Nika istražuje: 20 važnih pitanja i odgovora o štednji za mirovinu
U sklopu financijskog opismenjavanja sadržaj omogućavaju PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fondovi
U Hrvatskoj je malo više od milijun građana u dobi između 35 i 54 godine. Premda godinama, a neki i desetljećima, uplaćuju doprinose u svoj obvezni mirovinski fond, samo manji dio njih redovito provjerava stanje na osobnom računu u fondu. Donosimo detaljan vodič o tome kako mirovinski fondovi investiraju štednju članova i što sve utječe na iznos mirovine.
1. Što moram znati prije odabira kategorije obveznog mirovinskog fonda?
Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se po ograničenjima članstva, investicijskoj strategiji, rizičnosti i ograničenjima ulaganja. Fondu kategorije A dozvoljeno je liberalnije ulaganje i mogu ga izabrati osiguranici kojima je do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ostalo deset i više godina. Fond kategorije B umjerenog je rizika i mogu ga izabrati osiguranici kojima je do starosne mirovine ostalo pet ili više godina. Fond kategorije C najmanje je rizičan i u njega se automatski premještaju osiguranici kada im je do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ostalo manje od pet godina.
2. Kako mogu provjeriti stanje osobnog računa u mirovinskom fondu?
Članovi mogu u bilo kojem trenutku provjeriti uplate i stanje osobnog računa u svojem obveznom mirovinskom fondu pozivom na besplatni infotelefon, e-mailom, na mrežnoj stranici društva za upravljanje svojeg mirovinskog fonda ili SMS porukom. Za uvid u stanje osobnog računa besplatnim infotelefonom ili na mrežnoj stranici član treba znati broj svojeg mirovinskog računa i zaporku ili PIN i OIB.
Savjetujemo redovito provjeravanje uplata i stanja osobnog računa!
3. Mogu li samostalno povećati uplate u obvezni mirovinski fond ako želim veću mirovinu?
Ne. Obvezni mirovinski doprinos od 5 posto bruto plaće, koji svaki mjesec poslodavac za zaposlenika uplaćuje u 2. stup, obvezan je i definiran Zakonom o doprinosima. Poslodavac ne može uplaćivati više niti manje od onoga što je propisano.
4. Mogu li štedjeti istovremeno u više mirovinskih fondova?
Svi zaposleni uplaćuju mirovinski doprinos od 5 posto bruto plaće u samo jedan obvezni mirovinski fond. To je obvezna mirovinska štednja na osobnom računu u 2. stupu. Ono što svi građani mogu, bez obzira na to jesu li zaposleni, školuju li se ili su u mirovini, jest uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju u 3. stupu. Za takvu štednju nema ograničenja, pa je moguće ulaganje i u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali samo se za štednju u jednom fondu mogu dobiti državni poticaji u iznosu od 15 posto uplaćene štednje u jednoj kalendarskoj godini, i to do najviše 750 kuna godišnje.
5. Je li mirovinska štednja na računu u obveznom mirovinskom fondu moja osobna imovina?
Mirovinska štednja člana obveznog mirovinskog fonda, dakle njegova ukupna kapitalizirana štednja u 2. stupu, njegova je osobna imovina.
6. Što je vrijednost obračunske jedinice?
Osobni račun svakog člana u obveznom mirovinskom fondu iskazuje se u obračunskim jedinicama. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova ukupna je vrijednost imovine fonda. Vrijednost obračunske jedinice mijenja se svakodnevno jer se mijenja vrijednost neto imovine fonda koju mirovinsko društvo investira na tržištima kapitala. Vrijednost obračunske jedinice članovi svaki dan mogu pratiti na mrežnim stranicama Regosa i svih mirovinskih društava.
7. Kako moju mirovinsku štednju investiraju mirovinski fondovi?
Zakonom su propisana ograničenja po vrstama imovine u koje obvezni mirovinski fondovi kategorije A, B ili C smiju investirati imovinu svojih članova. Riječ je o ograničenjima ulaganja u dionice, obveznice i ostalu imovinu na tržištu kapitala. Ukupnu imovinu svih članova fonda mirovinsko društvo investira na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa u korist članova fonda.
8. Kako mogu saznati u što ulaže moj mirovinski fond?
Na mrežnim stranicama svih mirovinskih društava svaki se mjesec objavljuju informacije o strukturi ulaganja te dvaput godišnje i popis svih ulaganja. Također, sva mirovinska društva do 30. travnja svake godine objavljuju informativni prospekt s informacijama o poslovanju u prethodnoj godini. Cilj je transparentnost u poslovanju te informiranje postojećih i budućih članova.
9. Postoje li kod ulaganja mirovinskih fondova zakonska ograničenja?
Zakonom je propisano u kojem omjeru mirovinska društva smiju imovinu ulagati u obveznice, dionice i ostale kategorije na tržištu kapitala. Ovisno o tim načelima ulaganja, mirovinski fondovi razvrstani su u kategorije A, B i C. Fond kategorije A najmanje 30 posto neto imovine ulaže u obveznice, a najviše 65 posto neto imovine smije uložiti u dionice. Fond kategorije B najmanje 50 posto neto imovine ulaže u obveznice, a najviše 40 posto neto imovine smije uložiti u dionice. Fondovi kategorije C ne smiju ulagati u dionice, najmanje 70 posto neto imovine moraju uložiti u obveznice, a najviše 10 posto imovine smiju uložiti u korporativne obveznice i komercijalne zapise.
