Najniža mirovina 374 eura za čak 30 godina staža, prima je svaki četvrti umirovljenik
Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosječna najniža mirovina ovih korisnika penje se na samo 374 eura. U prosječnoj plaći najniže mirovine čine svega 30 posto udjela, a penaliziraju se kao i sve ostale prijevremene mirovine. Da bi stvar bila gora, najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i mjesece.
Najniža mirovina sudbina je svakog četvrtog umirovljenika | Ilustracija: Pixabay
Najniža mirovina porasla je srpanjskim usklađivanjem, tako da je njezina vrijednost s 12,64 eura sada povećana na 13,58 eura, odnosno za 7,46 posto. Najniža mirovina računa se tako da se godine staža pomnože s vrijednošću mirovine pa za minimalnih 15 godina staža ona sada iznosi 203,7 eura. Za 20 godina staža najniža mirovina je 271 euro, za 25 godina 339 eura, za 30 godina 407 eura, za 35 godina 475 eura te za 40 godina 543 eura.
Bile bi 128 eura manje da su se računale prema plaćama
Najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina, izračunata na temelju godina staža i plaća, bila manja od najniže. To se događa u slučaju kada su plaće tijekom radnog vijeka bile znatno ispod prosjeka pa je, s obzirom na rast plaća, korisnika najniže mirovine iz godine u godinu sve više, jer je i sve više radnika s ispodprosječnim primanjima.
Hrvatska ima 268.895 korisnika najniže mirovine bez isplata u inozemstvo, što znači da svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ona u prosjeku iznosi 394 eura, što čini svega 30 posto udjela u prosječnoj plaći koja je za srpanj iznosila 1.315 eura. Da su se te mirovine određivale i prema zarađenim plaćama kroz radni vijek, njihov prosjek bi bio 266 eura, odnosno bile bi 128 eura manje, pokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Najniža mirovina samo za godine, ali ne i mjesece staža
Nakon isplate usklađivanja u rujnu, upravo su najmanje ‘profitirali’ korisnici najniže mirovine koja je rasla za 27 eura, dok je prosječni hrvatski umirovljenik usklađivanjem dobio oko 40 eura veću mirovinu. Za kolovoz, dakle prije usklađivanja, prosječna najniža mirovina iznosila je 367 eura.
S isplatama prema međunarodnim ugovorima, broj korisnika najniže mirovine penje se na 315.440 korisnika s prosječnim mirovinskim primanjima od svega 358 eura. Da su se njihove mirovine računale prema stažu i plaćama, iznosile bi 243 eura. Prosječan staž korisnika najniže mirovine i nije toliko malen i iznosi 28 godina. Velika većina najnižih mirovina su starosne, njih 247.097 s prosječnih 374 eura za čak 30 godina radnog staža. Invalidskih najnižih mirovina je 41.259 od 330 eura za 20 godina staža u prosjeku, dok je najmanje obiteljskih, 27.084 od samo 252 eura za 21 godinu staža.
Najniža prijevremena starosna mirovina podložna je penalizaciji kao i sve ostale prijevremene mirovine, tako da se umanjuje za mjesece, odnosno godine ranijeg umirovljenja po stopi od 0,2 posto mjesečno. Da bi apsurd bio veći, najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i za odrađene mjesece. Primjerice, ako ste radili 35 godina, 11 mjeseci i 29 dana, u izračun će ući samo 35 godina, dok ovih 11 mjeseci i 29 dana rada i uplaćenih doprinosa propada. Zbog ove krajnje bizarnosti umirovljenica Vesna u 12 posto umanjenoj prijevremenoj najnižoj mirovini je ostala bez dodatnih šest mjeseci staža za dijete, ali i mjeseci staža iz rada. Kažnjena je, stoga, trostruko, o čemu više možete pročitati ovdje. Iz HZMO-a pak tvrde da je i takav izračun povoljniji nego da se računao prema stažu i plaćama, jer je najniža mirovina zaštitni institut.
