Nestić: ‘Ne treba uvoditi 13. mirovinu, bolje je drugačije uložiti novac’
Problem niskih mirovina neće se moći riješiti još jednom isplatom u godini, drži ekonomski analitičar Danijel Nestić. On smatra da je umjesto 13. mirovine potrebno dodatni novac usmjeriti u jačanje slabih točaka mirovinskog sustava i povećanje mirovina.
Dr. sc. Danijel Nestić o mirovinskom sustavu i najavljenoj reformi | Izvor: N1
Raste nezadovoljstvo među starijim građanima zbog niskih mirovina. Razni akteri postavili su niz zahtjeva, a među njima je i uvođenje 13. mirovine kojom bi se ublažio život umirovljenika tijekom inflacije, čime bi se podigla njihova kupovna moć, ali i udio mirovina u plaći.
Vlada ozbiljno razmatra tu opciju, kako smo ranije doznali, isplata bi mogla krenuti prije izbora koji će se održati u prvoj polovici sljedeće godine. Iako je u javnosti dosta pobornika ove mjere, među kritičarima je i analitičar Ekonomskog instituta u Zagrebu, Danijel Nestić, koji za Nacional tvrdi kako 13. mirovina nije najbolje rješenje za izvlačenje umirovljenika iz siromaštva.
– Za sada još nije obznanjeno na koji bi se točno način 13. mirovina trebala isplaćivati i u kojim iznosima, zato je i teško reći koliko će ona pomoći umirovljenicima. Ako bi to bilo ono što sam naziv sugerira, da umirovljenici naprosto dobiju još jednu svoju mirovinu, bilo jednokratno, bilo u dvije ili tri rate i da to bude definirano kao trajno pravo, onda na to možemo gledati kao na povećanje mirovine za 8,3 posto. Možda će netko reći da to nije puno, no svakako nije niti malo. A s obzirom na broj umirovljenika, radi se vrlo visokom izdatku za državni proračun. Taj se iznos treba financirati iz drugih proračunskih izvora jer uplaćeni mirovinski doprinosi niti do sada nisu bili dovoljni za pokrivanje svih izdataka za mirovine, upozorio je Nestić.
Dodao je kako se možda ni neće ići u tom pravcu, već da bi se iznos 13. mirovine mogao određivati po nekom drugom ključu, primjerice da svi dobiju jednak iznos ili da se uvedu platni razredi, kao kod isplate jednokratnog dodatka. No, koji god model bude odabran, Nestić kaže da ne treba uvoditi 13. mirovinu, već je svrsishodnije dodatni novac za mirovine iskoristiti u već postojećem modelu isplate mirovina, uz ciljano popravljanje slabih točaka unutar mirovinskog sustava.
Dobar sustav usklađivanja
Uz to, pohvalio je sadašnji sustav usklađivanja mirovina, čime je ujedno odgovorio kritičarima koji tvrde da zbog njega mirovine nisu pratile rast cijena zbog čega je standard umirovljenika pao, a siromaštvo se povećalo. Podsjetimo, ranije je saborski zastupnik Silvano Hrelja poručio da imamo najpovoljniju formulu usklađivanja u Europi.
– Podaci pokazuju da je razina potrošačkih cijena u srpnju 2023. bila 22,2 posto veća od prosjeka u prvom polugodištu 2021. Sa zadnjim usklađivanjem mirovina, koje su se primijenile na mirovine za srpanj ove godine, ukupan rast mirovina u odnosu na prvo polugodište 2021. godine iznosit će 27,1 posto. Temeljem sadašnjih pravila usklađivanja, mirovine su povećane više nego što je iznosio rast cijena. Upravo u zadnjem slučaju usklađivanja temeljem kretanja u prvom polugodištu imamo rast mirovina od 8,42 posto, a rast cijena u prvom polugodištu je iznosio 3,1 posto. Usklađivanje veće od inflacije je i očekivano uz sadašnju formulu usklađivanja 70 posto uz rast plaća i 30 posto uz rast cijena, odnosno obrnuto ako je rast cijena veći od rasta plaća, objasnio je Nestić.
Ipak, ostaje ključni problem zaostajanja mirovina za plaćama. Iako vladajući tvrde kako su mirovine na skoro 50 posto prosječne plaće, Nestić kaže kako je u protekle tri godine samo usporen, ali ne i smanjen zaostatak mirovina za plaćama. Komentirao je i regionalne razlike, ističući da su mirovine u Zagrebu najveće, kao i cijene i plaće.
Oprezno s rastom mirovina
Još jedan važan pokazatelj učinkovitosti mirovinskog sustava je omjer umirovljenika i zaposlenih, koji je u nas vrlo nepovoljan, svega 1,37 radnika na jednog umirovljenika. Ipak, to je bolje nego proteklih godina, poručuje Nestić i podsjeća da je 2015. taj omjer bio svega 1,13:1. Zbog toga kaže da se pitanju većih mirovina treba pristupiti oprezno, vodeći računa o pritiscima na državni proračun, koji je doživio novi rebalans kako bi se mogle isplatiti mirovine.
– Velik je problem kako postići da mirovine bolje prate rast plaća. Upravo u cilju boljeg praćenja rasta plaća moguće su manje korekcije formule usklađivanja. No velike korekcije bi izazvale ogromne dugoročne troškove za državni proračun. Zato svakoj korekciji treba vrlo pažljivo pristupiti i procijeniti dugoročne učinke. Ne treba zaboraviti da je Hrvatska trenutno u izrazito povoljnoj fazi gospodarskog ciklusa. Zaposlenost je na rekordno visokim razinama, a priljev sredstva iz fondova EU je izrazito visok. No stvari se vrlo brzo mogu potpuno preokrenuti. Ako Europa utone u dublju recesiju, niti Hrvatska je neće moći izbjeći. A dugoročnije gledano, imamo izrazito nepovoljna demografska kretanja, sa sve manjim brojem stanovništva u radnoj dobi i sve većim brojem starijeg stanovništva, zaključio je ekonomski analitičar Nestić.
