Ovo su dvije najveće promjene u mirovinskom sustavu od 1. siječnja 2024.
Nacionalna mirovina iznosi po novom 150 eura, a pravo na nju imaju pravo svi oni čiji cenzus po članu kućanstva ne prelazi 300 eura. Mirovine iz drugog stupa narasle su za sve sadašnje korisnike iz drugog mirovinskog stupa, a rast će i za sve one buduće. Prilikom umirovljenja sada se može odmah dobiti čak petina mirovinske štednje. Mirovine rastu i braniteljima, a neke mirovinske pogodnosti još čekaju zakonsku proceduru.
Novčanice eura | Foto: mirovina.hr
Nova godina donosi i brojne promjene u mirovinskom sustavu, što za neke znači i veće mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Najvažnije među njima tiču se nacionalne naknade za starije osobe te izmjena u drugom mirovinskom stupu. Osim toga, umirovljenike čekaju još tri obećane promjene u 2024. godini, ali njih Vlada tek treba zakonski regulirati.
Nova formula, staž za majke i 13. mirovina na čekanju
Sa Sindikatom i Maticom umirovljenika dogovorena je povoljnija formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema indeksu rasta cijena i plaća, umjesto dosadašnjih 70:30, u korist povoljnijeg faktora. Isto se treba tek dogoditi i s obećanom 13. mirovinom koja će se isplaćivati u obliku trajnog dodatka te dodatnim stažem za majke od 12 mjeseci po djetetu umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Loša strana ove godine je da žene od 1. siječnja u starosnu mirovinu mogu ići tri mjeseca starije, odnosno tek kada napune 63 godine i šest mjeseci, o čemu više možete pročitati ovdje.
Nacionalna mirovina od 150 eura
Od 1. siječnja osobe starije od 65 godina koje nisu skupile minimalnih 15 godina radnog staža mogu po povoljnijim uvjetima ostvariti takozvanu nacionalnu mirovinu. Nacionalna naknada za starije osobe po novom iznosi 150 eura umjesto dosadašnjih 120. Ono što je puno važnije je cenzus koji je porastao sa 120 na 300 eura po članu kućanstva.
To znači da ako, primjerice, supružnik ima 300 eura mirovine, a žena nema prihoda, ona će moći postati korisnica nacionalne naknade. Više se kao uvjet ne traži 20 godina prebivališta u Hrvatskoj, nego deset, a naknada će se moći primati i putem pošte. Kao i dosad, ako se nekomu to isplati, moći će umjesto mirovine ili socijalne pomoći uzeti nacionalnu naknadu za starije osobe.
Najniža starosna mirovina za minimalnih 15 godina radnog staža trenutno iznosi 181 eura, dakle samo 31 euro više od nacionalne naknade za starije osobe. Međutim, ne bi bilo apsolutno pravedno tako promatrati, jer svrha je upravo da se starije osobe zaštite od siromaštva u starosti, premda nisu bile u svijetu rada, o čemu smo pisali ovdje.
Rast mirovina i isplata iz drugog mirovinskog stupa
Za oko 15.000 sadašnjih umirovljenika i za sve buduće umirovljenike iz oba mirovinska stupa mirovina je porasla od 1. siječnja. Rezultat je to zakonskih izmjena u drugom stupu, a prema kojima dodatak na osnovnu mirovinu sada iznosi 27 posto umjesto 20,24 posto. Umirovljenici prilikom odabira dvostupne mirovine sada mogu jednokratno povući čak petinu svoje ukupne mirovinske štednje, odnosno 20 posto umjesto dosadašnjih 15. Prema najnovijim podacima Regosa, jednokratna isplata dijela mirovine u prosjeku iznosi oko 5.000 eura, a koriste je gotovo svi oni umirovljenici koji ispunjavaju uvjete.
Od Nove godine ukinuta su sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje Vlade, a rastu i mirovine branitelja i pripadnika HVO-a. Tako se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima povećava se osnovica za određivanje osobne invalidnine i drugih braniteljskih prava. Braniteljima se širi mogućnost rada uz mirovinu, a udovice umrlih hrvatskih branitelja moći će ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina, bez obzira na dob u trenutku njegove smrti.
