Nekome sitniš, a nekome – niš’: Korisnici razmjerne mirovine u susjedstvu nisu dobili pomoć iz EU
Iako je Europska komisija dodijelila 30 milijuna eura pomoći Crnoj Gori, od čega je dio isplaćen i umirovljenicima, nisu svi dobili novčanu pomoć. Korisnici razmjernih mirovina, iako su one u prosjeku niže od najnižih, nisu imali pravo na pomoć. Vlasti objašnjavaju kako bi oni morali dokazivati iznos dijela mirovine iz inozemstva, s time da on u zbroju s redovitom mirovinom ne bi smio prelaziti iznos najniže mirovine, koji iznosi 260 eura.
Euro kovanice | foto: Pixabay, vitaliy-m
Europska je komisija još krajem prošle godine Crnoj Gori dodijelila 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za ublažavanje energetske krize. Oko 8,5 milijuna eura dobili su korisnici socijalnih naknada i, kako se ispostavilo, dio umirovljenika.
Naime, europskim paketom pomoći bili su obuhvaćeni samo korisnici najniže mirovine, privremene naknade kod Fonda PIO te materijalnog osiguranja boraca i obitelji. S popisa su izostavljeni korisnici razmjerne mirovine, odnosno kombinirane crnogorske i inozemne mirovine. Njih je prema službenim procjenama oko 11.000, a mirovine, zajedno s dijelovima iz mahom država bivše Jugoslavije, ne dosežu niti najnižu mirovinu koja trenutno iznosi 260 eura.
Riječ je o umirovljenicima koji su razmjernu mirovinu stekli objedinjujući staž iz Crne Gore te barem još jedne bivše jugoslavenske republike temeljem međudržavnih ugovora. Mirovinski fond svake zemlje potom računa iznos mirovina temeljem staža na teritoriju te zemlje. Primjerice, HZMO je u travnju isplatio mirovine za 2.128 osoba koje žive u Crnoj Gori.
Nema potpunih informacija
Iz Ministarstva rada i socijalne skrbi su za portal Dan objasnili da korisnici razmjernih mirovina nisu uvršteni među primatelje novčanog paketa pomoći, jer bi trebali dokazati da im iznos mirovine, s dijelom iz inozemstva, ne prelazi iznos najniže mirovine. Dodali su da Fond PIO ne raspolaže podacima o iznosu mirovina koje dio umirovljenika prima iz inozemstva.
Iz Fonda su već isticali da ne postoji mogućnost razmjene informacija između fondova zemalja bivše Jugoslavije o iznosu isplata. Uz to napominju da se granica najniže mirovine ne odnosi na mirovine ostvarene primjenom međunarodnih ugovora.
Slijedi novo usklađivanje
No, oni bi, kao i ostali, uskoro mogli doznati koliko će iznositi sljedeće usklađivanje mirovina. Tamošnji propisi predviđaju tri usklađivanja; u siječnju, svibnju i rujnu. Svibanjsko usklađivanje trebalo bi biti isplaćeno u lipnju. Prethodno usklađivanje je iznosilo svega 2,5 posto što je razljutilo crnogorske umirovljenike, jer su najniže mirovine na 260 eura, a ne na 350 eura, koliko traže umirovljenički predstavnici.
Razljutiti bi ih mogla i greška Fonda PIO o kojoj smo pisali. Naime, jedan je umirovljenik čak 11 godina primao 10 puta veću mirovinu od one koja mu pripada. Kako je taj slučaj završio možete pročitati ovdje.
