Na pomolu isplata 13. mirovine? U ponedjeljak sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike
Sljedeća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe donijet će odgovor na pitanje hoće li biti prosvjeda u Hrvatskoj. Naime, na njoj će biti riječi o nekolicini vrlo važnih umirovljeničkih zahtjeva koji se tiču usklađivanja mirovina i popravljanja financijskog položaja starijih osoba. Ipak, vrijedi reći kako su detalji oko isplate 13. mirovine gotovo u potpunosti ispregovarani.
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Nakon ljetne stanke ulazimo u turbulentnu političku jesen. Uoči čak triju različitih izbora koji će se održati sljedeće godine, političari će sipati obećanja, a građani se nadati da će se ona i ispuniti. Među njima je i brojna umirovljenička populacija koja čini čak trećinu ukupnog i sve manjeg broja stanovnika Lijepe naše.
Sljedeća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, savjetodavnog tijela koje okuplja predstavnike vlasti i umirovljeničkih udruga, trebala bi donijeti odgovor na pitanje hoće li se hrvatski umirovljenici priključiti brojnim vršnjacima iz drugih europskih zemalja na prosvjedima kojima traže veća prava i bolji život.
Kako nam je otkrila predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, osim rasprave o novoj poreznoj reformi koja će djelomično zahvatiti i mirovinski sustav, o čemu smo pisali ovdje, te pregleda što je usvojeno na Vijeću u protekle dvije godine, najviše će riječi biti o umirovljeničkim zahtjevima koje su Sindikat i Matica umirovljenika sumirali, ali i dodatno pojačali.
– Naš prvi je zahtjev novi model redovitog usklađivanja i uvođenje izvanrednog usklađivanja mirovina. Usklađivanja bi bila sa socijalnom dimenzijom, mrvicu viša za one s manjom mirovinom u tri kategorije. Imali smo različite varijante socijalne dimenzije. To je sad stvar dogovora; da bude 120 posto za najniže mirovine ili 110 posto za ove više. Hoće li to biti umjesto 90, 95, 100? Ne ulazimo u to što će biti, ali pratimo trošak inflacije i plaća, odnosno povoljnijeg indeksa. Izvanredno bi bilo konvergencijsko usklađivanje. Mi također predlažemo da bude dvaput godišnje, plansko i sukcesivno s ciljem da se kroz, recimo, tri godine postigne udio 50 posto mirovina u plaći, pogotovo zato što je to dio glavnog razvojnog dokumenta RH, a i europski prosjek je 58 posto, poručila je Petrović.
Neriješeni zahtjevi
Za razliku od usklađivanja, oko kojeg se već godinama lome koplja, čini se kako je saga oko 13. mirovine pri kraju. Kako nam je otkrila predsjednica SUH-a po tom je pitanju sve već praktički ispregovarano, pa bi se Hrvatska uskoro mogla svrstati u red zemalja koje umirovljenicima daju 13 pa i 14 mirovina, a koje možete vidjeti ovdje.
No, to ne znači da je posao gotov, jer je ostalo još neriješenih zahtjeva. Neki od njih su predstavljeni vladajućima još u lipnju, također na sjednici Nacionalnog vijeća. Dio zahtjeva se tiče već spomenute porezne reforme. Umirovljeničke udruge traže ukidanje oporezivanja mirovina i povećanje osobnog odbitka s novoutvrđenih 560 na 665 eura.
– Tražimo ukidanje penalizacije koje može biti i u dva koraka. Tražimo to iz dva razloga. Jedan je zato što, prema našim procjenama, oko 80 posto ljudi nije išlo dobrovoljno u prijevremenu mirovinu, nego su žrtve privatizacije za kunu. Drugo, zato što kad se mirovina izračunava, uvijek se izračunava po istoj formuli. Ako nije najniža, po formuli godina staža i uplaćenih doprinosa. Zašto bi se onda nekom skidalo, ako je mlađi ili stariji od nekoga, ako ima 36 godina staža i puno više doprinosa od takozvanih redovitih umirovljenika? Imamo i ovih šest mjeseci dodanog staža po djetetu svima. To se ne može svoditi samo na one umirovljene od 1. siječnja 2019., nego na sve, iako je to mizerno i malo, poručila je predsjednica SUH-a.
‘Ljudi će izaći sami na cestu’
Na sjednici bi trebalo biti riječi i o unaprjeđenju drugog mirovinskog stupa, što su članovi mirovinskih fondova već ranije najavili. No, Petrović kaže kako će zatražiti skidanje te točke s dnevnog reda, jer su njihovi zahtjevi bitniji. Koliko su bitni dokazuju i pritisci kojima je, kaže, zbog njih izložena. No, naši stariji građani svakodnevno žive pod pritiskom inflacije i niskih mirovina koje, unatoč usklađivanjima, u usporedbi s ostalim pokazateljima ne djeluju veće. Stoga je Petrović uputila poruku vladajućima.
– Mislim da će se morati pribrati i ozbiljno prihvatiti promišljanje o tome hoće li htjeti prosvjed ili neće. Ovo je sužena lista. Ako oni to ne žele to prihvatiti, mi nemamo što organizirati. Ljudi će izaći sami na cestu, jer im je pun kufer. Pa gladni su! Ako je cijena hrane otišla i do 100 posto, kako kojeg proizvoda, po kojoj bi logici oni trebali prihvatiti što? Jednokratno povećanje od osam posto? Ma daj!, zaključila je Jasna Petrović.
Što će na kraju biti s umirovljeničkim zahtjevima znat ćemo u ponedjeljak, 4. rujna kad se održava sjednica Nacionalnog vijeća. Tad će vjerojatno biti i jasnije hoće li umirovljenici doživjeti poboljšanje u standardu ili će izići na ulice.
