Paket mjera nije dovoljan: Umirovljeničke udruge imaju tri velika zahtjeva za Vladu
Ministar Marin Piletić je pohvalio novi paket pomoći koji uključuje i brojne mjere koje se mogu primijeniti na umirovljenike, ali i dodatak za sve s mirovinama do 610 eura. Nabrojio je i sve ispunjene umirovljeničke zahtjeve, kritiziravši pritom stav Sindikata umirovljenika Hrvatske da se time ne rješava financijski položaj umirovljenika. Podsjetimo, umirovljeničke udruge imaju još tri velika zahtjeva: podizanje mirovine za 10 posto, usklađivanje po 100-postotnom indeksu rasta cijena ili plaća te ukidanje penalizacije.
Umirovljenici se druže | foto: Andrea Piacquadio, Pexels
Nakon što je Vlada donijela novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u kojem će po peti put podijeliti dodatak umirovljenicima, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić u Dnevniku HRT-a komentirao je mjere i naglasio da je poruka da “svi oni koji su u potrebi, u riziku od siromaštva znaju da ih država nije zaboravila.”
Istaknuo je kako su od 1. siječnja povećane obiteljske mirovine za 10 posto te je omogućeno primanje dijela obiteljske uz vlastitu mirovinu. Uz to, treba dodati kako su najniže mirovine povećane za tri posto, ukidaju se krizne mjere iz 2010. godine koje uključuju smanjenje povlaštenih mirovina iznad 3.500 kuna za 10 posto te dodatni zdravstveni doprinos od tri posto, a vraćen je i koeficijent za određivanje doprinosa slobodnim umjetnicima, o čemu možete čitati ovdje.
Iako je time lista zahtjeva umirovljeničkih udruga sve manja, ostala su još tri neispunjene stavke koje se ujedno tiču i najvećeg broja umirovljenika. Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske ocijenili su da paketom mjera Vlada ne rješava financijski položaj umirovljenika na sustavan način. Stoga su zatražili povećanje mirovina od 10 posto, drugačiji model njihova usklađivanja, ali i ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu.
– Ako tako komentiraju, to je odmak od retorike koju su imali jučer na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća kada su pružili podršku ovim mjerama, ustvrdio je Piletić i ponovio da Vlada pomaže umirovljenicima paketima mjera i izmjenama zakona.
Potrebno još mjera
Istaknuo je da su nedavnim promjenama povećani mirovinski prihodi za otprilike pola milijuna umirovljenika. No, njih je nešto više od 1,1 milijuna, a Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske uz ove promjene već dugi niz godina smatraju da su sadašnji umirovljenici zapravo zakinuti.
Naime, izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 1999. godine, uvedena je aktualna vrijednost mirovine te njihovo usklađivanje prema omjeru stope rasta plaća i inflacije. Iz SUH-a smatraju, a statistike HZMO-a to i potvrđuju, da su onima koji su u mirovinu otišli nakon 1. siječnja 1999. mirovine – manje.
Ukidanje penalizacije
Zahtijevaju i ukidanje penalizacije, koja trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina. No, problem je u tome što je penalizacija trajna, odnosno ne ukida se kad prijevremeni umirovljenici napune 65 godina, što je dob za redoviti odlazak u mirovinu.
Novinarka Večernjeg lista, Ljubica Gatarić podsjeća da je od Hrvatske samostalnosti odluka o penalizaciji promijenjena šest puta, uvijek s različitim postocima oduzimanja mirovine. Napominje da je u Hrvatskoj trenutno 207.192 prijevremenih umirovljenika i to bez branitelja i ostalih skupina po posebnim propisima. Oni čine ukupno 18,29 posto umirovljeničkog korpusa, a broj im se u proteklom desetljeću udvostručio.
Zanimljivo, prijevremeni su umirovljenici u prosjeku ostvarili 36 godina i 22 dana staža, dok su oni koji su otišli u redovitu starosnu mirovinu skupili 31 godinu, osam mjeseci i 29 dana staža. Ukupni prosjek staža primatelja mirovina određenih po Zakonu o mirovinskom osiguranju je 31 godina, mjesec i dva dana. Oni koji su u prijevremenu mirovinu otišli u siječnju, imali su u prosjeku 37 godina dva mjeseca i osam dana, dok su oni s redovitom starosnom skupili 28 godina, devet mjeseci i 19 dana.
Promjena formule usklađivanja
Posljednji veći zahtjev umirovljeničkih udruga je promjena formule usklađivanja. Podsjetimo, HZMO je ranije objavio kako će usklađivanje mirovina iznositi 5,37 posto. Taj je postotak, pojednostavljeno, dobiven zbrojem omjera stope rasta inflacije i stope rasta bruto plaće u prethodnom polugodištu. Umirovljeničke udruge smatraju da bi umirovljenici usklađivanjem dobili više da se uzima naprosto veća stopa rasta u stopostotnom iznosu.
Saborski zastupnik Silvano Hrelja podupire ukidanje penalizacije ili njeno zadržavanje do 70. godine života. No, što se tiče usklađivanja po stopostotnom iznosu, kaže da taj model nema nijedna država u svijetu te da “Hrvatska po tom pitanju ne bi trebala biti čudnovati kljunaš, iako to jest u mnogim drugim stvarima.”
