Ne stišavaju se reakcije na Primorčevu reformu: ‘To bi bio katastrofalan potez za mirovine’
Najavljeno smanjivanje mirovinskih doprinosa i dalje izaziva reakcije javnosti. Sindikalisti, saborski zastupnici i predstavnici umirovljenika žestoko kritiziraju najave ministra financija Marka Primorca. Drže da bi takav potez dodatno smanjio mirovine, a ne bi dao ni jamstva da će plaće ostati iste.
Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Ne stišavaju se reakcije na najavu tko zna koje po redu mirovinske reforme. Ovog puta je ministar financija Marko Primorac odlučio rasteretiti poslodavce ukidanjem poreza na dohodak i prireza te smanjivanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, o čemu smo pisali ovdje.
Dok poslodavci ovakve poteze odreda pohvaljuju, salve kritika stižu iz sindikata i umirovljeničkih redova. Iako Primorac tvrdi da mirovine onih koji su cijeli život radili za nisku plaću neće padati, mnogi u ovom potezu vide opasnost od urušavanja mirovinskog sustava, koji, podsjetimo, jako ovisi i o doprinosima, ali i o prikupljenom porezu.
Jedan od onih koji su skeptični je i saborski zastupnik Možemo! te profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Damir Bakić. On je još početkom godine izračunao da svi oni koji su cijelog života radili za prosječnu plaću ne mogu računati na više od najniže mirovine.
Stvaranje novih kategorija
Iako se slaže s time da plaće treba rasteretiti, smatra da bi najavljeno smanjenje doprinosa u prvom stupu imalo ozbiljne reperkusije na mirovinski sustav.
– Što se tiče intervencija u mirovinski sustav, mislimo da ovaj način, otpuštanje uplata jednog dijela mirovinskog doprinosa neće biti dobar jer ćemo time stvoriti novu specifičnu kategoriju osiguranika, a s druge strane je nejasno tko će biti podoban za tu mjeru, koja kategorija radnika, objasnio je Bakić za N1.
Dodao je da se iz toga otvaraju nova dva važna pitanja. Ona se tiču toga što će se zaista dogoditi s plaćama radnika.
– Jesmo li sigurni da će kroz tu mjeru neto plaća radnika zaista porasti? Tko garantira da poslodavci neće smanjiti bruto plaću radnika, a ponešto povećati neto plaću i iskoristiti priliku da smanje cijenu rada? Udaljavamo se od temeljnog principa da iznos mirovine odgovara uplaćenom doprinosu i to na adekvatan način, upozorio je.
A gdje je kompenzacija?
Na to su se osvrnuli i sindikalisti, kojima se također ne sviđaju Primorčeve najave.
– U ovim uvjetima u kojima bi netko još smanjivao doprinose, a pritom ne bi našao pojedinačnu kompenzaciju po osobi, to se jednostavno ne može događati, rekao je za RTL predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever.
Umirovljenički predstavnici također ne miruju. Dok je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović pozvala na prosvjede, a saborski zastupnik Silvano Hrelja poručio da će svoj sud dati tek kad dobije konkretne analize utjecaja na mirovine i mirovinski sustav.
Katastrofa za mirovine
Donedavni član Predsjedništva HSU-a, Željko Šemper drži da je riječ o velikom predizbornom balonu. Naime, Primorčev je plan da sve počne 1. siječnja 2024., koja je i superizborna godina jer se u njoj održavaju europski, parlamentarni i predsjednički izbori.
– Ako misle smanjivati stopu mirovinskih doprinosa, to bi bio katastrofalan potez i za mirovine, jer se i sada za njih iz državnog proračuna godišnje izdvaja 46-47 posto potrebnih sredstava, a nešto više od polovice (53 posto) prikupi se doprinosima. Danas Hrvatska ima jednu od najnižih stopa mirovinskog doprinosa od 20 posto, dok države u okruženju, Slovenija, Mađarska, češka, Slovačka, Poljska, imaju prosječnu stopu od 27 posto. Što se tiče dorade poreznog sustava, očekujem da se natrag vrate porezne olakšice za ulaganje u treći mirovinski stup, za račune plaćene za zdravstvene usluge kod privatnih poliklinika, za ulaganja u životno osiguranje…, poručio nam je Šemper.
Manipulacije doprinosima
Poručio je Vladi da sjedne sa sindikatima i dogovori na koji će način pošteno platiti svaku vrstu rada. Dodao je da su manipulacije mirovinskim doprinosima protivne stavu sindikata, stranaka i umirovljeničkih udruga.
– Nažalost, u rečenici ministra Primorca nema ništa o povećanju mirovina, a njihov udio u prosječnoj plaći pleše između jadnih 35-36 posto. Vrijeme je da premijer Plenković prijeđe s izbornih obećanja na djela. Te 2016. udio mirovina u plaći je bio 40 posto, cilj u programu im je bio rast mirovina prema 60 posto prosječne plaće, a danas udio pleše između 35-36 posto. Ja konkretno predlažem: hitno povećanje mirovina “novih” umirovljenika od 10 posto kao ispravak pogrešno izračunate prve AVM od 1.1.1999. i ukidanje doživotne penalizacije prijevremenih mirovina barem u 70. godini života, zaključio je Šemper.
U anketi ispod članka pitamo i vas za mišljenje.
