Nacionalna naknada za starije osobe: Evo u kojim je županijama najviše, a u kojima najmanje korisnika
Nacionalna naknada za starije osobe spas je od siromaštva u starosti, posebice žena koje čine 80 posto korisnika. Najviše je korisnika između 65 i 70 godina, koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu. Većina njih su žene, a oko 2.000 primatelja starije je od 80 godina. Najviše građana nacionalnu naknadu prima u jednoj slavonskoj i jednoj dalmatinskoj županiji. Iznenađuje pak podatak da ih je najmanje u Ličko-senjskoj županiji s pretežno starijim stanovništvom i niskim prihodima u starosti.
Umirovljenica | Pexels
Nacionalna naknada za starije osobe od 150 eura isplaćena je danas za više od 16.000 građana starijih od 65 godina, o čemu smo pisali ovdje. Broj korisnika, a riječ je o onima koji ne primaju mirovinu, udvostručio se od početka ove godine zahvaljujući novim uvjetima. Naime, cenzus po članu obitelji povećan je na 300 eura mjesečnih prihoda.
Žene čine čak 80 posto korisnika
Ako, primjerice, suprug prima do 600 eura mirovine, a supruga nema prihode, ona ostvaruje pravo na nacionalnu naknadu. Upravo žene i čine čak 80 posto korisnika, jer mahom nisu radile ili ostvarile minimalnih 15 godina staža za mirovinu. Više od 2.000 korisnika starije je od 80 godina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz toga je jasno da je nacionalna naknada zaštitni mehanizam od siromaštva u starosti, a koje posebno pogađa žene.
Najviše je korisnika u dobi između 65 i 70 godina, njih ukupno više od 7.700. To su ljudi koji su trebali otići u mirovinu sa 65 godina, ali nisu imali uvjete pa im je ova vrsta pomoći dobro došla. Kako je nacionalna naknada raspoređena po županijama, govori i gdje je najviše onih koji u starosti ne primaju mirovinu, što uvelike ovisi i o broju starijeg stanovništva. Tu prednjače dvije najveće županije u Slavoniji i Dalmaciji.
Najviše korisnika u Splitu i Osijeku, najmanje u Lici
Osječko-baranjska županija ima najviše korisnika nacionalne naknade za starije osobe, njih oko 1.600, od čega je svega oko 200 muškaraca, dok su preostali korisnici žene. Odmah iza je Splitsko-dalmatinska županija s više od 1.550 korisnika, gdje su korisnice također mahom žene. Treće i četvrto mjesto zauzimaju još dvije slavonske županije, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska, obje s više od 1.200 korisnika.
Na petom mjestu je Grad Zagreb s više od 1.100 primatelja nacionalne naknade, a više od tisuću njih ima još samo Zagrebačka županija. U kojim županijama umirovljenici primaju najmanje, a u kojima najveće prosječne mirovine, možete pročitati ovdje.
Najmanje korisnika nacionalne naknade ima u Ličko-senjskoj (211), Međimurskoj (264), Dubrovačko-neretvanskoj (347), Istarskoj (402) i Karlovačkoj županiji (412). Takvi podaci, osim o broju starijeg stanovništva, govore i o njihovom poznavanju prava, kao i mogućnosti da ga realiziraju. Naime, starije osobe u ruralnim krajevima često nisu informirane, pismene i nemaju kako doći do udaljenih ustanova.
Zahtjev možete predati bilo kada čak i poštom
Važno je stoga podsjetiti na uvjete i kako se prijaviti. Osim dobi od najmanje 65 godina i cenzusa od 300 eura po članu kućanstva, starija osoba mora imati najmanje deset godina prebivališta u Hrvatskoj. Uz ova dva uvjeta, ne smije primati mirovinu ni biti u radnom odnosu. Međutim, ako joj je nacionalna naknada za starije povoljnija od mirovine, može se odreći jednog prava u korist drugog. Isto pravilo vrijedi i ako prima zajamčenu minimalnu naknadu.
Uvjet je i da osoba nema priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi. Također, ne smije imati sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Iznimka je u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora. Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada i to osobno u područnom uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani, priopćili su iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.
