Obiteljskih mirovina je 20.000 manje, a od lani su narasle za 137 eura
Korisnika obiteljskih mirovina manje je za oko 20.000 nego što ih je bilo lani početkom godine. Rezultat je to uvođenja isplate dijela obiteljske mirovine uz onu vlastitu. Tu opciju trenutno koristi nešto više od 108.000 umirovljenika. Same obiteljske mirovine u međuvremenu su uvećane sedam posto, uz još četiri redovna godišnja usklađivanja, što je rezultiralo povećanjem od 40 posto u manje od dvije godine. Ipak, mahom ih primaju udovice koje u starosti žive s ispodprosječnim primanjima.
Ilustracija: Rawpixel
Gotovo 158.000 umirovljenika u Hrvatskoj živi od obiteljske mirovine. One su u prosjeku niže od prosječne mirovine te iznose 483 eura, što čini tek nešto više od trećine prosječne hrvatske plaće, odnosno 36,5 posto. Ipak, ti se iznosi razlikuju ovisno o godinama radnog staža.
Obiteljske mirovine žena veće od mirovina muškaraca
Prosjek obiteljskih mirovina kreće se od 321 eura za manje od 20 godina staža pa do 913 eura za 46 i više godina staža, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Uzmemo li u obzir i isplate mirovina prema međunarodnim ugovorima, ukupno HZMO isplaćuje više od 191.000 obiteljskih mirovina uz prosječna primanja od 420 eura.
Većina korisnika obiteljske mirovine su žene, njih više od 145.000, što govori u prilog teškom materijalnom položaju starijih osoba u starosti i samoći. Obiteljske mirovine žena za oko 65 eura su veće nego mirovine muškaraca. Naime, žene imaju 92 eura manju mirovinu od muškaraca, o čemu smo pisali ovdje, što se onda osjeti i na nasljeđivanju tih primanja. Vidi se to i po stažu pa su tako prosječne obiteljske mirovine koje primaju žene od pokojnih supruga zarađene s prosjekom od 28 godina staža, a one muškaraca koji su naslijedili mirovine pokojnih supruga s manje od 24 godine staža.
Obiteljske mirovine rastu, a njihov broj se smanjuje. Pozitivna je to posljedica uvođenja novog instituta u mirovinskom sustavu, isplate dijela obiteljske mirovine. Naime, država je od siječnja 2023. godine zalaganjem nekadašnjeg saborskog zastupnika Silvana Hrelje omogućila isplatu dijela mirovine pokojnoga supružnika uz vlastitu mirovinu. Ipak, ovo vrijedi samo za korisnike starije od 65 godina, a čija mirovina nije veća od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Riječ je o gornjem limitu od 1.053,6 eura, o čemu smo više pisali ovdje. Istovremeno, sve obiteljske mirovine povećane su za 10 posto te iznose 77 posto mirovine koja se nasljeđuje. Dio obiteljske mirovine iznosi pak 27 posto, a bira se ili obiteljska ili vlastita mirovina s isplatom dijela obiteljske, ovisno što je povoljnije.
Zaštita od siromaštva u samoći i starosti
Dio obiteljske mirovine uz vlastitu dobilo je u listopadu 108.651 korisnika. Isplata u prosjeku iznosi 112 eura na osobnu mirovinu od prosječnih 541 euro. Korisnici su u prosjeku stari gotovo 78 godina pa je jasno kako je riječ o zaštitnom mehanizmu od siromaštva u starosti.
Hrvatska je krajem 2022. godine, dakle prije uvođenja ovih izmjena, imala više od 211.000 korisnika, odnosno oko 178.000 bez međunarodnih ugovora. Dakle, bilo je oko 20.000 korisnika manje nego sada. Više od polovine te razlike, kako vidimo, zadržalo je vlastitu mirovinu iz isplatu dijela supružnikove. No, i oni koji nisu dobili tu mogućnost ili nemaju svoju mirovinu ili im ova opcija pak ne bi bila povoljnija, ostvarili su veće mirovine.
Početkom 2023. godine obiteljska mirovina iznosila je svega 306 eura, odnosno 114 eura manje nego danas. Gledamo li bez isplata u inozemstvo, obiteljska je mirovina rasla s 346 na 483 eura, odnosno za 137 eura. Rezultat je to, dakle, desetpostotnog povećanja uz koja su još došla i četiri redovna usklađivanja u ovoj i prošloj godini. U konačnici to je rezultiralo rastom prosječne obiteljske mirovine za oko 40 eura u posljednjih nešto manje od dvije godine.
