Nije nemoguće: Građani žele u mirovinu s 55 godina života i 36 godina staža
Hrvatski građani žele u mirovinu s 55 godina ili nakon 36 godina radnog staža, pokazuju istraživanja. Kasniju mirovinu zagovaraju uglavnom starije generacije, dok se milenijalci kao umirovljenici vide već nakon 31 godine radnog staža. Većina ispitanika ima mirovinu koja ne prelazi 50 posto njihove plaće pa smatraju da bi trebali dobivati barem 76 posto onoga što su nekad zarađivali.
Foto: Unsplash
Živimo sve dulje, radimo sve dulje, a u mirovinu idemo sve kasnije. Posebno se to odnosi na žene kojima se iz godine u godinu za po tri mjeseca pomiče dobna granica pa će tako u 2024. u starosnu mirovinu moći tek kada napune 63 i pol godine, o čemu smo pisali ovdje.
Za očekivati je da će se dob za mirovinu u budućnosti podići, no građani su jasno rekli da ne žele raditi ni do 65., a kamo li dulje. Kada je riječ o radnom stažu, smatraju da je najoptimalnije umiroviti se nakon 36 godina rada, prema ispitivanju portala Moj-posao.net.
Starije generacije zagovaraju dulji rad do mirovine
Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri (rođeni prije 1960.) koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y (rođeni između 1980. i 1995.), odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba ‘okrenuti list’ i otići u mirovinu. Rođeni od 1960. do 1980. zagovaraju 36 godina radnog staža, a rođeni nakon 1995. godine misle da trebamo raditi 35 godina.
Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) smatra da u mirovinu trebaju ići pod istim uvjetima. Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni. Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.
Zanimljivo je da čak dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini, kada bi imali financijske uvjete za to. Veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.
Optimalna mirovina treba iznositi više od 76 posto plaće
Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena.
Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće, pokazuje anketa koju je proveo portal Moj-posao.net.
S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.
Čak 72 posto građana zagovara mirovinu s 55 godina
Istraživanje o životnoj dobi za umirovljenje provela je i Nova TV prema kojoj mirovinu s 55 godina zagovara najviše ispitanih, čak 72 posto. Da je idealna dob 60 godina misli 23 posto ispitanih, svega četiri posto je za mirovinu sa 67, a samo dva posto smatra da je optimalna dob za odlazak u mirovinu sadašnjih 65 godina, piše dnevnik.hr.
Nas zanima što misle umirovljenici, a svoj odgovor možete dati u anketi ispod teksta.
