Ne biste vjerovali: Pravo na mirovinsko osiguranje imaju učenici i studenti, ali samo u jednom slučaju
Iako učenici i studenti koji rade ili obavljaju praksu ne stječu svojstvo osigurane osobe u mirovinskom sustavu, Zakon o mirovinskom osiguranju dopušta im pravo na mirovinsko osiguranje u slučaju gubitka radne sposobnosti ili bolesti za vrijeme obavljanja prakse ili rada putem ugovora. Dio doprinosa za takve slučajeve uplaćuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a dio posrednici u zapošljavanju, odnosno učenički i studentski centri.
Studentica | Foto: Unsplash
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) nedavno se pohvalio kako je zabilježio rekordnih 1.607.734 osiguranika, odnosno osoba čiji mirovinski doprinosi se uplaćuju za uplatu sadašnjih mirovina. No, osim njih, pravo na mirovinsko osiguranje imaju, ne biste vjerovali, učenici i studenti.
Naime, člankom 19. Zakona o mirovinskom osiguranju obvezno su osigurani učenici i studenti na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, specijalističkom diplomskom stručnom studiju, preddiplomskom sveučilišnom studiju ili na stručnom studiju za vrijeme praktične nastave, odnosno stručne prakse kod poslodavca ili tijekom rada na studentski, odnosno učenički ugovor.
Nisu osiguranici, ali mogu dobiti mirovinu
Mirovinsko je osiguranje tim člankom zakona studentima i učenicima propisano za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
– Svrha ove norme je da učenici i studenti iako ne stječu svojstvo osigurane osobe u mirovinskom osiguranju, mogu ostvariti određena prava iz mirovinskog sustava (mirovinu), ukoliko im se primjerice dogodi povreda na radu ili obole od profesionalne bolesti za vrijeme obavljanja praktične nastave, stručne prakse ili zapošljavanja putem posrednika, pojašnjavaju iz HZMO-a.
Nepotpuna statistika
Pritom, napominju, za učenike i studente se ne podnosi prijava na mirovinsko osiguranje, već ono počinje teći od trenutka nesreće ili oboljenja. Uz to, Zakonom o doprinosima propisano je da za učenike i studente koji rade preko učeničkog, odnosno studentskog ugovora, obveznici doprinosa, odnosno njihova obračunavanja i plaćanja su posrednici pri zapošljavanju odnosno učenički i studentski centri.
Istovremeno učenicima i studentima dodiplomskih studija koji rade na praktičnoj nastavi ili stručnoj prakse i stručnim putovanjima, doprinose na mjesečnu osnovicu koju čini umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38, što za 2023. godinu iznosi 519,53 eura, uplaćuje Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Upravo zbog sporadičnosti slučajeva ozljede ili obolijevanja tijekom učeničkog ili studentskog rada, HZMO ne vodi evidenciju o broju učenika i studenata za koje su uplaćeni iznosi. Teško je doći i do broja studenata koji rade preko studentskih servisa, jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslovično ne informira javnost o zaposlenim učenicima i studentima u Hrvatskoj, a svaki studentski centar na svoj način vodi evidenciju. Tako je srednja.hr uspjela doznati da je 2021. u Studentskom centru Osijek gotovo 7.000 studenata barem jednom podiglo mjesečni ugovor o radu, dok su nam iz varaždinskog Studentskog centra otkrili kako su u 2022. za sve podignute ugovore uplatili ukupno 4.747.343,78 kuna (630.080,80 eura) s osnova doprinosa za mirovinsko osiguranje, iako navode kako ne prate broj zaposlenih studenata.
