Neodrživa situacija: Ova četiri podatka dokazuju da su hrvatski umirovljenici među najsiromašnijima
Čini se kako umirovljenički predstavnici prilikom svojih poziva na prosvjede zaista dobro argumentiraju kako je materijalna situacija starijih osoba vrlo teška. Podaci Eurostata pokazuju da je omjer mirovina u plaćama među najnižima u Europi, kao i medijan prihoda starijih osoba u odnosu na mlađe. Uz to, mirovinski sustav ima vlastite probleme i neodrživ je, a zbog raznih razloga su sadašnji umirovljenici ranije radili relativno kratko.
Državni službenici i medicinsko osoblje uspjeli su ishoditi od Vlade povećanje plaća. Medicinske sestre su doduše štrajkale, kao što to sad čine suci i ostalo pravosudno osoblje, a na ceste bi mogli izaći i umirovljenici.
Tako barem najavljuju iz Sindikata i Matice umirovljenika te platforme Umirovljenici zajedno, istodobno šaljući Vladi svoje zahtjeve koje bi trebalo riješiti kako bi se poboljšala njihova materijalna, zdravstvena, socijalna i druga prava.
Njihovi su argumenti da su mirovine preniske, da je život umirovljenika težak, a Vlada ih neprestance zaobilazi pri širenju materijalnih i ostalih prava, za razliku od drugih koji svoje prihode dobivaju iz državnog proračuna. Branimir Perković je za Index analizirao drže li ti argumenti uporište služeći se podacima Eurostata.
Rizici od siromaštva
Mirovina zaista jest mala. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna je starosna mirovina u travnju iznosila 436,54 eura, invalidska 329,32 eura, a obiteljska 349,83 eura. Ako uzmemo u obzir da je prosječna neto plaća u istom mjesecu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 1.122 eura, dolazimo do toga da je udio starosne mirovine u toj plaći 38,90 posto, invalidske 29,35, a obiteljske 31,18 posto.
U riziku od siromaštva je, prema službenim podacima, čak 32,4 posto starijih osoba. Uspoređujući podatke Eurostata s drugim europskim zemljama, u gornjem smo dijelu liste. Najgore je u Estoniji (52,3 posto starijih u riziku od siromaštva), Latviji (40,5 posto), Litvi (39,5 posto) i Bugarskoj (35,6 posto), a potom slijedi Hrvatska. Europski prosjek je 17,3 posto, a najmanje starijih osoba u riziku od siromaštva je u Slovačkoj (8,1 posto), Luksemburgu (11,6 posto) i Francuskoj (12,5 posto). Po tome je u gotovo svim zemljama situacija gora nego 2011. godine, a ako uzmemo samo Hrvatsku, tri posto umirovljenika više je u riziku od siromaštva nego prije 12 godina.
Drugi podatak koji ide u prilog tvrdnji da su naši umirovljenici u teškom položaju jest i medijalni dohodak, odnosno iznos do kojeg točno polovica populacije ima manje, a druga polovica više prihoda. Dohodak osoba starijih od 65 godina čini svega 72 posto dohotka osoba mlađih od 65 godina. Prije 12 godina taj postotak je bio 82 posto, što znači da je položaj umirovljenika u međuvremenu još propao.
Najgora je situacija u Estoniji, gdje je taj udio svega 53 posto, zatim u Latviji (64 posto), Bugarskoj (68 posto), Malti (72 posto), kao i u Hrvatskoj. S druge strane, medijan dohotka umirovljenika u Luksemburgu iznosi 110 posto medijalnog dohotka mlađih. U Španjolskoj je to 101 posto, a u Italiji 98 posto. Europski prosjek je 90 posto.
Prvi stup prazan, drugi neučinkovit
Sustav međugeneracijske solidarnosti, poznat kod nas i kao prvi stup, u cijeloj EU je neodrživ. No, razlike među državama su velike i ovise o broju osiguranika, odnosno ljudi koji uplaćuju mirovinske doprinose te broju umirovljenika. U Hrvatskoj je u svibnju ove godine doprinose uplatilo 1.664.188 osiguranika, dok je ukupni broj umirovljenika bio 1.226.667. To daje omjer od jednog umirovljenika na 1,36 osiguranika, odnosno radnika, što je neodrživo, jer je 100 radnika potrebno da bi se osigurale mirovine za 136 umirovljenika.
Dakako da uplaćeni doprinosi nisu dovoljni za isplatu svih mirovina i mirovinskih naknada pa se sve osigurava iz proračuna. U Hrvatskoj je tek lani udio proračunskih sredstava u ukupnim mirovinskim izdvajanjima pao ispod 40 posto, no Vlada poreznom reformom, o kojoj smo pisali ovdje, planira taj udio ponovno povećati.
U drugi mirovinski stup, odnosno četiri obvezna mirovinska fonda, radnici također uplaćuju dio svojih mirovinskih doprinosa. Uplate su privatna imovina radnika te se one, ovisno o ulaganjima povećavaju ili smanjuju te se na kraju isplaćuju radnicima pri odlasku u mirovinu, uz nekoliko opcija isplate. No, tranzicija prema tržišno orijentiranom mirovinskom sustavu je napravljena traljavo, a mirovinski fondovi ne daju tolike prinose kao u zapadnoeuropskim zemljama ili u SAD-u.
Manje radimo
Uz to, Hrvati rade manje od većine drugih u EU. Radni vijek prosječnog Hrvata je 34 godine. Manje rade samo Rumunji (31 i pol godinu), Talijani (32 godine i tri mjeseca), Bugari (33 godine i osam mjeseci) te Grci (33 godine i 11 mjeseci). Europski prosjek radnog vijeka je 36 i pol godina, a najdulje rade Nizozemci (43 godine i tri mjeseca), Šveđani (42 godine i osam mjeseci) te Norvežani (41 godinu i tri mjeseca).
Dakako, to nije jedini uzrok niskih mirovina, ali u kombinaciji sa svim ostalim daje jedan nezgodan koktel socijalne i ekonomske deprivacije. Uzroci niskim mirovinama nisu isključivo vezani uz radni vijek i niske plaće, već i uz pretvorbu i privatizaciju kad su mnogi kao tehnološki višak išli u mirovinu, visoka ranija nezaposlenost i drugi ekonomski faktori.
Perković zaključuje kako Hrvatska ide k tome da mirovine postanu socijalno davanje. No, drži da to stanje treba popraviti već sada i poboljšati životne uvjete trenutnim umirovljenicima. Uz inflaciju, procjena usklađivanja mirovina od 8,53 posto, o kojem smo pisali ovdje, zaista je slaba utjeha umirovljenicima.