10. Tko nadzire rad mirovinskih fondova?
Rad obveznih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Također, mirovinska društva svake godine obvezna su podnijeti izvještaj o radu fondova Hrvatskom saboru.
11. Utječu li kriza ili inflacija na stanje mojeg računa?
Obvezni mirovinski fondovi dugoročni su ulagači te njihova ulaganja treba promatrati na dulji rok. Ovisno o gospodarskoj situaciji i tržištima kapitala, prinos fonda u pojedinoj godini može biti pozitivan ili negativan i ti se ciklusi, u pravilu, izmjenjuju tijekom godina.
12. Uplaćuje li moj poslodavac mirovinski doprinos izravno na moj račun u obveznom mirovinskom fondu?
Poslodavci obvezne mirovinske doprinose obračunavaju po zakonom propisanoj stopi i uplaćuju na prolazni račun u Regosu. Regos s prolaznog računa uplaćene doprinose prosljeđuje na osobne račune članova obveznih mirovinskih fondova.
13. Može li se ovršiti moja mirovinska štednja u 2. stupu?
Ne može. Obvezna mirovinska štednja nalazi se na osobnom računu člana i ne može se ovršiti niti može postati dio stečajne mase fonda ili depozitara.
14. Tko je vlasnik mirovinskog fonda?
Vlasnici mirovinskog fonda su svi članovi fonda. Obveznim mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva koja investiraju imovinu članova na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa.
15. Je li mirovinska štednja u 2. stupu nasljedna?
Ako u slučaju smrti osiguranika prije ostvarivanja prava na mirovinu članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu sva kapitalizirana štednja s osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu prenosi se HZMO-u koji će odrediti obiteljsku mirovinu. Kad članovi obitelji ne ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, ukupna kapitalizirana štednja s osobnog računa postaje predmet nasljeđivanja. U slučaju smrti osiguranika 3. stupa dobrovoljna mirovinska štednja u cijelosti je nasljedna.
16. Mogu li koristiti mirovinsku štednju iz 2. stupa prije odlaska u mirovinu?
Obvezni mirovinski doprinosi koje tijekom svojeg radnog vijeka zaposlenici uplaćuju u 2. stup nalaze se na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Sredstva se ne mogu podići, nego se koriste za isplatu mirovine iz 2. stupa. Osiguranici mogu, ako ispunjavaju zakonske uvjete, nakon ostvarivanja prava na mirovinu i odabira mirovine, dobiti jednokratnu isplatu 15 posto svoje mirovinske štednje iz 2. stupa.
17. Što se događa s mojom mirovinskom štednjom ako sam na bolovanju?
I za vrijeme bolovanja bez ikakvih prekida nastavljaju se uplate obveznih mirovinskih doprinosa u 2. stup. Za vrijeme bolovanja do 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje poslodavac. Za zaposlenike koji su na bolovanju dulje od 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
18. Što se događa s mojom mirovinskom štednjom ako ostanem bez posla?
Prestankom rada po bilo kojoj osnovi osim smrti i umirovljenja ne mijenja se status člana fonda. Uplaćeni doprinosi ostaju u mirovinskom fondu i kapitaliziraju se do umirovljenja. To znači da mirovinska štednja člana odnosno svi doprinosi i ostvareni prinosi ostaju na njegovom osobnom računu, a mirovinsko društvo bez obzira što nema uplate novih doprinosa i dalje investira sav novac s osobnog računa s ciljem ostvarivanja prinosa.
19. Kako će uvođenje eura utjecati na moju štednju u 2. stupu?
S uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. uplate obveznih mirovinskih doprinosa, dakle 5 posto bruto plaće koje poslodavci svaki mjesec zaposlenicima uplaćuju na njihove osobne račune u obveznom mirovinskom fondu, bit će iskazane u eurima. Uvođenje eura neće utjecati na stanje novčane vrijednosti imovine koje članovi imaju u tom trenutku na osobnim računima u obveznim mirovinskim fondovima. Novčana vrijednost imovine na osobnom računu ovisi o vrijednosti obračunske jedinice koja će biti iskazana u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.
20. Hoću li imati neke dodatne troškove zbog uvođenja eura?
Ne. Ukupna kapitalizirana mirovinska štednja koju svi članovi imaju na osobnim računima već se od 5. rujna na svim potvrdama i izvješćima iskazuje u kunama i eurima radi lakše prilagodbe uvođenju nove valute. Članovi obveznih mirovinskih fondova u procesu uvođenja eura ne moraju dostavljati dodatne podatke niti će imati bilo kakve dodatne troškove. Također, preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade te članovi fondova neće biti u nepovoljnijem financijskom položaju nego što bi bili da euro nije uveden.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji portala mirovina.hr i PBZ CROATIA OSIGURANJE obveznih mirovinskih fondova, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
U Hrvatskoj je 1,44 milijuna građana starijih od 55 godina, a više od 568 tisuća ih je u dobi između 55 i 64 godine koji će uskoro u mirovinu. Donosimo detaljan vodič kako ostvariti svoju mirovinu iz 1. i 2. stupa.
