‘Nisam od njih odustao’: Hrelja želi pomoći malobrojnoj skupini koja prima mirovine iz bivše Jugoslavije
U Hrvatskoj postoji između 20 i 30 tisuća ljudi koji su svoju mirovinu ostvarili u inozemstvu. Od HZMO-a ne primaju ni centa, iako su hrvatski državljani i imaju uredno prijavljeno prebivalište. Nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja odlučio je pomoći tim ljudima i osmisliti rješenje kojim bi dobivali barem jednokratne dodatke.
Zabrinuta starija žena | Ilustracija: Rawpixel
U Hrvatskoj postoje mnoge kategorije umirovljenika. Najbrojniji su oni koji su svoju mirovinu ostvarili po redovitim propisima. Mnogo je i onih koji pripadaju u 17 kategorija umirovljenika po posebnim propisima. Ima i onih koji žive u inozemstvu, a primaju hrvatsku mirovinu. No, također ima i onih koji žive u Hrvatskoj, ali ne dobivaju niti centa od HZMO-a, već od mirovinskih osiguranja iz inozemstva, odnosno iz regije. Kakvo je ondje stanje s mirovinama bilo početkom godine možete pročitati ovdje.
Riječ je mahom o ljudima koji su radili u nekoj od susjednih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Iako je već navršio dob za mirovinu, nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja, još je ranije najavio kako će odraditi saborski mandat do kraja, odnosno do polovice 2024. godine. Također je i najavio dvije inicijative koje će nastojati progurati u Hrvatskom saboru. Jedna se tiče upravo Hrvata koji primaju mirovinu samo iz inozemstva.
– Oni primaju taj novac koji u suštini, zbog inflacije i prebacivanja na euro, svaki mjesec manje vrijedi. To su umirovljenici bivše nam države, iz republika nastalih raspadom bivše države. Žive u Hrvatskoj, imaju prebivalište u Hrvatskoj, hrvatski su državljani, a državljanstvo obvezuje. Država je pozvana da i njima da pomoć. Potrudit ću se da država i njih obuhvati ili da se makar posebnom odlukom to napravi, poručio je Hrelja.
Dobivaju bonove iz drugih država
Ističe kako je riječ o 20 do 30 tisuća ljudi. Sjeća se 2015. godine kad su isplaćene simbolične božićnice i tom dijelu umirovljeničke populacije. Tada ih je bilo tridesetak tisuća. No, Hrelja vjeruje da je riječ uglavnom o starijim osobama, pa ih je sad vjerojatno i manje.
– Oni imaju primanja samo iz zemlje u kojoj su radili i koja ovise o njihovim invalidnim mirovinskim sustavima. Invalidnim u dijelu toga da njihovi mirovinski sustavi ponekad daju čak i novčane bonove. Konkretno, mislim na Distrikt Brčko i Republiku Srpsku, jer tu ima veliki broj ljudi, upozorio je Hrelja.
Priča nije komplicirana
Naglasio je da nije odustao od njih iako ih svi ostali izbjegavaju. Tvrdi da je najmanji problem doći do tih ljudi i dati im energetski dodatak o kojem smo nedavno pisali ili bilo koji drugi oblik pomoći.
– Mislim da ta priča nije toliko komplicirana i da nije teško skupiti podatke. Na kraju krajeva, oni bi sami došli dati podatke u službe Mirovinskog, kad bi im se reklo da će dobiti ovaj mirovinski dodatak, jer to njima znači još više nego prosjeku naših umirovljenika, rekao je Hrelja.
Objasnio je da Slovenija, primjerice, umirovljenicima koji su nekoć radili u inozemstvu daje mirovinu određenu po godinama njihova staža i pritom je ne umanjuje, niti dopušta da oni primaju iznose manje od aktualne vrijednosti mirovine, umnožene s godinama staža. Doduše, to bi se uskoro moglo promijeniti izmjenama zakona koji se tiču doprinosa za upućene radnike, o čemu smo također pisali.
