Neke stvari su se promijenile: Provjerili smo broj i staž povlaštenih umirovljenika u posljednjih pet godina
Nakon što smo provjerili kolike su mirovine po posebnim propisima u posljednjih pet godina, istu smo stvar napravili s brojem umirovljenika i njihovim ostvarenim stažem. Znakovito je kako broj umirovljenika u velikom broju povlaštenih kategorija pada, ali broj umirovljenih branitelja raste, pa tako i ukupan broj povlaštenih umirovljenika. Što se tiče staža, umirovljenici iz većine kategorija povlaštenih mirovina su ostvarili radni vijek veći od 30 godina.
Nakon što smo odlučili provjeriti koliko su rasle povlaštene mirovine u posljednjih pet godina, zbog najavljenog povrata davno oduzetog dijela od 10 posto, o čemu smo više pisali ovdje, vrijeme je da seciramo kako se kretala brojka povlaštenih umirovljenika u istom razdoblju.
Promatrat ćemo ukupan broj umirovljenika po posebnim propisima od prosinca 2018. do prosinca 2022. godine, kao i broj umirovljenika u svim kategorijama, osim kod onih koji su u mirovinu otišli po Zakonu o vatrogastvu, jer su to mogli tek od 2020. godine.
Ukupno gledajući, broj povlaštenih umirovljenika je narastao za 9.521 osobu. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prosincu 2018. je bilo 175.254 povlaštenih umirovljenika, a u prosincu 2022. njih 184.775. Već smo pisali o tome kako broj umirovljenih po redovnim propisima pada, pa je ovo svojevrsni paradoks, posebice ako uzmemo u obzir da su pojedine skupine povlaštenih umirovljenika preuzete još iz bivše Jugoslavije.
Umirovljenici iz bivše države
Upravo ćemo s njima i započeti našu analizu. Tako je pripadnika Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu od 4.976, koliko ih je bilo krajem 2018. godine, u prosincu prošle godine ostalo 2.137. U istom razdoblju, broj političkih zatvorenika je pao s 3.024 na 2.193, a pripadnika JNA s 5.988 na 3.925. S druge strane, broj pripadnika JNA kojima je mirovina priznata po općem propisu narastao je sa 141 na 158 osoba. Broj boraca Narodno-oslobodilačkog rata je u posljednjih pet godina prepolovljen (s 11.416 na 5.453), a umirovljenih zaposlenika u saveznim tijelima SFRJ ostalo je 20.
Broj primatelja povlaštenih mirovina, koje više nisu na snazi, ali se redovito isplaćuju, varira od skupine do skupine. Tako primatelja takozvane saborske mirovine sada ima više nego prije pet godina, iako je ta vrsta mirovina ukinuta još krajem 2011. godine. Broj bivših radnika Istarskih ugljenokopa Tupljak blago pada, kao i broj umirovljenih zbog toga što su izloženi azbestu.
Broj umirovljenih branitelja raste
Kad se govori o povlaštenim mirovinama, najčešće se misli na branitelje. Upravo ta populacija umirovljenika iz godine u godinu raste, iako je rat završio prije gotovo tri desetljeća. Počet ćemo s primateljima mirovina po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR) kojih je krajem 2018. bilo 71.259. Ta je brojka pala u prosincu 2020. na 71.031, a potom je takozvanim Medvedovim zakonom porasla za 800-tinjak u svega 12 mjeseci. No, u prosincu 2022. zabilježen je pad, pa je tako umirovljenih branitelja bilo 71.407.
Tu su i oni koji su otišli u mirovinu po redovnim propisima, ali su dobili i dodatak za svoj “vojni staž” po ZOHBDR-u. U prosincu 2018. godine bilo ih je 37.452, da bi im do prosinca 2022. godine broj narastao na 56.920. Riječ je, dakle, o 19.468 osoba, odnosno o najvećoj razlici u broju umirovljenika u pojedinoj povlaštenoj kategoriji.
S druge strane, varira broj umirovljenih pripadnika HVO-a, oko kojih su se proteklih tjedana vodile velike polemike, o kojima možete čitati ovdje. Naime, njihova brojnost je 2019. pala, da bi sve do 2021. rasla, a potom opet pala. Tako je razlika u promatranom razdoblju svega dvije osobe, no iz godine u godinu njihov se broj drastično mijenjao, što se zorno može vidjeti iz naše tablice.
Tu su još i umirovljene djelatne vojne osobe, čiji je broj narastao za gotovo 1.000 u zadnjih pet godina, kao i službene osobe umirovljene prije i nakon donošenja Zakona o DVO-u. U prvoj kategoriji broj umirovljenika pada, no zato u drugoj raste, a objedinjujući ove kategorije jasno je da smo po tom propisu dobili još 300-tinjak umirovljenika.
Gledajući ostale skupine, umirovljenih djelatnika na razminiranju u posljednjih pet godina ima više, kao i vatrogasaca kojih se u svega tri godine umirovilo 323. Umirovljenih akademika HAZU-a je u proteklih pet godina 10 manje, a članova posade brodova 40 više.
Najvrijedniji članovi HAZU-a
Gledajući njihov ostvareni radni staž, “navrijedniji” su umirovljeni članovi HAZU-a, čiji je prosjek u prosincu 2022. godine iznosio 42 godine i pet dana staža. Od onih koji su radili više od na Balkanu uobičajenih 30 godina, možemo izdvojiti bivše pripadnike JNA umirovljene po redovitim propisima, a koji su skupili nešto više od 38 i pol godina staža, djelatne vojne osobe umirovljene po DVO-u, PS-u i OSO-u s 35 godina i devet mjeseci staža, zatim političke zatvorenike i domobrane s nešto više od 33 godine staža u prosjeku, saborske zastupnike, ustavne suce, članove vlade i ostala s prosječnih 32 godine i 10 mjeseci staža te umirovljene vatrogasce, djelatne vojne osobe prije DVO-a te djelatnike na razminiranju s preko 31 godine staža.
Gledajući braniteljsku populaciju, najveći staž imaju oni koji su nakon rata ostali raditi te potom otišli u mirovinu. Njima je prosječan staž s 27 godina i devet mjeseci narastao na 30 godina u promatranom razdoblju. Oni koji su, pak, odmah uzeli braniteljske mirovine imaju u prosjeku 18 godina i osam i pol mjeseci staža. Pripadnici HVO-a imaju najkraći staž, svega šest i pol godina, s time da je, promatrajući zadnjih pet godina, ta brojka – pala.
Radnici Tupljaka, oni izloženi azbestu te članovi posade brodova u prosjeku su odradili između 28 i 30 godina, što detaljnije možete vidjeti u našoj tablici, koja nije sasvim potpuna. Naime, HZMO iz nekog razloga ne bilježi staž umirovljenih vatrogasaca (vjerojatno zato jer je riječ o stažu s povećanim trajanjem, op.a.) te umirovljenih pripadnika JNA i članova saveznih tijela bivše države.