Nekoliko stvari iznenađuje: Donosimo kretanje broja starosnih umirovljenika u posljednjih 8 godina
Udio umirovljenika u domaćoj populaciji i priče o održivosti mirovinskog sustava nagnale su nas da istražimo koliko je u proteklih osam godina isplaćeno starosnih mirovina. Ako je suditi samo po umirovljenima po redovitim propisima, starosne mirovine prima njih gotovo 75 posto, no gledajući ukupan broj umirovljenika, starosne mirovine čine otprilike dvije trećine čitavog korpusa. Ipak, treba reći da ukupan broj umirovljenika pada, dok broj onih koji primaju starosne mirovine – raste.
Ilustracija: Unspash
Hrvatska stari. Nepobitna je to činjenica koju demografi, a po potrebi i ekonomski analitičari te političari mantraju još od posljednjeg popisa stanovništva koji je 2021. godine, osim toga, pokazao i da nas je sve manje.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj trenutno živi 3.855,641 osoba. Starijih od 65 godina je 871.870, odnosno 22,61 posto. Ujedno riječ je i o najvećoj brojci starijih osoba ikad u Hrvatskoj, što potvrđuju i podaci iz ranijih godina o kojima možete čitati ovdje.
Istovremeno, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje svoju je mirovinu u kolovozu dobilo ukupno 1.225.033 osoba, što predstavlja čak 31,77 posto, odnosno gotovo trećinu ukupne populacije Hrvatske. No, kako je u jednom javnom istupu naglasio Davorko Vidović, mirovine bi trebale biti rezultat rada. Prevedeno rječnikom ekonomskih analitičara, mirovine bi trebale biti umnožak uplaćenih doprinosa i godina staža. Po formuli kojom se računaju, one to uglavnom i jesu, a najzastupljenije su starosne mirovine.
Većina mirovina su starosne
Stoga smo odlučili analizirati kakvo je kretanje umirovljenika od 2015. do 2023. godine. Uzeli smo podatke o isplatama mirovina za srpanj svake godine, no nismo u obzir uzeli sve umirovljenike. Vodeći se gore spomenutom tezom, odlučili smo istražiti broj umirovljenika u svega pet kategorija: starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, starosne mirovine prevedene iz invalidskih, prijevremene starosne te prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca, određene po članku 38. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
Te smo brojke usporedili s brojem umirovljenika koji su primili mirovinu samo po ZOMO-u, dakle bez onih koji ih primaju po posebnim propisima, koji će nam biti tema nekom drugom prigodom. Kretanja koja smo opazili, indikativna su.
Tako je, primjerice od srpnja 2015. do istog mjeseca 2016. ukupni broj umirovljenika po ZOMO-u porastao za 7.537. Istovremeno, broj korisnika starosne i starosne prevedene iz invalidske nije se značajnije mijenjao, dok su primjetni skokovi broja umirovljenih dugogodišnjih osiguranika (5.115 više u 2016.) te prijevremenih umirovljenika (10.030 više, uključujući i prijevremeno umirovljene zbog stečaja). U odnosu na ukupni broj umirovljenika po ZOMO-u, starosnih umirovljenika 2015. godine bilo je 763.552 (67,49 posto umirovljenih po redovitim propisima), dok ih je godinu kasnije bilo 777.911 (68,30 posto).
Samo jedna skupina u padu
Zanimljivo je vidjeti i kretanje kroz proteklih osam godina i u drugim kategorijama starosnih mirovina, kao i u ukupnom broju umirovljenika po ZOMO-u. Počet ćemo s korisnicima starosne mirovine čiji broj varira između 492 i 502 tisuće osoba. Od 2020. godine na ovamo traje uzlazni trend broja umirovljenika u ovoj kategoriji, koji bi vjerojatno bio i veći da nije bilo koronavirusa.
No, s druge strane konstantno raste broj umirovljenih dugogodišnjih osiguranika, odnosno onih koji su skupili više od 41 godine staža. Godine 2015. ih je bilo svega 7.876, da bi ih u srpnju ove godine bilo 50.557. Unatoč ukidanju dodatka na mirovinu od 0,15 posto koje je bilo na snazi između 2020. i 2023., broj umirovljenika u ovoj skupini ni u jednom trenutku nije padao.
Broj starosnih umirovljenika prema kategorijama od 2015. do 2023. (izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
Isto se može reći i za korisnike prijevremene starosne mirovine, čiji je broj također porastao u promatranom razdoblju. Za to je vjerojatno odgovorno i smanjivanje penalizacije s 0,34 na 0,2 posto mirovine po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja, ali i pomicanje praga za prijevremeno umirovljenje kod žena, o čemu možete čitati ovdje. Tako ih je u srpnju 2015. zabilježeno 166.065, da bi ih u istom mjesecu ove godine bilo 210.817. Dakle, u osam godina broj prijevremenih umirovljenika porastao je za 44.752.
Iako nisu toliko zastupljeni, broj prijevremenih umirovljenika zbog stečaja poslodavca također je u porastu, iako je prvi dojam kako ta kategorija postoji zbog pretvorbe i privatizacije, koja je mnoge u devedesetima iz tvornica izbacila na cestu ili u mirovinu. No, kako pokazuju podaci HZMO-a sredinom 2015. zabilježen je dvoznamenkasti broj takvih umirovljenika (55), da bi ih prije dva mjeseca bilo 382.
S druge strane, pada broj korisnika starosne mirovine prevedene iz invalidske. Njih je u srpnju 2015. bilo 86.971, da bi ih prije dva mjeseca bilo 10.143 manje. Ovo je vjerojatno rezultat njihova pogoršanog zdravstvenog stanja, pogotovo u kombinaciji s koronavirusom. Naime, vidljivo je kako je broj korisnika mirovina u ovoj kategoriji stabilno padao sve do 2020., kad se dogodio snažniji pad koji će se vjerojatno normalizirati s vremenom.
Promjena omjera
Ukupan broj umirovljenika prema ZOMO-u je u silaznoj putanji, iako je do 2020. godine rastao. U srpnju 2015. umirovljenih po redovitim propisima u koje su uračunati i primatelji invalidske i obiteljske mirovine bilo je 1.131.312, da bi ih u srpnju 2020. bilo 1.150.546. U srpnju ove godine ih je, pak, bilo 1.130.976, odnosno gotovo 20.000 manje nego prije tri godine. Dakle, ukupan broj umirovljenika pada.
Gledajući ukupni broj starosnih umirovljenika, on se penje pa čak i u usporedbi s brojem svih umirovljenika prema ZOMO-u. Udio starosnih umirovljenika je u ukupnom broju umirovljenika prema ZOMO-u 2019. godine prešao 70 posto. Ove godine je već na 74,10 posto.
U obzir treba uzeti i broj starosnih umirovljenika. On je prešao 800.000 tijekom 2019. godine (810.692 u srpnju te godine), dok je u srpnju ove godine starosnih umirovljenika bilo 838.083. Ipak, gledajući ostvareni staž tih umirovljenika, on se nije puno mijenjao te se kreće između 32 i 34 godine staža. Po kategorijama, najveći staž imaju prijevremeni umirovljenici (između 35 godina i 11 mjeseci i 36 godina), što je čak i više od starosnih umirovljenika (u prosjeku 31 godina i osam mjeseci). Najmanji staž imaju umirovljenici kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu (nešto manje od 25 godina).
