Omjer radnika i umirovljenika najveći u Istarskoj, a najmanji u Sisačko-moslavačkoj županiji, pogledajte ostale
Na jednog umirovljenika dolazi tek 1,42 radnika. Premda je taj odnos prilično slab, najveći je u posljednjih 25 godina, doduše s vrlo malenim odstupanjima. Razlike su pritom velike među županijama. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan. Otprilike polovina županija je ispod, a polovina iznad ovog prosječnog odnosa. Hrvatska je najveći omjer radnika i umirovljenika imala početkom 80-ih kada su bila čak četiri zaposlena na jednog građana u mirovini.
Foto: Unsplash | Montaža: Mirovina.hr
Omjer radnika i umirovljenika važan je ekonomski i demografski pokazatelj svake zemlje. Na jednog umirovljenika dolazi 1,42 radnika u Hrvatskoj, pokazuju posljednji statistički podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Premda je odnos onih koji uplaćuju doprinose i onih kojima se od tih sredstava isplaćuje mirovina nepovoljan, nešto je bolji nego prijašnjih godina. Na to je utjecalo više faktora, osim starenja stanovništva, u prvom redu rekordna zaposlenost uz relativno stagnirajući broj umirovljenika. U brojkama, na 1.227,691 korisnika mirovina dolazilo je u srpnju 1749,095 zaposlenih. Međutim, taj se odnos razlikuje po županijama.
U Istri dva, u Sisačko-moslavačkoj županiji jedan
Najnepovoljniji odnos radnika i umirovljenika ima Sisačko-moslavačka županija, gdje na jednog umirovljenika dolazi svega 1,04 radnika. Ostale županije s najmanjim omjerom radnika i umirovljenika su Požeško-slavonska (1,12), Karlovačka (1,15), Vukovarsko-srijemska (1,17) i Virovitičko-podravska (1,17). Bjelovarsko-bilogorska ima omjer od 1,18.
Čak dva radnika na jednog umirovljenika dolaze u Istarskoj županiji pa je to ujedno i ona s najpovoljnijim omjerom od 2,01. Odmah iza Istarske je Dubrovačko-neretvanska (1,85), Međimurska (1,72 ), Varaždinska (1,67) i Zadarska (1,65). Tu je i Splitsko-dalmatinska s odnosom radnika i umirovljenika od 1,63. Primorsko-goranska je na 1,59, a Ličko-senjska na iznenađujućih 1,51.
Ispod prosjeka od 1,42 nalazi se čak i Grad Zagreb s odnosom radnika i umirovljenika 1,34, kao i Zagrebačka županija s 1,32. Šibensko-kninska ima 1,36, Koprivničko-križevačka 1,34, Osječko-baranjska 1,32, a Krapinsko-zagorska ima 1,27 odnos radnika i umirovljenika. Brodsko-posavska je na ispodprosječnih 1,26.
Nakon Domovinskog rata uslijedio ogromni pad
Početkom 80-ih godina na jednog umirovljenika dolazila su čak četiri radnika. Omjer od 4,04 ipak nije dugo potrajao. Već 1982. pao je ispod 4, ali i tada smo imali više od tri radnika na jednog umirovljenika, što je potrajalo do 90-ih godina. Od 1991. godine stvari su krenule nizbrdo, što je bila cijena Domovinskog rata i hrvatske samostalnosti.
Dobili smo svoju državu, ali uslijedilo je poslijeratno gospodarsko urušavanje. U prvim ratnim godinama omjer je pao s tri na dva radnika na jednog umirovljenika. Već 1994. godine imali smo manje od dva radnika, kada je omjer bio 1,97 te nastavio padati u narednim godinama. Krajem 90-ih iznosio je 1,38, dakle otprilike kao i danas, a isti je trend nastavljen i 2000-ih godina.
Najlošiji odnos radnika i umirovljenika imali smo upravo kroz posljednje desetljeće, a najniži je bio 2014. godine od samo 1,14 radnika na jednog umirovljenika. Stvari su tek malo krenule nabolje posljednjih pet godina u kojih smo od omjera 1,25 došli na trenutnih 1,42. Najviše je to što smo imali u posljednjih 25 godina, točnije od 1998. godine kada je omjer bio 1,54. U svim narednim godinama bio je ispod 1,42. Ipak, treba pričekati konačni prosjek za cijelu godinu, koji je lani bio 1,35. Za iole povoljniju sliku, trebala bi doći barem dva radnika na jednog umirovljenika, što nije nemoguće ako se nastavi trend zapošljavanja stranih radnika i ako Vlada uspije u provedbi svog plana povratničke politike.
