Ovo su mirovinski giganti: Raspolažu novcem kojeg ne možemo ni zamisliti, ali su i suočeni s problemima
Dok naši mirovinski fondovi raspolažu sa 140 milijardi kuna, najveći fondovi na svijetu svoju imovinu mjere u bilijunima dolara. No, i oni su skloni gubljenju prinosa zbog financijske krize, a izazovi pred njima su sve brojniji.
Foto: Pixabay
Domaći obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi upravljaju s ukupno oko 140 milijardi kuna, odnosno 18,5 milijuna eura, odnsono malo više od 19 milijardi dolara. Bez obzira na to što nam onih pet do šest milijardi kuna koje su izgubili ove godine djeluje puno, to je ništa u usporedbi s najvećim mirovinskim fondovima na svijetu. Krajem prošle godine, prema studiji Thinking Ahead Institutea, 100 najvećih mirovinskih fondova na svijetu upravljalo je s ukupno više od 17 bilijuna dolara.
Azijci i Norvežani u vrhu
Najveći je fond uvjerljivo japanski Government Pension Investment Fund s 1,7 bilijuna dolara imovine. S obzirom na veličini u fokusu je financijskih krugova, a poseban je interes izazvao prije nekoliko godina kad je počeo ulagati u startupe.
Drugi na ljestvici je norveški Statens pensjonsfond, s 1,4 bilijuna dolara imovine, što je više od ukupne imovine 10 najbogatijih ljudi na svijetu. Sastoji se od dva različita fonda u vlasništvu norveške vlade. Jedan je tzv. Naftni fond, u kojem se investira višak prihoda od energenata, dok je drugi, Državni fond Norveške, usmjeren na tradicionalna ulaganja na domaćem i međunarodnom tržištu.
Treći na ljestvici je južnokorejski National Pension s imovinom od 798 milijardi dolara, četvrti američki Federal Retirement Thrift sa 774,2 milijarde dolara, a peti je nizozemski fond ABP sa 630,4 milijarde dolara. Zanimljivo, među 100 najvećih mirovinskih fondova je čak 47 iz Sjedinjenih Američkih Država.
Sve veći rizici
U studiji se navodi da se mirovinski fondovi suočavaju sa sve većim izazovima. Jasno, geopolitičke tenzije, poput rata u Ukrajini, uvijek stvaraju nestabilnost, a poklapanje visoke inflacije i niskih kamatnih stopa utječu na povrat novca. Starenje stanovništva, s druge strane, znače više isplata mirovina, a manje uplata doprinosa u fondove.
Stoga fondovi nastoje diverzificirati svoja ulaganja i pokušati oploditi kapital ondje gdje dosad nisu. Izmjenama triju zakona, obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi će moći, između ostalog, ulagati i u poslovne nekretnine.
Već smo spomenuli da su domaći fondovi izgubili između pet ili šest milijardi kuna ove godine, upravo zbog previranja na financijskim tržištima. No, to nije ništa u usporedbi s kanadskim fondom Ontario Teachers’ Pension Plan, koji je uložio 95 milijuna dolara u mjenjačnicu kriptovaluta FTX, koja je nedavno bankrotirala. No, to ulaganje je činilo svega 0,05 posto imovine tog fonda koja ukupno iznosi 191,1 milijardu dolara. No, jasno je da je svako ulaganje sa sobom nosi rizike.
