promjeni regulative, to se dosad još nije dogodilo. S druge strane trebalo bi potaknuti građane na štednju za budućnost. Ranije smo već spomenuli da građani mogu otvoriti račun i za svoju djecu, a ponovit ćemo kako je dovoljno uložiti 10 eura i to ne svakog mjeseca.
– Perspektiva buduće mirovine za mlade ljude nije sjajna i da investicije na dugi rok čine čuda. Ne možemo im tupiti da malo zarađuju, već ih educirati da ako mogu, izdvoje tih 10 eura, da ih na dugi rok mogu oploditi i time nešto postići, zaključila je Tamara Vrhovec Sekáč.
