Na pomolu reforma drugog stupa: Stigli su i prvi prijedlozi, fondovi će povećati dodatak
Povećanje iznosa jednokratne isplate iz drugog stupa s 15 na 20 posto te povećanje dodatka na mirovine s 20,25 na 27 posto glavni su prijedlozi izmjena u drugom mirovinskom stupu. Uz to, planirano je i širenje portfelja mirovinskih fondova na nekretnine. No, predsjednica SUH-a Jasna Petrović nije oduševljena spomenutim promjenama, pogotovo jer je o njima saznala na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Foto: Pexels
Prošlo je gotovo godinu dana otkako je Vlada naprasno povukla prijedloge izmjena Zakona o obveznim, ali i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, da bi ih ponovno aktualizirala. U javnosti su se već pojavili prvi obrisi svojevrsne reforme sustava mirovinske štednje, odnosno drugog i trećeg stupa, koji su raspravljeni i na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u dosta bogatijoj formi od ranije predložene.
O čemu se sve raspravljalo, odnosno što bi se trebalo naći među prijedlozima razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske i članicom Nacionalnog vijeća, Jasnom Petrović. Ona je izrazila razočaranje samim prijedlozima, ali i načinom na koji su oni uopće uobličeni.
Ističe da je u pripremi zakonskih prijedloga koji bi, ako sve prođe prema planu vladajućih trebali biti na snazi od Nove godine, preskočena Radna skupina za izradu izmjena i dopuna spomenutih zakona. Druga zamjerka se odnosi na prikrivanje podataka o stanju u drugom stupu.
Mamac u drugi stup
No, najglasnije kritike iz umirovljeničkih redova izazvala su dva prijedloga. Prvi se tiče podizanja iznosa kojeg članovi mirovinskih fondova mogu povući odjednom pri odlasku u mirovinu.
– To je rušenje smisla mirovine, jer oni sada umjesto 15 posto ješke ili mita daju 20 posto, da bi ljudi mogli vraćati dugove. Mi znamo da je po Ustavu, zakonu i svemu mirovina osiguranje za slučaj starosti i smrti, ne za slučaj duga, ni za slučaj siromaštva, govori Petrović.
Dodatno ju je uzbunio prijedlog kojim bi se zakonom propisani dodatak na mirovinu od 20,25 posto povećao na 27 posto, s ciljem povećanja mirovina iz drugog stupa, ali i atraktivnosti ostanka u drugom stupu, odnosno kombiniranja mirovine iz prvog i drugog stupa. Podsjetila je na podatak da se oko 80 posto članova obveznih mirovinskih fondova pri umirovljenju vraća u prvi stup, jer im je to povoljnije. Taj postotak je izraženiji nakon prošlogodišnjih velikih gubitaka mirovinskih fondova, o kojima smo pisali ovdje.
– To je najsporniji dio. Vlada zapravo povećava tranzicijski trošak time što će povećati s 20,25 na 27 posto dodatak na mirovine kako bi mirovine iz drugog stupa blago povećale zainteresiranost. To je čisti PP (promidžbeni program, op.a.) zakonskih izmjena. Vlada je tu u jako čudnoj funkciji i ne bih se čudila da netko odluči da će Vlada isplaćivati jednog dana mirovine iz drugog stupa. To nije normalno, preuzimati takvu odgovornost. To nijedna zemlja ne radi, poručila je šefica SUH-a.
Ulaganja i usklađivanja
Pod unaprjeđenjem drugog mirovinskog stupa, resorno ministarstvo nastoji progurati i lanjsku izmjenu proširenja portfelja mirovinskih fondova. Iako je šef uprave HANFA-e, Ante Žigman prije nekoliko mjeseci spomenuo kako će mirovinski fondovi biti nositelji ulaganja u energetsku tranziciju, sad je naglasak stavljen na ulaganje fondova u nekretnine, što je bila osnova lanjskih izmjena o kojima smo pisali ovdje. Jasna Petrović to smatra rizičnim ulaganjima te se također tomu protivi.
Riječi je bilo i o usklađivanju mirovina iz drugog stupa. One se trenutno usklađuju samo po inflaciji, što znači da bi oni koji primaju mirovine iz drugog stupa po toj osnovi trebali dobiti svega tri posto više. Iako je novinarka Večernjeg lista, Ljubica Gatarić pisala o tome da će članovi mirovinskih fondova moći birati hoće li iz drugog stupa ubuduće primati mirovinu usklađenu po inflaciji ili mirovinu u trajno fiksnom iznosu bez usklađivanja, o tome na Nacionalnom vijeću nije bilo riječi.
No, Petrović nam je otkrila da je postojala inicijativa da se i mirovine iz drugog stupa usklađuju po formuli 70-30 u korist većeg faktora rasta, bilo da je to inflacija ili plaće. Taj se model primjenjuje u prvom stupu i rezultirao je dosad najvećim usklađivanjem mirovina od 8,42 posto, o kojem možete čitati ovdje.
Prijedlozi reforme drugog, ali i trećeg stupa, koji bi trebali biti uglavnom istovjetni, po svemu sudeći bit će predstavljeni sljedećeg tjedna. Nakon toga slijedi javno savjetovanje, a potom i izglasavanje, kako bi sve bilo spremno za primjenu od 1. siječnja 2024. godine.
