Nacionalne naknade za starije nisu ispunile svrhu: Ranije procjene bile su pogrešne, stiže novi zakon
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike priznali su kako su pogrešno procijenili broj primatelja nacionalne naknade za starije osobe. Umjesto procijenjenih 21.550 osoba, pravo na naknadu ostvaruju svega 7.172 osobe. Stoga su napravili novu procjenu učinaka, a krenut će i u izmjene zakona, koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Siromaštvo starijih osoba | Foto: Unsplash
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio je 17. veljače uvećane iznose nacionalne naknade za starije osobe na račune 6.470 osoba. Podsjetimo, iznos naknade je usklađen nekoliko dana ranije na 120,71 euro, o čemu smo već pisali. No, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) nedavno je analiziralo ovu mjeru te zaključilo da ona obuhvaća mnogo manje osoba, nego što je bilo predviđeno u prve dvije godine primjene, prenosi Net.hr.
Ponovit ćemo kako je naknadu dobilo 6.470 osoba, u MROSP-u tvrde da je pravo na naknadu ostvarilo svega 7.172 ljudi, umjesto procijenjenih 21.550 osoba. Iz resornog Ministarstva dodaju da je na toliku razliku utjecalo i povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade (socijalne pomoći), koja sad iznosi 132,72 eura, što je 12 eura više od “nacionalne mirovine”. Naknada se odnosi na osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile mirovinu i ne ostvaruju prihod na drugi način.
Problematična primjena
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je kako socijalnu pomoć trenutno prima oko 30.000 osoba te da bi Ministarstvo trebalo napraviti detaljnu analizu kako bi se minimalna naknada mogla usmjeriti onima kojima je najpotrebnije. Također, rekla je i kako bi se trebao regulirati Zakon o socijalnoj skrbi kojim je povećana minimalna naknada, ali nije povećana jednako svima i u isto vrijeme, o čemu možete više čitati ovdje.
Drugi problem kod nacionalnih naknada za starost je i to što se radi o relativno novoj mjeri, pa i unatoč sveobuhvatnoj kampanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mnogi, ponajprije u ruralnim područjima, ne znaju da mogu ostvariti prava na ovu naknadu. Dodatni problem je i to što je za ostvarivanje prava na naknadu potrebno imati i bankovni račun, što mnogi ljudi bez prihoda nemaju, na što je nedavno upozorio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Osim toga, za ostvarivanje prava na naknadu potrebno je imati neprekidno prebivalište u Hrvatskoj kroz 20 godina. Osoba koja želi primati naknadu ne smije primati mirovinu, niti imati pravo na smještaj te potpisan ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Uz to, prihodi kućanstva po svakom članu ne smiju prelaziti iznos naknade, odnosno 120,71 euro.
Pola zahtjeva odbijeno
Tako je i došlo do toga da je prihvaćeno svega 54 posto zahtjeva za nacionalnom naknadom za starije osobe. Naime, iz MROSP-a su potvrdili kako su u dvije godine primili 13.267 zahtjeva. Gotovo polovicu su odbili zbog prekoračenja propisanog cenzusa, neispunjavanja uvjeta prebivališta, korištenja zajamčene minimalne naknade i dobi manje od 65 godina.
Ministarstvo je provelo procjenu učinaka tijekom 2022. godine, a do kraja veljače će ona biti na javnom savjetovanju. Osim toga, predviđeno je i donošenje izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koje bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.
U procjeni učinaka stoji da se “iznos nacionalne naknade ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba”, zbog čega je nužno razmotriti mogućnost unaprjeđenja te naknade, što bi moglo uključivati mogućnost ublažavanja uvjeta, što znači i nešto labavije prihodovne cenzuse te moguće odstupanje od propisanog prebivališta u trajanju od 20 godina. Umirovljeničke udruge, pak, predlažu i uvođenje mogućnosti isplate naknade poštom.
Koliki iznos bi bio dovoljan?
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna istaknula je kako su procjene MROSP-a bile previsoke, jer neki od potencijalnih primatelja nemaju OIB niti prebivalište ako su beskućnici. Dodaje da su korisnici naknade uglavnom i korisnici socijalne skrbi, stoga drži da isplata naknade nije niti trebala ići iz mirovinskog sustava.
– Kada me pitate koji bi iznos bio dovoljan, ne znam ga ovoga trena reći jer su siromašni ne samo oni nego i umirovljenici koji su cijeli život radili. Prosječna mirovina je 426 eura, danas je to ništa, pa režije su najmanje 200 eura, upozorila je Fortuna i dodala da unatoč najavljenom usklađivanju, neki umirovljenici i dalje dobivaju premalo.
