Milijarde se slijevaju, a kasa prazna: Ovako izgledaju prihodi i rashodi HZMO-a za mirovine
Za mirovine se svake godine izdvaja sve više novca, ukupno preko 40 milijardi kuna. No, dobar dio toga ne dolazi iz mirovinskih doprinosa, a kad se zbroje svi prihodi i rashodi HZMO-a, u njihovoj blagajni rijetko kad ostane koja kuna.
Novac foto: Marko Matijević | mirovina.hr
Kada je Ured za sprječavanje pranja novca na računu 75-godišnjeg umirovljenika Dane Škugora pronašao 482.091.622,47 kuna, što je samo dio zarade od preprodaje plina INA-e koju mu je proslijedio njegov sin, izračunali smo kako je to ukupno 158.020 prosječnih mirovina za srpanj i 13,04 posto ukupnih troškova HZMO-a za isplatu mirovina u lipnju. Ako je gotovo pola milijarde kuna svega 13 posto rashoda za mirovine u jednom mjesecu, onda se postavlja pitanje koliko se izdvaja za mirovine u jednoj godini?
Odgovor pružaju statistički podaci, ali i Financijski planovi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. No, i to je, iako se radi o desecima milijardi kuna, samo jedan dio, jer statističkim su pokazateljima obuhvaćene samo mirovine iz prvog stupa, odnosno fonda međugeneracijske solidarnosti i “povlaštene” mirovine, ali ne i izdaci za mirovine iz obveznog drugog i dobrovoljnog trećeg stupa.
Mirovine mjerene u milijardama kuna
HZMO navodi da je u prvih šest mjeseci ove godine, prema preliminarnim podacima, za mirovine izdvojio 22.570.743.720 kuna. To je gotovo milijardu kuna više nego što je izdvojeno u prvih šest mjeseci prošle godine. Inače, gledajući podatke za cijelu godinu, vidljivo je kako se za mirovine svake godine izdvaja sve više. Tako je 2018. iz prvog stupa za mirovine otišlo 39.246.616.378 kuna, a 2021. čak 43.499.471.059 kuna. Planirani rashodi HZMO-a za mirovine u ovoj godini iznose 43.783.593.569 kuna.
Iznosi izdvojeni za mirovine od 2018. do 2022. | Foto: Statističke informacije HZMO, br.6, 2022.
Povećanje davanja za mirovine uvjetovano je samim brojem umirovljenika, a trenutačno je omjer radnika i umirovljenika 1:1,33. Uz to, usklađivanja koja se vrše dvaput godišnje podižu mirovinske izdatke, što će posebno biti vidljivo krajem ove godine zbog dosad rekordnog usklađivanja od 6,18 posto. U mirovinske izdatke još spadaju i razni dodaci, poput energetskog ili covid-dodatka, koji su postali uobičajeni u proteklih nekoliko godina.
Zanimljivo je vidjeti i Financijske planove HZMO-a od 2018. na ovamo, jer oni nude pregled izdataka po vrstama mirovine. Jasno, najviše odlazi na mirovine definirane Zakonom o mirovinskom osiguranju. U 2022. se za njih planira izdvojiti 38.275.498.569 kuna, u 2021. je izdvojeno 36.762.250.000 kuna, dok je recimo u 2018. utrošeno 33.053.600.000 kuna.
Istovremeno, rasla su i izdvajanja za mirovine po posebnim propisima. U 2022. se za njih planira utrošiti 6.502.800.000 kuna. Lani je utrošeno 6.291.760.000 kuna, a 2018. 5.776.070.000 kuna. U mirovinske izdatke spadaju još i isplate dugovanja za dokupljene mirovine i pripadnike HVO-a te preuzete obveze umirovljeničkog fonda.
Uplate doprinosa manje od isplata za mirovine
S druge strane, kad se već bavimo brojkama, vrijedi pogledati i koliko je HZMO uprihodio od uplate mirovinskog doprinosa u fond međugeneracijske solidarnosti. Iako je to također formalno uplata u državni proračun, koja se kasnije prihvaćanjem Financijskog plana u Saboru vraća HZMO-u.
Ove godine se planira uprihoditi 27.971.553.335 kuna. To je 10.303.945.214 kuna manje nego što će se izdvojiti samo za mirovine prema ZOMO-u. Lani je ta razlika iznosila 11.964.889.248 kuna, dok je 2018. razlika između isplaćenih mirovina po općim propisima i prikupljenih doprinosa bila 11.133.074.033 kuna.
Planirani rashodi za mirovine zajedno s planiranim i ostvarenim prihodima (2018.-2022.). | Mirovina.hr
Uspoređujući dvije tablice, odnosno utrošene iznose za mirovine i planirane rashode u proteklih pet godina, vidljivo je da se ponekad za mirovine utroši više, a ponekad manje novca od planiranog. Također je vidljivo da HZMO ubire više novca od mirovinskih doprinosa od planiranog, ali da su mu istovremeno ukupni prihodi manji od planiranih. Ta se razlika nadoknađuje iz državnog proračuna, europskih fondova i drugih izvora financiranja.
Tu dolazimo do priče o neodrživosti mirovinskog sustava koju ponavljaju pojedini stručnjaci. Istini za volju, treba reći da HZMO ima i druge prihode, ali ih i troši na druge stvari, prije svega na vlastite rashode, ali i na isplatu dječjih doplataka i nacionalnih naknada za starije osobe. Kad se zbroje svi prihodi i od njih oduzmu sva davanja, u blagajni HZMO-a rijetko kad ostane koja kuna.
