Nižu se kritike porezne reforme: Mirovinski sustav je neodrživ, a mirovine postaju socijalna pomoć
Šesti krug porezne reforme naišao je na brojne kritike i prije i nakon predstavljanja. Mnogi ekonomski analitičari, sindikalisti i stručnjaci za mirovinski sustav upozorili su kako je stanje s mirovinama već sad neodrživo. Neki idu toliko daleko da smatraju kako će mirovine zbog olakšica pri uplati doprinosa u budućnosti postati neka vrsta socijalne pomoći.
Screenshot: Sabor
Vlada je u srijedu konačno predstavila novi, šesti po redu krug porezne reforme. Njime će se od 1. siječnja sljedeće godine ukinuti prirez, povećati osobni odbitak, ali i uvesti olakšice za uplatu mirovinskih doprinosa.
Iako je ranije bilo riječi kako će mirovinski doprinosi u prvom stupu biti smanjeni, država se odlučila uvesti olakšice. Tako će zaposlenici s bruto plaćom do 700 eura dobiti 300 eura olakšice, koja će postupno padati do bruto iznosa plaće od 1.300 eura. Svi s većom bruto plaćom neće imati olakšicu.
Izračun olakšice u mirovinskom sustavu | Foto: Screenshot: YouTube/Vlada RH
Ta olakšica zapravo znači da će poslodavac, primjerice zaposleniku s bruto plaćom od 700 eura uplaćivati doprinose za iznos od 400 eura, a doprinose za spomenutih 300 eura država će nadoknaditi iz proračuna. Ministar financija, Marko Primorac otkrio je i kako se procjenjuje da će godišnji izdatak iz proračuna samo za ovu mjeru iznositi oko 329 milijuna eura.
Nakon što su ovu epizodu reforme komentirali iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, ali i zastupnici Silvano Hrelja (nezavisni), Boris Lalovac (SDP) i Nenad Bakić (Možemo), čije reakcije možete pročitati ovdje, ne stišava se bura u javnosti.
Vladin ‘izum’
Kritikama zapravo podliježu sva tri elementa reforme, ponajviše ukidanje prireza. Ovakav model podizanja osobnog odbitka pri izračunu poreza na dohodak također nije naišao na odobravanje, ali mi ćemo se pozabaviti kritikama intervencije u mirovinskom sustavu.
Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper iznenađen je potezom Vlade. Smatra da je to predizborno “grebanje” po ionako niskim plaćama i mirovinama. Dodaje da nigdje u Europi nije zabilježeno da država preuzima obvezu plaćanja mirovinskih doprinosa umjesto radnika, odnosno poslodavaca.
– Ovaj “izum” Vlade je u vrijeme izuzetnog punjenja i blagostanja državnog proračuna kao rezultat visoke inflacije, nade u rekordnu turističku sezonu i priljevu EU sredstava. A što kad se inflacija ispuše i vrati u normalu i ne daj Bože neke ljetne “havarije” u ovim klimatskim promjenama? Ili kad Ursula malo zatvori EU pipu? Hoće li i onda doprinose plaćati državni proračun? Sjećamo se mirovinskih reformi kako su Vlade uvijek zahtjeve umirovljenika uvjetovale stanjem u državnoj blagajni i gospodarskim mogućnostima države. Svih ovih godina za isplatu mirovina trebalo je uz nedovoljne doprinose iz proračuna izdvojiti po 20-ak milijardi kuna (2,65 milijuna eura), što je nešto manje od 50 posto potrebnih sredstava za mirovine. Omjer zaposlenih i umirovljenika od 1,34:1 i sve veća ovisnost isplate mirovina o punjenju proračuna stvara strah kod umirovljenika od (ne)održivosti ovakvog mirovinskog sustava, upozorio je Šemper.
Pretakanje iz šupljeg u prazno
Dodao je kako je očekivao povrat poreznih olakšica ukinutih 2010. godine. Poglavito se to odnosi na odlazak u privatne medicinske ustanove te prestanak oporezivanja državnih poticajnih sredstava za štednju u trećem stupu.
– Umirovljenici ne zaboravljaju obećanje premijera Plenkovića iz 2016. o rastu udjela mirovina u prosječnoj plaći s 40 prema 60 posto, a danas smo na 36 posto. Ovo povećanje za 10, 20 ili 40 eura ne može spasiti ni značajno popraviti životni standard radnika s nižim plaćama, pa ni njihove buduće mirovine. To je politika “kratkog daha”, ustvrdio je Šemper.
Sve tri sindikalne središnjice u zajedničkom su priopćenju istaknule da su promjene u poreznom sustavu “opasne za budućnost mirovinskog sustava i razinu mirovinskih prava te s potencijalno negativnim efektima na tržište rada i cijelo gospodarstvo!”
Rast plaća sa zadiranjem u mirovinski sustav | Foto: Screenshot: YouTube/Vlada RH
– Umjesto pritiska na rast produktivnosti, odlučila se zadirati u temeljne institute socijalne države i nakon neoporezivih primitaka kojima je poslodavcima omogućila izbjegavanje povećanja bruto plaća, sada otvara dodatnu Pandorinu kutiju kroz doprinose. Pitamo se samo hoće li tu biti kraj? Umjesto podizanja osnovice na koju se primjenjuje najviša porezna stopa te još većeg primicanja proporcionalnom oporezivanju plaća (flat-rate sustavu), Hrvatska bi trebala ići u smjeru jačanja progresivnosti, odnosno vraćanja na tri ili četiri porezne stope, poručili su sindikalisti.
Profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Splitu, Željko Garača poznati je kritičar mirovinskog sustava. No, u komentaru kojeg je dao novinarki N1 Veseloj Šegvić nije se striktno doticao olakšice mirovinskih doprinosa. Pohvalio je povećanje osobnog odbitka, ali smatra da je ono trebalo biti veće.
– Ovo drugo što se događalo vezano za porez na dohodak, prirez, itd., ja bih nazvao pretakanjem iz šupljeg u prazno pri čemu se uvijek nešto prolije, objasnio je.
Mirovinski sustav neodrživ
S mirovinskim olakšicama porast će udio mirovina koje se financiraju izravno iz državnog proračuna, umjesto doprinosima, s 38,7 na 43,1 posto, ocijenio je u svojoj analizi učinaka reforme za Index Branimir Perković.
Smatra da to neće značajno utjecati na održivost mirovinskog sustava, jer je on već sad neodrživi funkcionira kao socijalna pomoć, jer se manje od dvije trećine mirovina može financirati iz doprinosa.
– Neodrživost mirovinskog modela utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, u kojem sadašnji radnici plaćaju doprinose za sadašnje umirovljenike, tema je koja zaslužuje posebnu pažnju. Ali navedena reforma neće tu činjenicu značajno pogoršati ni poboljšati. Možda je samo prvi korak prema stvarnom stanju, a to je da zbog neodrživosti trenutnog modela mirovine postaju samo još jedan oblik socijalne pomoći, zaključio je.
Rast od 17 eura
Bivši SDP-ov ministar gospodarstva Branko Grčić se u sinoćnjoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno nije složio s metodama korekcije, odnosno rasta najnižih plaća.
Utjecaj porezne reforme na državni proračun. | Foto: Vlada RH
– Mi se sad odričemo zapravo jednog dijela uplata doprinosa, koje su bile vezane za ime i prezimena, i država na sebe preuzima te uplate. Kad gledate naš mirovinski sustav, on je poprilično razoren u ovom trenutku. Mirovine su izuzetno male, svako diranje u sustav dodatno stvara određene nestabilnosti i niti ovo neće puno pomoći. Osim toga, činimo cijeli sustav oporezivanja složenijim nego što je on dosad bio. A efekt je negdje u prosjeku povećanja tih najmanjih plaća na koje se sada ne plaća porez na dohodak niti prirez, nekih 17 eura, poručio je Grčić.
Brine ga, kao i sve ostale aktere, što će se mirovine financirati još većim iznosima iz proračuna, ponajprije iz PDV-a. Pojasnio je zbog čega to smatra problematičnim.
– Prihodi od PDV-a su najizdašniji prihodi, tu nema uopće spora. Međutim, PDV u svojoj osnovi je regresivni porez. Što to znači? U većem postotku on sudjeluje u oporezivanju ljudi s manjim dohotkom. I onda što ste dobili? Na jednoj strani dobijete, na drugoj strani izgubite plaćajući taj PDV po višoj stopi. Plaće moraju biti u fokusu bilo koje vlasti i bilo kojeg poduzetnika. Zašto? Zato što mi enormno zaostajemo za Europom u svakom pogledu, a najviše kroz tržište rada. Dakle, i ne samo tržište rada jer se indirektno onda pojavljuju problemi u drugim segmentima. Niske plaće, niske mirovine, niski dohoci, ustvrdio je.
Slično tvrdi i ekonomski analitičar Luka Brkić. Ponovio je Perkovićevu tezu o mirovinama kao socijalnoj pomoći.
– Već u ovom trenutku mirovine nisu zadovoljavajuće pa ako postanu socijalna kategorija, nakon 40 odrađenih godina, tad nešto nije u redu sa sustavom. Znači, stanje je već sad neodrživo. Samo ćemo već dosadašnji omjer malo poremetiti pa ćemo uplaćivati više u mirovinski sustav nego do sada. U tom smislu se može održati postojeća stabilnost, na ovako niskoj razini. Znači, neće ga ugroziti, ali takav sustav nije dobar na duži ili srednji rok jer temeljni omjeri nisu dosegnuti, pojasnio je Brkić za N1.
Ima i bogatih umirovljenika
Osim Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, reformu je pohvalio i dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Saša Drezgić. On se komentirajući vladine mjere za N1 nije referirao na olakšice u mirovinskom sustavu, ali je iscrpno obrazlagao zašto je potrebno ukinuti prirez. Pritom je spomenuo umirovljenike u neobičnom kontekstu.
– Imamo lokalne samouprave gdje doslovno umirovljenici imaju bolje dohotke nego radno aktivno stanovništvo, a s druge strane imamo i vrlo bogate s obzirom na dohodak stanovnika. Ista porezna stopa ne odgovara svim lokalnim samoupravama. Ovo je prilika da svaka od njih definira što joj najviše odgovara, zaključio je Drezgić.
