Ovako bi ubuduće trebale biti isplaćivane nacionalne naknade: Javno savjetovanje gotovo, komentari odbijeni
Izmjene i dopune Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe prošle su javno savjetovanje. Ako ne bude amandmana u Saboru, u istom bi obliku trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine, jer su svi prijedlozi u savjetovanju odbijeni. Predviđeno je podizanje naknade na 150 eura te imovinskog cenzusa na 300 eura po članu kućanstva. Uz to, omogućena je dostava poštom, a uvjet neprekidnog prebivališta je smanjen s 20 na 10 godina.
Euro | Foto: mirovina.hr
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike još je potkraj svibnja pustilo u javno savjetovanje nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Riječ je o naknadi koja se isplaćuje od 1. siječnja 2021. godine osobama starijima od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, najčešće zbog manjka staža.
Iako je ranija procjena Ministarstva bila da će ovu mjeru koristiti više od 21.000 ljudi, naknada je isplaćena danas na račune svega 6.786 osoba. Glavni razlog su strogi kriteriji koje bi osobe trebale ispuniti kako bi ostvarile pravo na naknadu. Osnovni uvjet je prebivalište unutar granica Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva. Drugi kriteriji odnose se na prihode, koji ne smiju biti veći od iznosa naknade (120,71 euro) te korištenje mjera iz sustava socijalne skrbi, ali i sklapanje ugovora o uzdržavanju.
Treba dodati kako se naknada isplaćuje isključivo putem bankovnih računa, tako da su oni u ruralnim sredinama koji nemaju bankovne račune, a daleko su od banke ili bankomata zakinuti za tu naknadu. Država je naknadnom procjenom ustvrdila da nacionalna naknada za starije osobe nije ispunila svoju svrhu.
– Nacionalnu naknadu u 2021. godini ostvarilo je 31,35 posto korisnika u odnosu na procijenjeni broj (oko 19.700 korisnika), a u 2022. godini 34,39 posto u odnosu na procijenjeni broj (21.550 korisnika) iz čega je razvidno kako je Zakon imao utjecaj na znatno manju skupinu osoba nego je predviđeno, navode iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Olakšani kriteriji
Uz to, vrijedi dodati kako je svega 53 posto osoba koje su podnijele zahtjev za isplatu nacionalne naknade, to pravo i ostvarilo. U MROSP-u su shvatili da je iznos naknade prenizak, te se “ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba”.
S obzirom na to da je savjetovanje, kao i izvješće o prihvaćenim odnosno odbijenim komentarima dosad gotovo, jasno je kako će u saborsku proceduru kroz dva čitanja biti upućene izmjene i dopune kojima se kriterij stalnog prebivališta u Hrvatskoj snižava s 20 na 10 godina. Uz to, na zahtjev umirovljeničkih udruga bit će omogućena i dostava naknade poštom ili po opunomoćeniku.
Najbitnije od svega, iznos naknade se podiže na 150 eura, kao i prihodovni cenzus koji bi trebao iznositi 300 eura po članu kućanstva. Oni koji su pod istražnim postupkom također će imati pravo na naknadu.
Ako ne bude amandmana saborskih zastupnika, koji će o ovom prijedlogu raspravljati tijekom jeseni, čini se kako bi nove odredbe Zakona trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine u ovom obliku. Naime, MROSP je kao zakonodavac odbio jedina dva komentara koja su upućena u javnoj raspravi.
Naknada povećana, ali ne i usklađena
Iz Ureda pučke pravobraniteljice pohvalili su sve iznesene izmjene i dopune, ali smatraju da je potrebno dodatno povećati iznos naknade na visinu zajamčene minimalne naknade (socijalne pomoći), jer će, drže, starijim osobama i dalje biti isplativije primati socijalnu pomoć, a ne nacionalnu naknadu. Problematično im je i to što se naknada u 2024. godini neće usklađivati, stoga je njihov prijedlog da se ona usklađuje dvaput godišnje, zajedno s mirovinama. Upozorili su i na mogućnost da HZMO odbije zahtjev za isplatu nacionalne naknade osobama koje ne mogu dostaviti potvrdu o prebivalištu MUP-a, iako imaju druge dokaze, poput plaćenih računa ili izjava susjeda da su na adresi stanovanja provele 10 ili više godina.
Ministarstvo je odbilo njihove prijedloge navodeći da naknada ove godine neće biti usklađena jer će već izmjenama zakona biti povećana za 24,26 posto u odnosu na sadašnju svotu. Detaljno su obrazložili i zbog čega naknada nije viša.
– Predloženo je podizanje iznosa nacionalne naknade, a da se pritom na naruši pravednost mirovinskoga sustava uzimajući u obzir iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža koja od 1. siječnja 2023. iznosi 167,85 eura. Također, nacionalna naknada nije institut socijalne skrbi i ostvaruje se prema blažim uvjetima od zajamčene minimalne naknade koja se određuje od osnovice utvrđene u iznosu od 132,72 eura. Kada bi iznos nacionalne naknade bio viši od iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža to bi djelovalo destimulirajuće na ostanak u svijetu rada te bi se narušila pravednost u odnosu na mirovinski sustav. Također, način usklađivanja ne može se propisivati na način kao što se usklađuju mirovine, jer se ne radi o institutu iz mirovinskog osiguranja, obrazložili su iz MROSP-a, pritom nagašavajući da se načini utvrđivanja prebivališta uređuju drugim propisima.
Nema zabilježbi na nekretninu
Jedan je građanin zatražio ukidanje odredbe o povratu nacionalne naknade nakon smrti korisnika. Referirao se na donedavnu praksu temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, kojom se država upisivala na nekretnine primatelja socijalne pomoći, o čemu smo već pisali. To je nedavno ukinuto, a iz Ministarstva tvrde da u Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe neće ni biti propisano, osim u iznimnim slučajevima kad se utvrdi nepripadna korist stečena lažnom dokumentacijom.
– Nasljednici korisnika nacionalne naknade nemaju obvezu vraćanja isplaćenih sredstva, a predloženim izmjenama će se izričito regulirati povrat sredstava isplaćenih osobama koje su tu naknadu stekle bez pravne osnove (npr. ako je pravo na nacionalnu naknadu ostvareno na temelju neistinitih i netočnih podataka). Slijedom navedenoga, planirane izmjene neće ići u smjeru propisivanja zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama radi povrata isplaćenih iznosa nacionalne naknade od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine, pojasnili su iz Ministarstva.
