Najtraženiji zahtjev umirovljenika u Saboru: ‘Mirovinsko osiguranje ne može biti izvor nejednakosti’
Penalizacija prijevremenih umirovljenika trn je u peti mnogima. U posljednjih dvadesetak godina, postotak penalizacije se nekoliko puta mijenjao, često na štetu umirovljenika. Uz to, penalizacija je trajna, a prijevremeni umirovljenici su u prosjeku skupili više staža nego ostali. Stoga je saborski zastupnik Silvano Hrelja pozvao da, umjesto zahtjeva za njenim ukidanjem, svi predlože način kako ju smanjiti.
Silvano Hrelja u Saboru | Foto: Screenshot: YouTube/Saborska TV
Uz brojne promjene koje zahtijevaju umirovljeničke udruge, posebno se ističe ukidanje penalizacije mirovina nakon stjecanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Naime, gotovo 211.000 umirovljenika prima umanjene mirovine jer su napustili svoje poslove nekoliko mjeseci ili godina ranije. Uz to, čini se da zakonodavci nisu znali što učiniti s ovom mjerom u mirovinskom sustavu, jer se ona mijenjala najčešće od svih i često na štetu prijevremenih umirovljenika.
Tako nam je u jednom razgovoru predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, otkrila kako joj se obratio jedan 80-godišnji Šibenčanin koji je u mirovinu otišao 1999. godine s 40 godina staža. No, nije navršio dob za odlazak u mirovinu, a kako je u to vrijeme penalizacija bila 20,4 posto, otada do danas je ostao bez čak 80.000 eura.
Doživotna kazna
Stvar je u tome da penalizacija ne prestaje s navršavanjem 65. godine života. Uz to, statistike pokazuju kako su prijevremeni umirovljenici u prosjeku odradili četiri godine i tri mjeseca više od onih koji su otišli u redovitu starosnu mirovinu. Zbog čega je penalizacija postala ‘doživotna kazna’ u Saboru je objasnio zastupnik Silvano Hrelja.
– Rigidna penalizacija postavljena je kao uvjet Svjetske banke i MMF-a za trostupnu mirovinsku reformu u situaciji velikog broja umirovljenika, malog broja zaposlenih i gospodarske stagnacije kao mjera odvraćanja od ranog odlaska u mirovinu, objasnio je Hrelja.
Penalizacija prijevremenih umirovljenika trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina. Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići u dobi od najmanje 60 godina i s najmanje 35 godina staža, dok žene ove godine mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i tri mjeseca, odnosno 33 godine i tri godine staža. No, nije uvijek bilo tako.
Nametnuto rješenje
Do 1. siječnja 1999., penalizacija je iznosila najviše 6,65 posto za najviše pet godina i brisala se s navršavanjem 65. godine života. Tada je uvedena trajna penalizacija, koja je iznosila 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno 18 posto za pet godina prijevremenog umirovljenja. Potom je, svega tri godine kasnije, penalizacija porasla na 0,34 posto mjesečno ili maksimalno 20,4 posto. Zatim je pala na devet posto (0,15 posto mjesečno), pa ponovno narasla na 20,4 posto kao krizna mjera. Današnji model penalizacije uspostavljen je od 1. siječnja 2020. godine.
Pregled povijesti penalizacije u Hrvatskoj | Foto: Klub zastupnika HNS-a, liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika
– Želim reći da je prijevremena mirovina sve ove 24 godine za jedan manji broj građana bila planirano rješenje zbog visokih poticajnih otpremnina (INA, HEP, HT i druge dobrostojeće tvrtke) i njima je to bio izbor. No, bez obzira na to, oni su dio ovog korpusa kao i oni kojima je prijevremena mirovina bilo rješenje iz nužde, odnosno nametnuto, istaknuo je Hrelja.
Izvor nejednakosti
On je bio jedan od sudionika ‘reforme’ penalizacije, kojom je ona 2008. godine spuštena na najviše devet posto. Ističe kako je stvar u tome što su ljudima, zbog čestih promjena, penalizirane mirovine na različite načine.
– Tvrdim da mirovinsko osiguranje ne može biti izvor nejednakosti među korisnicima istog prava, a sada je raspon od 0,10 do 0,34 posto, odnosno od pet do 20,4 posto doživotno manje mirovine. Princip penalizacije svima može biti jasan – ako ranije ideš u mirovinu, primat ćeš je duže. Stoga se mora umanjiti kako bi se poštivali oni koji su radili duže. Problem je nastao i nastaje kad se svakih nekoliko godina mijenja taj postotak umanjenja pa imate kolege, vršnjake, braću, supružnike sličnog životnog i radnog puta kojima je iznos mirovine drastično drugačiji jer su se našli u pogrešnom tjednu neke godine u kojoj je došlo do izmjena zakona, poručio je Hrelja.
Ipak, uvjeren je da se razgovorima i rješavanjem problema može riješiti problem nejednakosti prijevremenih umirovljenika i naći rješenje slično onom iz 2008. godine. Zbog toga je pozvao sve da mu pomognu i daju artikulirane prijedloge te da ne traže ukidanje penalizacije jer je to ‘nedostižan cilj koji se protivi načelima mirovinskog osiguranja’.
Tek treba vidjeti koliko će u tome uspjeti. Sudeći po našoj ranijoj anketi, podršku neće imati, jer je najveći broj naših ispitanika zatražio ukidanje, a ne smanjivanje penalizacije.
