Neki umirovljenici nisu dobili mirovine uvećane za 8,42 posto: Stručnjak nam je sve objasnio i izračunao
S najavom usklađivanja od 8,42 posto, mnogi umirovljenici su tu svotu pribrojili svojim mirovinama i nemalo se iznenadili kad im na račune nije sjeo dobiveni zbroj. Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper nam je otkrio što sve ulazi u obračun mirovine kod usklađivanja prateći slovo Zakona o mirovinskom osiguranju.
Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Iako usklađivanje mirovina dvaput godišnje uzrokuje njihovo povećanje, ovisno o rastu inflacije i prosječne plaće, umirovljenici često pogrešno pomisle kako će im se mirovine povećati baš za navedeni postotak. Tako nam se u redakciju javila umirovljenica koja je ostala iznenađena što niti njoj niti njenom suprugu mirovina nije porasla za 8,42 posto, koliko je iznosilo posljednje usklađivanje. Nema kombiniranu mirovinu iz oba stupa, niti je pod ovrhom, zbog čega je ostala zbunjena, jer je dosad izračun uglavnom ‘štimao’.
Hipotetski gledano, na mirovinu od 500 eura povećanje od 8,42 posto donosi još 42,10 eura. No, to se tako ne računa.
– Da bi se točno izračunala nova mirovina, netočno je primijeniti postotak (sada je 8,42 posto) na dosadašnju mirovinu. Kod usklađivanja, ispravno je osobne bodove iz rješenja o mirovini svakog umirovljenika pomnožiti s novom aktualnom vrijednošću mirovine (AVM), kao što HZMO radi kod izrade svakog rješenja o mirovini. Ako se postotak primijeni na dosadašnju mirovinu, radi se inače o sitnoj razlici, ali to ponekad zbunjuje umirovljenike, koji pokušaju sami izračunati novu mirovinu pa kažu kako im nisu dobro izračunali novu mirovinu, objasnio nam je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper.
Detaljan izračun
AVM je do usklađivanja iznosio 10,86 eura, dok je odlukom HZMO-a s kraja kolovoza povećan na 11,77 eura, koliko će iznositi do sljedećeg iznosa. AVM je, kaže Šemper, potrebno pomnožiti s još nekoliko faktora kojima se inače obračunava iznos mirovine. Stoga nam je ponudio obračun jedne mirovine uz detaljno objašnjenje.
– Umirovljenica prema rješenju HZMO-a ima prosječan vrijednosni bod od 1,2122, dakle, imala je plaću nešto višu od prosjeka Hrvatske. Ostvarila je staž (u decimalama, uz pune godine uključivo broj mjeseci i broj dana od 30,7412). Otišla je u prijevremenu mirovinu, pa joj je polazni faktor 0,91, a mirovina joj se doživotno umanjuje za devet posto. Dosadašnja AVM od 1. siječnja 2023. iznosi 10,86 eura, a ostvarila je i maksimalni dodatak od 27 posto.
Izračun 1. siječnja 2023.: 1,2122 (prosječan vrijednosni bod) x 30,7412 (staž) x 0,91 (polazni faktor s penalizacijom) = 33,9107 osobnih bodova x 10,86 (AVM) = 368,27 euro x dodatak 27 posto = 467,70 eura mirovine
Izračun 1. srpnja 2023.: 1,2122 (prosječan vrijednosni bod) x 30,7412 (staž) x 0,91 (polazni faktor s penalizacijom) = 33,9107 osobnih bodova x 11,77 (nova AVM) = 399,13 eura x dodatak 27% = ispravna mirovina od 1.7.2023. = 506,90 eura
Sada, nakon usklađivanja od 8,42 posto umirovljenici računaju: 467,70 (dosadašnja mirovina) x 8,42% = 507,08 eura mirovine. Razlika u izračunu iznosi 0,18 eura, objasnio je Šemper.
Kod najnižih mirovina u formulu se umjesto AVM-a uzima vrijednost najniže mirovine VNM, koja je do usklađivanja iznosila 11,19, a nakon 12,13 eura.
Postupak uređen zakonom
Postupak usklađivanja i izračuna mirovine opisan je u Zakonu o mirovinskom osiguranju. Njime je propisano da se mirovine usklađuju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja prema novoj AVM, koja se temelji na postotku usklađivanja u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta, neovisno je li riječ o plaćama ili inflaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Ti statistički podaci Državni zavod za statistiku tek dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta, zbog čega i sama odluka HZMO-a o usklađivanju kasni u odnosu na termin usklađivanja. To se nadoknađuje isplatama zaostataka na mirovine.
Kod utvrđivanja visine mirovine u obzir se uzimaju prosječni vrijednosni bodovi koji su također propisani zakonom, mirovinski staž, osobni bodovi, polazni faktor (zakonski određen) i već spomenuti AVM. Izračun Željka Šempera odgovara zakonskim odredbama o izračunu svote mirovine, kao i osobni bodovi koji se dobivaju umnoškom prosječnih vrijednosnih bodova, mirovinskog staža i polaznog faktora.
Dakle, rast mirovina zbog usklađivanja nije samo zbroj postotka usklađivanja i visine mirovine, već je nešto kompleksniji. Iako razlike nisu velike, mogu zbuniti umirovljenike koji se potom osjećaju prevarenima. No, treba reći da u pojedinim slučajevima, ovisno o izračunu, rast mirovine odgovara postotku usklađivanja.
